Otvorena Jubilejska godina u Vrhbosanskoj nadbiskupiji

Misnim slavljem koje je u katedrali Srca Isusova u Sarajevu 29. prosinca 2024. godine predslavio nadbiskup metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH Tomo VukšiĆ u koncelebraciji s apostolskim nuncijem nadbiskupom Francisom Assisijem Chullikattom, generalnim vikarom Vrhbosanske nadbiskupije mons. Slađanom Ćosićem, provincijalom Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Zdravkom Dadićem te petnaestak svećenika i uz nazočnost brojnih vjernika otvorena je Jubilejska godina u Vrhbosanskoj nadbiskupiji.

Na početku euharistijskog slavlja, prema obredniku koji je za otvaranje i zatvaranje Jubilejska godine u Crkvi propisala Sveta Stolica, molitvenim obredom otvorena je Jubilejska godina u Vrhbosanskoj nadbiskupiji.

U svojoj propovijedi naslovljenoj „Neka nada, čvrsto sidro duše i vrata spasa, pomogne ljudima u Crkvi i društvu, u svijetu i u Bosni i Hercegovini ponovno otkriti povjerenje i osnažiti pomirenje“ vrhbosanski nadbiskup je kazao da se od 1300. godine ustalio običaj, koji traje već sedam stoljeća, da se kao sjećanje na rođenje Spasitelja proglašavaju i jubileji, što se već dugo čini svakih 25. godina. „Za razliku od dosadašnjih, Jubilarna godina, koju upravo započinjemo, bit će posebice obilježena i činjenicom da će kršćane usmjeriti na putovanje prema 2033. godini kada će se slaviti 2000 godina od Isusove smrti i uskrsnuća, pa su godine pred nama razdoblje u kojemu će Božja milost unaprijed pratiti narod Božji koji korača marljiv u vjeri, djelatan u ljubavi i postojan u nadi (usp. 1 Sol 1,3)“, kazao je mons. Vukšić.

„Događaj Isusova rođenja s pravom se naziva također vrata spasenja. Naime, takav naziv je posvema u skladu s Isusovim naukom koji je tumačeći prispodobu o dobrom pastiru za sebe kazao: 'Ja sam vrata. Kroza me tko uđe, spasit će se: i ulazit će i izlaziti i pašu nalaziti' (Iv 10,9). A ovo 'kroza me tko uđe' naznačuje da su vrata spasenja otvorena doslovce svakom čovjeku za ulazak u vječni život kojemu se nada. Naime, Isus je došao da svi 'život imaju, u izobilju da ga imaju' (Iv 10,10). Stoga je apostol Pavao s pravom Krista nazvao 'nada naša' (usp. 1 Tim 1,1).

Govor o Isusu kao vratima spasenja je simbolički. Vrlo je znakovit i pun snažne poruke. Ta slika otvorenih vrata hrani optimizam i održava nadu svakoga čovjeka u njegov prolazak prema glasu nebeskoga Kralja koji će mu kazati: 'Dođi, blagoslovljeni Oca mojega' (usp. Mt 25,34). Sjećanje na Isusa istovremeno je, dakle, i spomen na vrata spasa“, kazao je vrhbosanski nadbiskup.

Nadbiskup Vukšić je istaknuo da su oslonjeni na Krista kršćani strpljivi hodočasnici nade i zato pozvani biti u svijetu njezini vidljivi i prepoznatljivi znakovi. „U tom nizu znakova, riječi i djela, koje kršćani trebaju pokazivati, mirotvorstvo je na prvom mjestu te će se oni, koji tako čine, prema Isusovu nauku, čak sinovima Božjim zvati (usp. Mt 5,9). Ovo vrijedi uvijek, a osobito u vrijeme ratova i sukoba, razaranja i smrti.“

Istaknuo je potrebu demografske obnove, potrebu za pomoć braći i sestrama koji žive u teškim uvjetima poput bolesnika i zatvorenika, briga o mladima, skrb za starije, siromašne, migrante, iseljenike, izbjeglice i prognanike „Ljudska zajednica ne smije okretati pogled s takvih teških situacija kojih ima posvuda, a ne samo u pojedinim dijelovima svijeta. Naime, siromašne ili osiromašene ljude susrećemo svakodnevno, katkad možda čak među svojim susjedima, a oni su uvijek žrtve, a ne krivci.“

Vrhbosanski nadbiskup je potom dodao: „Zajedno sa svetim piscem Poslanice Hebrejima molim: 'Bog nade napunio vas svakom radošću i mirom u vjeri, da budete bogati nadom po snazi Duha Svetoga' (Rim 15,13). Jer nada je, kako čitamo na drugom mjestu u Svetom Pismu 'kao pouzdano i čvrsto sidro duše' (Heb 6,19).“

Na kraju propovijedi nadbiskup Vukšić je istaknuo: „Slika sidra – tumači papa Franjo – doziva u pamet stabilnost i sigurnost, koju imamo usred nemirnih voda života, jer smo usidreni u nadi milosti. Ona nam tako omogućuje živjeti u Kristu koji ravna našim životom. Stoga, zajedno s Papom, zaključujemo: Svetu godinu, koju započinjemo, obilježava nada koja ne blijedi, nada u Boga. Stoga, neka ona također pomogne ljudima, u Crkvi i društvu, u svijetu i u Bosni i Hercegovini, ponovno otkriti potrebno povjerenje i osnažiti pomirenje u međuljudskim i međunarodnim odnosima, u promicanju dostojanstva svakoga čovjeka, prava svakoga naroda i vjerske zajednice i u poštivanju svega stvorenoga svijeta. I neka svjedočanstvo naše vjere bude kvasac istinske nade u svijetu, navještaj novoga neba i nove zemlje (usp. 2 Pt 3,13), gdje možemo prebivati u pravdi i slozi među narodima.“

Na misnom slavlju su asistirali bogoslovi Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa (VBS), a ceremonijom je ravnao rektor VBS vlč. Ivan Rako. Svećenike sarajevskog dekanata na otvaranju Jubilejske godine u sarajevskoj katedrali predvodio je dekan preč. Miroslav Ćavar. U svim sarajevskim župama na dan otvaranja Jubilejske godine nisu slavljene pučke mise, a vjernici su pozvani da se pridruže slavlju u sarajevskoj prvostolnici. Mješoviti katedralni zbor „Josip Stadler“, pod vodstvom vlč. Marka Stanišića, animirao je liturgijsko pjevanje.

Jubilejska 2025. godina na razini opće Crkve započela je 24. prosinca i trajat će do 6. siječnja 2026. godine. Sveti Otac je bulom proglašenja „Spes non confundit - Nada ne razočarava“ (usp. Rim 5,5) od 9. svibnja 2024. odredio da otvaranje Jubilejske godine u mjesnim Crkvama bude 29. prosinca 2024. godine.

Podsjetimo, u Vrhbosanskoj nadbiskupiji određeno je 10 crkava u kojima vjernici mogu dobiti jubilejski oprost: katedrala Presvetog Srca Isusova u Sarajevu, svetište Majke Božje u Olovu, svetište Gospe Kondžilske u Komušini, svetište Sv. Leopolda Bogdana Mandića u Maglaju, svetište Sv. Ivana Krstitelja u Podmilačju, sjemenišna crkva Sv. Alojzija Gonzage u Travniku, župna i samostanska crkva Uznesenja BDM-a u Tolisi, župna i samostanska crkva Uznesenja BDM-a u Kreševu, župna crkva Svete Obitelji na Kupresu i župna crkva Presvetog Srca Isusova u Prozoru.

Prema Kalendaru događanja hodočašće vjernika iz svih biskupija iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske u Rim predviđeno je od 5. do 11. listopada 2025. Zatvaranje Jubilejske godine na biskupijskoj razini bit će 28. prosinca 2025. godine.

(kta)