Liturgijsko slavlje u povodu 20. obljetnice najvećeg masakra nad bosanskim Hrvatima-katolicima

U selu Briševo, nekadašnjoj filijali župe Stara Rijeka kod Ljubije, u srijedu, 25. srpnja 2012. predvodio je banjolučki biskup mons. dr. Franjo Komarica koncelebrirano Misno slavlje u ponovno izgrađenoj u ratu spaljenoj spomen-crkvi posvećenoj svetim apostolima Petru i Pavlu. Misa se slavila u povodu 20-te obljetnice masakra 67 domaćih vjernika-civila, od djece do staraca. Zajedno s biskupom Komaricom koncelebrirali su domaći župnik i dekan preč. Iljo Arlović, župnici iz Prijedora vlč. Marijan Stojanović i Sanskog Mosta fra Ivica Matić te voditelj HKM iz Innsbrucka vlč. Mario Oršolić. Osim šestorice bogoslova na Misi je sudjelovalo oko 400 vjernika, većinom pristiglih iz Hrvatske, te Slovenije, Austrije i Njemačke, gdje žive nakon progonstva iz vremena domovinskog rata. Bili su nazočni također i veleposlanik Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini Tonči Staničić, generalna konzulica RH u Banjoj Luci Dunja Jevak, pomoćnica ministra za izbjeglice i raseljena lica u Vladi RS Marija Rapo te dr. Azra Pašalić predsjednica Skupštine općine Prijedora.

Biskup Komarica je zahvalio svim nazočnima, što su svojim dolaskom na Misno slavlje za pobijene katolike Briševa i Stare Rijeke „pokazali svoje humano, kršćansko lice“. Podsjetio je najprije na dramatičnu činjenicu uništavanja čovjeka osobito tijekom prošlog 20. stoljeća, u kojem je ubijeno 200 milijuna ljudi, a takva se praksa nastavlja i u ovom stoljeću. Napomenuo je da se „ovoga dana svih proteklih godina okupljamo da molitvama za duše nedužno ubijenih 67 katolika i katolkinja ovoga sela Briševa i Stare Rijeke izrazimo dužnu zahvalnost za njihovu vjernost Kristu i njegovoj Crkvi sve do njihove nasilne, mučeničke smrti“. Pozvao je nazočne, osobito rodbinu ubijenih, da „dadnu istinita svjedočanstva o ubijenim članovima svojih obitelji, svoje rodbine te svoje župe“, te da mole i za obraćenje njihovih ubojica, čija imena su dobro poznata i „najodgovornijim ljudima u ovoj općini, entitetu i državi“. Upozorio je da se „svi oni naši sugrađani i suvremenici, koji preziru ove nevine ubijene žrtve, kojima nije stalo ni do istine o njima, ni do pravde nad njihovim zločincima, ni do praštanja i pomirenja među nama preživjelima, svrstavaju u tabor onih koji preziru Boga i zato su u trajnoj opasnosti da i dalje bezobzirno gaze brata čovjeka“.

Pozvao je na praštanje zločincima koji su nedužne katolike te i okolnih župa zajedno s njihovim svećenicima ubijali, mučili i protjerali iz njihova kraja, te na molitvu Bogu „kako se više ni jednom selu, ni jednoj župi, ni jednom narodu ne bi desilo što se desilo nesretnim zločincima ovog strašnog zločina na Briševu, najvećeg pokolja katolika Hrvata u jednom danu u cijeloj napaćenoj i Abelovom krvlju natopljenoj našoj domovini BiH“.

Na kraju Misnog slavlja župnik Arlović je pročitao imena 67 ubijenih Briševljana sa spomen ploče u crkvi, a biskup Komarica je predmolio molitve za pokojne. Veleposlanik Staničić je u ime predsjednika RH Josipovića položio vijenac uz križ među imenima ubijenih. Nakon mise je pred okupljenim narodom pročitao pismo predsjednika Josipovića rodbini ubijenih.

Od oko 400 predratnih katolika Briševa danas još uvijek nitko ne živi u tom „zbirsanom“ selu. A od preživjelih nije se još nitko definitivno vratio. Do sada su samo tri obitelji vlastitim sredstvima uspjele izgraditi svoje porušene kuće. (kta/tabb)