Apel Komisije Justitia et pax BK BiH prigodom Međunarodnog dana ljudskih prava (10.12.2021.)


Sarajevo,  Pet, 10. Prosinac 2021.

Komisija „Justitia et pax“ Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, 10. prosinca 2021. u Sarajevu uputila je Apel koji je potpisao predsjednik spomenute Komsije mons. dr. Franjo Komarica, biskup banjolučki, a prenosimo ga u cijelosti:

Kao i svih proteklih godina, uz obilježavanje Međunarodnog dana ljudskih prava – 10. prosinca – i ove 2021. godine Komisija Justitia et pax (Pravda i mir) Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine upućuje našoj crkvenoj i društvenoj javnosti

APEL

To čini – kao i do sada – u duhu socijalnog nauke Crkve, koji je važan duhovni putokaz u naporima oko ostvarenja i osiguranja općeg dobra – kao dobra svih ljudi i cijelog čovjeka – u svakoj državi, pa tako i našoj.

Treba podsjetiti kako Crkva smatra vrijednim hvale i poštovanja djelo onih, koji se na službu ljudima posvećuju dobru države i uzimaju na sebe teret te odgovornosti. To su prvenstveno politički dužnosnici.

Politika, okrenuta osobi i društvu, nalazi neprestani smjer svoga putovanja u obrani i promoviranju pravde – u smislu „kreposti“, za koju se svi moraju odgajati, i u smislu moralne „snage“, koja podupire zalaganje u prilog pravima i dužnostima svih i svakoga, na osnovu slobodnog dostojanstva svakog ljudskog bića.

Da se ostvari politika, koja ima za cilj istinski razvoj ljudi i ljudske zajednice, za to je nužna solidarnost kao stil i sredstvo. Solidarnost, naime potiče djelotvornu i odgovornu suradnju svih u političkom životu – od građana pojedinaca do raznih skupina; od sindikata do stranaka. Svi skupa i svatko posebno predmet smo politike i ujedno smo njezini protagonisti.

Od svih toliko željeni, ali na žalost, često nedozreli plod solidarnog političkog djelovanja je pravedni mir. Kristovi vjernici, pred svime što je nijekanje, ugrožavanje ili izdaja mira, ne mogu ostati nezainteresirani, nego moraju preuzeti zadaću istinskih mirotvoraca – bilo preko vlastitog obraćenja „srca“, bilo preko akcije u prilog istine, pravde, ravnopravnosti, slobode i ljubavi. A to su sve nužni temelji mira. Moraju promicati djelatnost koja će biti usmjerena na razbijanje i zaustavljanje nasrtljive kulture sebičnosti, mržnje, osvete i neprijateljstva, a na razvijanje kulture uzajamnosti – na svakoj razini. Takva solidarnost, prožeta raspoloživošću za dijalog i mir, je zaista put k miru i ujedno k razvoju, napretku i uspostavljanju pravednog društvenog i međunarodnog napretka (usp. CL 42).

Na temelju ovih jasnih duhovnih putokaza, koje nam nudi socijalni nauk Crkve, Komisija se – ovaj put – usredotočuje na neke od osobito aktualnih problema i izazova u našem društvu i zemlji i dobronamjerno upućuje ovaj poziv na zauzeto i konstruktivno zajedničko djelovanje.

  1. Posljedice – još uvijek aktualne – pandemije

Već dvije godine svijet se bori s pandemijom bolesti COVID-19. Pandemija je izmijenila i u mnogočemu utjecala i utječe na cjelokupni život i našeg društva. Ne ulazeći ovom prigodom u aktualne rasprave koje se tiču epidemioloških mjera, posebno cjepiva, valja istaknuti stanje opće zabrinutosti i napetosti kod brojnih naših sugrađana, što se manifestira na različitim životnim područjima.

Uz velike pritiske na zdravstvene radnike i cijeli zdravstveni sustav, pandemija izrazito utječe na ionako tešku ekonomsku situaciju u našoj zemlji, o čemu svjedoči ubrzani rast cijena osnovnih životnih namirnica. Nagla poskupljenja prijete da u društvu izazovu ozbiljnije egzistencijalne poteškoće i probleme za ne mali broj naših sugrađana. Osobito su pogođene obitelji s malom djecom, te siromašne starije osobe, koje su sada još osamljenije.

Nadalje, istraživanja nadležnih institucija pružaju podatke o povećanom broju slučajeva nasilja u obitelji i nasilja nad djecom, te o pojavama depresije i slučajevima suicida i to u svim dobnim skupinama!

U duhu solidarnog ponašanja, koji se od nas očekuje, trebamo se zapitati: Jesmo li – i kao članovi Crkve ili naše vjerske zajednice odn. našeg društva – pokazali na djelu potrebnu ozbiljnost i solidarnost prema osobito ugroženima u našoj životnoj sredini? Ima se dojam da sve adekvatne mjere (samo-)zaštite nisu bile uvijek primjenjivane. A (samo-)kontrola je bila često nedovoljna, u nekim sredinama čak i izgubljena! I nada nam je ne rijetko poljuljana!

Okretanje glave od ovih aktualnih problema i izazova može davati dojam nezrele, nesavjesne i neodgovorne osobe, a onda i zajednice kojoj takva osoba pripada! Rane pandemije su još uvijek otvorene i aktualne.

Komisija poziva i potiče sve građane i institucije na jednu solidarnu akciju, kako bi se ublažile dugoročne posljedice pandemije; osobito kod najugroženijih naših sugrađana!

  1. Političko-medijsko stvaranje panike

Učestale nepromišljene izjave i huškačko ponašanje (da li samo kao posljedica covid-pandemije?!) pojedinih predstavnika raznih razina vlasti u našoj zemlji, odaju zabrinjavajuća, retrogradna i ekskluzivna stajališta i tendencije i izazivaju među građanima osjećaj straha i nesigurnosti. Zadnjih mjeseci u domaćem medijskom prostoru javna riječ postajala je – nažalost – sredstvo prijetnji, ucjenā i manipulacija, - bez poštivanja kulture govora i istine o pravim problemima i poteškoćama koje pritišću naše društvo. Ogromna većina normalnih i trezvenih naših sugrađana zacijelo ne odobrava javne istupe, koji su ispunjeni teškim riječima i uvredama, jer oni djeluju alarmantno i doprinose još većem produbljivanju nezacijeljenih ratnih rana i stvaranju novih podjela među pripadnicima raznih političkih stranaka, etničkih pa i vjerskih zajednica!

Ne samo da je duboko nehumano i anticivilizacijski nego i nedopustivo i neprihvatljivo ponovno pozivanje (u ime koga?!) na „rat i oružje“! Takav način javne rasprave sigurno ne doprinosi izgradnji nužno potrebnog međusobnog povjerenja i uvažavanja. Uočljiva je u našem bosanskohercegovačkom društvu potreba za iskrenim i otvorenim dijalogom – koji ne rijetko mora sadržavati spremnost na kompromise – a bez kojeg dijaloga nema pravednog političkog uređenja zemlje utemeljenog na poštivanju temeljnih prava ljudi – pojedinaca, narodā i manjinskih grupa.

U više navrata i s više dobronamjernih i mjerodavnih strana javno se upozoravalo, kako je očito da je (do)sadašnje uređenje naše zemlje nepravedno, nefunkcionalno i preskupo, te su se predlagala bolja i zadovoljavajuća rješenja! Mnogi s pravom pitaju: dokle će ogromna većina stanovništva naše zemlje uzalud čekati da se glavni „kreatori“ života i budućnosti ovdašnjih žitelja „smiluju“ i omoguće normalno funkcioniranje naše države, u kojoj svatko i svi, pogotovo mladi, žele ostati i izgrađivati je kao što je to slučaj u svakoj drugoj državi na našem kontinentu?!

  1. Ugroženo privatno vlasništvo

Bosna i Hercegovina jedna je od rijetkih zemalja u Europi bez Zakona o povratu imovine. Imovina, oduzeta donošenjem nepravednih zakona u razdoblju socijalističko-komunističkog političkog sustava, već odavno se prodaje ili kupuje, često bez njezinih zakonitih vlasnika. Neuređenost zakonskih direktiva na tom području povezana je također s pitanjem novog entitetskog Zakona o premjeru i katastru. O tome je ova Komisija našu i stranu javnost već upoznala! Tim se Zakonom zemljište i imovina jednostavnim utvrđivanjem činjeničnog stanja upisuje na sadašnjeg korisnika ili pak na društvenu (općinsku, gradsku) imovinu, neovisno je li određena imovina prije toga oduzeta, odnosno nacionalizirana ili su njezini vlasnici tijekom posljednjeg rata protjerani i iseljeni. Zašto o ovom problemu u našoj javnosti skoro da i nema rasprave? Zašto se javno ne proziva i ne poziva na odgovornost one članove državnih i entitetskih vlasti, koje su donijele odn. odobravaju takav anticivilizacijski Zakon i koji je u narodu već označen kao gruntocid?!

  1. Uloga predstavnika Međunarodne zajednice

Sastav stanovništva naše zemlje vrlo je složen, osobito nakon – u novijoj našoj povijesti – nezapamćenih protjerivanja i etničkih čišćenja čitavih područja. Stoga, angažiranost međunarodnih predstavnika oko ponovnog uspostavljanja društvene sloge i pravednog trajnog mira, a što podrazumijeva i nužne političke promjene na području cijele Bosne i Hercegovine, treba se voditi pravednošću i poštivanjem pravednih načela oko političkog (pre-)uređenja zemlje kako bi se osigurala ravnopravnost i pojedinaca i zajednicâ – etničkih, vjerskih i dr., i konačno otklonila svaka pravna i stvarna mogućnost preglasavanja, manipulacije i dominacija u izbornom procesu. U tom smislu nužno je potrebno osigurati poštivanje – i u praksi – kako ljudskih tako i građanskih prava i sloboda te dostojanstva svakog čovjeka. To podrazumijeva mogućnost da svaki narod ima pravo sam birati svoje političke predstavnike.

Ovdje navedene, kao i još mnoge poteškoće i problemi s kojima su se proteklih mjeseci susretali i susreću građani naše domovine, a koji se ne rješavaju na zadovoljavajući način i u prilog općeg dobra, imaju za posljedicu ne rijetku rezignaciju te kod mnogih proizvode jaču potrebu i želju da napuste svoj rodni kraj u potrazi za boljim, normalnijim i sređenijim životom za obitelj i sigurnijom egzistencijom. To je posebno izraženo među mlađom populacijom. Pred tom dramatičnom činjenicom glede budućnosti stanovnika naše zemlje ne smiju ni Crkva, ni vjerske zajednice, ni političari ni drugi društveni radnici zatvarati oči i povlačiti se među indiferentiste i oportuniste!

Komisija Justitia et pax još jednom ističe da je iskreni i konstruktivni dijalog jedini mogući način uspostavljanja prijeko potrebnog pravednijeg društva u cijeloj našoj zemlji. Ponovno potiče sve odgovorne domaće i međunarodne političke predstavnike da odlučnije pristupe temeljitim ustavnim promjenama cjelokupnog bosansko-hercegovačkog društva – na načelima federalizma, decentralizacije, supsidijarnosti, te legitimnog predstavljanja njegovih konstitutivnih naroda i nacionalnih manjina. Građani ove zemlje očekuju i imaju pravo živjeti u okruženju, u kojem se poštuju standardi i sve konvencije o ljudskim pravima modernog svijeta, poglavito na europskom kontinentu!


Sarajevo, 10.12.2021.


Mons. dr. Franjo Komarica
biskup banjolučki
predsjednik Komisije „Justitia et pax“ BK BiH

Nedjelja Božje riječi u župi Orašje

Orašje,  Pon, 24. Sij. 2022.

Nedjelja Božje riječi u župi Orašje

Na treću nedjelju kroz godinu, 23. siječnja 2022. u crkvi blaženog Alojzija Stepinca u Orašju treći puta je obilježena Nedjelja Božje riječi

Održana sjednica Vijeća za liturgiju BK BiH pod predsjedanjem biskupa Komarice

Sarajevo,  Ned, 23. Sij. 2022.

Održana sjednica Vijeća za liturgiju BK BiH pod predsjedanjem biskupa Komarice

Vijeće za liturgiju Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, pod predsjedanjem biskupa banjolučkog mons. Franje Komarice, održalo je u Sarajevu, u subotu 22. siječnja 2022. svoju redovitu sjednicu.

Papa: Riječ Božja nas mijenja, krutost nas skriva

Vatikan,  Ned, 23. Sij. 2022.

Papa: Riječ Božja nas mijenja, krutost nas skriva

Na treću nedjelju kroz liturgijsku godinu, posvećenu produbljivanju Svetoga pisma, Papa je u vatikanskoj bazilici slavio misu pozivajući vjernike da otkriju pravo Božje lice koje nije nikada udaljeno i ravnodušno, nego uvijek čovjeku blisko.

Papa pozvao na molitvu za mir u Ukrajini

Vatikan,  Ned, 23. Sij. 2022.

Papa pozvao na molitvu za mir u Ukrajini

Papa Franjo pozvao je u nedjelju, 23. siječnja sve vjernike da se u srijedu 26. siječnja pridruže molitvi za mir u Ukrajini.