Glas Koncila

Iz tiska je izašao novi broj Glasa Koncila, pripremljen za nedjelju 16. studenoga, izvijestilo je Uredništvo, prenijela je IKA.

Broj se otvara naslovnicom s proslave prvoga dana novopokrenutoga Pravnoga fakulteta Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta.

Gotovo polovica od 150 tisuća stranih radnika u Hrvatskoj dolazi iz neeuropskih zemalja, u kojima su kršćani nerijetko nadzirani, zastrašivani, uznemirivani, pa i napadani. Uoči ovogodišnje Crvene srijede 19. studenoga – dana koji upozorava na problem progona kršćana – Glas Koncila provjerio je tko su zapravo ljudi koji dolaze u Hrvatsku, u što vjeruju, ali i koliko se slobodno može prakticirati vjera u njihovim zemljama.

Teško bi se moglo naći Vukovarca koji u danima između Svih svetih i žalosne obljetnice 18. studenoga u svojim sjećanjima ne prolazi kroz „Veliki tjedan“ svoje obitelji i Grada Heroja. Među njima je i Marija Šoljić Barišić, kći hrvatske majke hrabrosti Kate, koja za Glas Koncila svjedoči o teškom križu oprosta onima koji oprost nikada nisu tražili.

U društvenom ozračju koje prijeti pretvoriti spomen na zajedništvo u junaštvu i stradanju u zalog novih sukoba, svjedočanstvo oprosta Glasu Koncila u intervjuu je dao Ante Bilaver – sin prve žrtve Domovinskoga rata u Škabrnji. Podijelivši kako su ga očeva pogibija i rana smrt majke otvorili za iskustvo Božjega očinstva, dugogodišnji član molitvene zajednice „Božja pobjeda“ istaknuo je da je za pristizanje istini i pravdi nužno – oprostiti. „Tko god želi biti pošten u svojoj savjesti, u poniznom će traganju za istinom shvatiti da je dio oprosta i zaborav. Ne kognitivni, nego duhovni zaborav: otpuštanje zla i obnova povjerenja, zajedništva i intime. No takva se obnova može dogoditi tek kad i sami izvršimo ispit savjesti nad vlastitom poviješću“, zaključio je.

Ovotjedna reportaža je iz Župe Duha Svetoga na Jarunu i njezine crkve Svete Mati Slobode koje pripadaju krugu duhovno najživljih sredina u Zagrebu i ostatku Hrvatske. Kao čuvarica kenotafa s imenima branitelja palih u Domovinskom ratu ona podsjeća i da je rodoljublje vrhunska kršćanska krjepost. A kao sveto ozemlje na kojem se iz tjedna u tjedan u lomljenju Božje riječi i Kruha života okupljaju tolike mlade obitelji, studenti, djeca, vjernici svih generacija, ona je slika željene hrvatske sadašnjosti i budućnosti. (kta/ika)