Communio

Treći i ujedno posljednji ovogodišnji broj Communija posvećen je dvjema temama umjetnoj inteligenciji i kontemplaciji.

Prvi dio časopisa bavi se temom umjetne inteligencije. U novi broj uvodi Darin Gibanjek promišljanjem „Kontemplacija iznad umjetne inteligencije“. Nakon uvodnoga priloga promišljanje započinje člankom Tončija Matulića pod naslovom „Umjetna inteligencija kao izazov teologiji i Crkvi“. Slijedi članak Johannesa Hoffa „Ponovno otkrivanje čovječnosti: ‘umjetna inteligencija’ kao prevrat kršćanske antropologije“. Posljednji članak u toj rubrici naslovljen „Postdigitalna antropologija i tehnološki mesijanizam: Teološki izazovi u dobu kibernetičke medicine i umjetne inteligencije“ donosi Suzana Vuletić.

Druga rubrika posvećena kontemplaciji počinje člankom „Obrat protagonizama – kontemplacija kod svete Terezije Avilske“ autora Dražena Marije Vargaševića. Promišljanje o kontemplaciji nastavlja Reiner Manstetten člankom „Meister Eckhart kao učitelj kontemplacije“. Slijedi članak „Odnos meditacije i kontemplacije“ autora Ludgera Schwienhorsta Schönbergera. Posljednja dva članka u rubrici naslovljena su „Ponovno čitano: Hans Urs von Balthasarova ‘Meditacija kao izdaja’“ i „Krštenje i mistični život u ‘Životu u Kristu’ Nikole Kabasilasa“ autora Karla-Heinza Menkea i autorice Micheline Tenace.

U rubrici „Osvrti“ nalazi se promišljanje Antona Stresa pod nazivom „Toma Akvinski u traženju razumnosti vjerovanja“ i članak Stefanosa Athanasioua naslovljen „Mazanje mirom u Pravoslavnoj crkvi. Njegovo povijesno i teološko značenje“.

U rubrici „Epimeteje“ autor Ivica Raguž, glavni i odgovorni urednik hrvatskoga uredništva Communija donosi nekoliko promišljanja o sljedećim temama: „Sermones silentes“, „Autoritet – vjera – sv. Ivan H. Newman“, „P. P. Pasolini“, „O turizmu i psihologiji (R. M. Rilke – L. A. Salomé)“ i „Protiv glumaca“. (kta/ika)