Željana Zovko, zastupnica u Europskom parlamentu

Cilj fantomskog non-papera je vratiti fokus na teme iz 1990-ih


Sarajevo,  Pon, 24. Svibanj 2021.

Ne treba biti politički analitičar kako bi se zaključilo da je BiH u dubokim problemima. Na tragu tog zaključka razgovarali smo sa zastupnicom u Europskom parlamentu kako bismo, između ostaloga, saznali kako se na BiH i njezine napetosti gleda iz Bruxellesa...

Željana Zovko je rođena u Mostaru 1970. Ona je političarka, bivša veleposlanica BiH u Francuskoj, Španjolskoj i Italiji te sadašnja zastupnica iz Republike Hrvatske u Europskom parlamentu. Studirala je francuski jezik u Londonu te se nakon povratka u BiH angažirala u politici. Kroz djelovanje u različitim institucijama u BiH i diplomatsko-konzularnim predstavništvima diljem Europe, predstavlja izvrsnu sugovornicu na temu trenutne političke situacije. S njom smo razgovarali općenito o BiH, Europskoj uniji, ali i o Izbornom zakonu, tzv. non-paperu te budućnosti europskog procesa i BiH u sklopu tog velikog projekta...

Poštovana, kako gledate na položaj i situaciju BiH u kontekstu današnjih problema u Europi?

Bosna i Hercegovina je danas ključna zemlja za europsku sigurnost i stabilnost. To smo imali priliku vidjeti proteklih godina, pogotovo na polju migracijskih tijekova koji su prolazili kroz BiH i time ugrožavali sigurnost europskih vanjskih granica. Upravo Republika Hrvatska u ovom aspektu ima najveću odgovornost s više od 1 000 kilometara svoje granice s BiH. Skorašnjim ulaskom u Schengenski prostor službeno će preuzeti tu veliku odgovornost za zaštitu cijele Europske unije.

Naš zadatak u EU-u je stvoriti uvjete za BiH kako bi sama preuzela brigu o svojim granicama i spriječila takve ugroze prema Europskoj uniji i ostalima.

Također, posljednjih nekoliko godina vidimo i veliki utjecaj trećih aktera koji aktivno putem dezinformacija i ekonomskog utjecaja rade na destabilizaciji BiH i njezina europskog puta. Ulaganjem sredstava IPA III, Europska unija će također pomoći BiH u jačanju sposobnosti strateške komunikacije i poticanju otkrivanja dezinformacija te poboljšati vidljivost Europske unije u zemlji.

EU može na konstruktivan način pokazati kome je zaista stalo do Bosne i Hercegovine, a ne do njezina iskorišćivanja za geopolitičke igre.

Osim pandemije koronavirusa koji su danas najveći problemi s kojima se susreće Europska unija?

Najvažniji problem koji u ovom trenutku do kraja moramo riješiti je opskrba i raspodjela cjepiva protiv COVID-a-19 kako bismo konačno pobijedili virus.

Osim borbe protiv virusa, Europska unija radi na ublažavanju posljedica gospodarske krize izazvane pandemijom. Moramo pružiti pomoć pogođenim poduzećima i raditi na oporavku koji osigurava i stvara nova radna mjesta, posebno u turističkom sektoru te kulturnoj i kreativnoj industriji. Europska unija istodobno radi i na rješenjima za klimatsku neutralnost i ekonomsku održivost kako bi vodila u brzo rastućoj globalizaciji i digitalizaciji.

Naša politička odgovornost zahtijeva da Europsku uniju štitimo, nadograđujemo i očuvamo za sljedeće generacije. Idući izazov koji zaslužuje pozornost je sigurnosna situacija na vanjskim granicama Unije te uloga EU-a na geopolitičkoj sceni.

Treći akteri povećavaju svoj utjecaj u našem neposrednom susjedstvu i ometaju našu podršku, a promicanjem protueuropskih narativa predstavljaju izravnu prijetnju miru i stabilnosti u regiji, a posljedično i u Europskoj uniji.

Neki od osnivača EU-a bili su praktični katolici i kršćani, a čini se kako je današnja politička Europa antikršćanska?

Današnja Europska unija odraz je različitosti kultura, religija i tradicija koje predstavljaju njezine najvažnije vrijednosti, koje osobito zagovaramo u Europskom parlamentu, Odboru za kulturu i obrazovanje i Radnoj skupini za međukulturni i vjerski dijalog čija sam članica.

Pored toga, naša demokršćanska Europska pučka stranka najbrojnija je stranka u Europskom parlamentu, a u prosincu smo usvojili dokument kojim smo potvrdili našu pripadnost kršćanskim temeljima i stajalište kako je budućnost Europske unije usko povezana s budućnošću kršćanske demokracije. U svom radu njegujem te vrijednosti i aktivno se borim protiv pokušaja različitih strana da ih uklone ili marginaliziraju. Ponekad nije lako, ali važno je ustrajati u zaštiti naših načela i zajedničkih vrijednosti.

Kršćanski narodi su kroz povijest često bili proganjani, ali se unatoč tome kršćanska vjera održala te je danas više nego prisutna. Znamo da je Europa imala mračnih povijesnih razdoblja, ali činjenica je da je Europska unija odraz njezine čežnje za mirom, suradnjom i suživotom različitih naroda i kultura. Kao što vidimo, ta čežnja je danas unija s najvišim stupnjem razvoja u svijetu i s najdužim razdobljem mira. U središtu našeg političkog djelovanja nalazi se čovjek-građanin i zajednica, a kroz svijest o tome što nas povezuje doprinosimo učvršćivanju demokratske Europe u globalnom svijetu. Europa trenutno prolazi kroz teško razdoblje i upravo radi toga moramo osnažiti smisao politike i povjerenje naših građana u institucije, vladavinu prava te, naposljetku, u same temelje naše Unije.

I sam papa Franjo je u svojoj pobudnici Radujte se i kličite pozvao kršćane da prigrle promjene i nastave promicati kršćanstvo u suvremenom svijetu. Dok god u Europskoj uniji ima građana koji se vode ovom premisom, budućnost zasnovana na kršćanskim temeljima i demokratskoj tradiciji je zajamčena.

Možete li ocijeniti kakav je odnos Hrvatske kao članice EU-a u odnosu na BiH u kojoj je hrvatski narod konstitutivan? Pogled iz BiH govori kako izgleda da smo zaboravljeni...

Vlada Andreja Plenkovića je u posljednjih nekoliko godina značajno doprinijela senzibiliziranju pitanja Hrvata u BiH koji su, s pravom kažete, dugo bili zaboravljeni. Hrvatska je najiskreniji prijatelj i partner BiH i najveći zagovaratelj njezine stabilnosti, jednakopravnosti njezinih građana i europskih integracija.

Napredak BiH jedan je od glavnih prioriteta Republike Hrvatske. Tijekom prošlogodišnjeg predsjedavanja Vijećem EU-a, Hrvatska je uspjela vratiti temu pridruživanja i podrške zemljama proširenja, uključujući Bosnu i Hercegovinu na dnevni red Europske unije, osobito tijekom Zagrebačkog summita na kome su države članice jednoglasno potvrdile svoju nedvosmislenu potporu europskoj perspektivi zapadnog Balkana. Pored toga, svojim radom u Europskom parlamentu želim potaknuti pozitivne promjene, pronaći rješenja za stabilnost Bosne i Hercegovine i doprinijeti njezinu napretku i europskim integracijama.


Razgovarao: Željko Ivković

Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju ili na portalu nedjelja.ba

Susret i radionica za djecu i krizmanike župe Uzašašća Gospodinova Novi Travnik.

Potkraj,  Uto, 22. Lip. 2021.

Susret i radionica za djecu i krizmanike župe Uzašašća Gospodinova Novi Travnik.

Susret je započeo Misnim slavljem koje je predslavio vlč. Marcel Tunjić, župni vikar, a prigodnu homiliju izrekao je vlč. Marko Majstorović, župnik u župi Uzašašća Gospodinova Novi Travnik

Trio Senso nastupio na Napretkovim lipanjskim danima kulture u Bugojnu

Bugojno,  Uto, 22. Lip. 2021.

Trio Senso nastupio na Napretkovim lipanjskim danima kulture u Bugojnu

Otvorena je likovna izložba Denisa Haračića, predstavljena prva zbirka poezije na Breilleovu pismu “Moj haiku”autora Zdenka Antunovića i koncert klasične glazbe u izvođenju tria “Senso”

Prijavi se na Offline avanturu!

Sarajevo,  Uto, 22. Lip. 2021.

Prijavi se na Offline avanturu!

Na kamp se mogu prijaviti učenici od 7. do 9. razreda, a prijave su otvorene do 28. lipnja

Produžene prijave za interetnički kamp za mlade - “Gradimo mostove”

Sarajevo,  Uto, 22. Lip. 2021.

Produžene prijave za interetnički kamp za mlade - “Gradimo mostove”

Svi zainteresirani mladi, uzrasta od 15 do 20 godina, mogu se prijaviti putem online obrasca najkasnije do srijede, 23. lipnja