Vlč. Jakov Rađa, ravnatelj Nadbiskupijskog pastoralnog instituta Zagrebačke nadbiskupije

Došašće nas podsjeća kamo idemo i koje nam je odredište


Zagreb,  Pon, 06. Prosinac 2021.

Došašće je vrijeme kojim započinje nova liturgijska godina te razdoblje intenzivne priprave za svetkovinu Božića. Tom prigodom sugovornika smo pronašli u vlč. Jakovu Rađi, svećeniku Zagrebačke nadbiskupije.

Vlč. Rađa rođen je 20. prosinca 1985. u Zagrebu. Nakon završene gimnazije upisao je Katolički bogoslovni fakultet u rodnom gradu kao svećenički kandidat Zagrebačke nadbiskupije, a teološki studij nastavio je 2006. u Rimu na Papinskom sveučilištu Gregoriana gdje je diplomirao teologiju te upisao studij fundamentalne teologije na istom sveučilištu. Za svećenika je zaređen 2011. kada je postao i župnim vikarom u župi Sv. Josipa na Trešnjevci u glavnom gradu Hrvatske. Na toj službi ostao je do 2014. kada je ponovno poslan u Rim kako bi započeo doktorski studij. U rujnu 2018. izabran je u suradničko zvanje i na radno mjesto asistenta na humanističkom području, na znanstvenom polju teologije na Katedri fundamentalne teologije Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na Papinskom sveučilištu Gregoriana 22. veljače 2019. obranio je doktorsku disertaciju. Trenutno je na službi ravnatelja Nadbiskupijskog pastoralnog instituta Zagrebačke nadbiskupije. S njim smo razgovarali o značenju adventa, pripravi za svetkovinu Božića, posebnosti ovoga liturgijskog vremena…

Poštovani vlč. Rađa, približavamo se još jednom adventu. Naziv ovog liturgijskog vremena na hrvatski jezik sjajno je preveden riječju „došašće“. No, jesu li ljudi današnjice svjesni čiji dolazak iščekuju?

Odgovoriti na Vaše pitanje nije jednostavno jer je kategorija „ljudi današnjice“ jako široka. Ako pozornost usmjerimo na prostor u kome mi živimo, kulturološki smo sigurno svjesni koga iščekujemo jer naša je kultura stoljećima oblikovana kršćanstvom i tragovi te kulture još uvijek su duboko prisutni u svijesti ljudi, čak i onih koji ne idu u crkvu. Ako pogled usmjerimo na osobnu, egzistencijalnu razinu, na one misli koje nam se svakodnevno vrte po glavi, na brige i probleme, ali i radosti i nade, možemo reći da nam je svima potrebno vrijeme došašća kako bismo se pripremili za dolazak Isusa Krista u naš život, kako bismo još jednom pripremili srce za susret s njime. Veselimo se vremenu došašća jer smo svjesni kako često iščekujemo drugo i druge, a ne dolazak Isusa Krista. Ako teoretski znamo koga iščekujemo, životno smo u potrebi da si to još jednom posvijestimo.

Došašće, osim priprave za svetkovinu Božića, bitno upućuje i na drugi, konačni Kristov dolazak. Prema Vašem mišljenju, je li se ta istina kršćanske vjere zapostavila? U kojoj mjeri kršćani danas očekuju paruziju, to jest ponovni Kristov dolazak?

Sigurno da se mi danas ne možemo uspoređivati s prvim kršćanskim naraštajima koji su iščekivali neposredan Kristov ponovni dolazak i paruziju. Snažna eshatološka napetost obilježavala je prve kršćanske zajednice, ali kako je vrijeme prolazilo i kako je Isusov ponovni dolazak „kasnio“, tako se eshatološko iščekivanje premjestilo u pripremu vlastita prijelaza u vječnost kao odlučujućeg eshatološkog trenutka. Kršćanstvo se od vremena kuge, a možda i otprije, vezalo uz temu smrti, Isusove i ljudske, općenito kao najvažnijeg trenutka u životu. No, otkako je medicina učinila ogromne iskorake, značajno produžujući trajanje ljudskoga života, tema smrti izgubila je na važnosti, a u središte je postavljeno pitanje o smislu rođenja i slobode, a ne smrti. Ipak, u svim tim preobrazbama ne smije se zaboraviti kako se na pitanje o smislu rođenja i slobode ne može odgovoriti bez pogleda prema kraju vremena. Kao što se dijete ne može odgajati bez jasne svijesti o tome što treba postati, tako se niti jedna odluka ne može donijeti ako ne znamo koji nam je cilj. Upravo iz tog razloga došašće nam dolazi u pomoć da nas podsjeti kamo idemo i koje nam je odredište kako ne bismo lutali bez cilja.

Na početku adventa 2018. papa Franjo kazao je kako je to: „Vrijeme koje nam je dano da primimo Gospodina koji nam dolazi u susret, da potvrdimo našu želju za Bogom.“ Kako na najbolji način iskoristiti to vrijeme i susresti Boga?

Evanđelje po Luki od Prve nedjelje došašća poziva nas da se uspravimo i podignemo glavu (usp. Lk 21,28). Čovjek je jedino biće na Zemlji koje živi potpuno uspravno i može podići glavu te promatrati obzor. Zašto je to važno? Zato jer je vrijeme došašća vrijeme kada kršćanin širi svoj pogled i otvara se za jednu širu sliku stvarnosti. Ima toliko toga u životu svakoga od nas što nam ograničava i spušta pogled, zarobljava ga sitnicama i opterećuje tugom. Nasuprot tomu evanđelist Luka poziva nas da naš pogled ne bude savijen, tj. usmjeren samo na nas, na naše potrebe i probleme, nego da podignemo pogled i usmjerimo ga prema Gospodinu jer se približuje naše otkupljenje. Prvi dio došašća sav je usmjeren prema kraju, prema drugom Kristovu dolasku, ali i prema kraju našega života, a vjernik na taj kraj ne gleda sa strepnjom, nego u njemu vidi oslobođenje i susret s onim koji ga ljubi. Evanđelist Luka nam daje i jedan konkretan savjet kako osloboditi naš pogled i usmjeriti ga prema onome što zaista vrijedi. On kaže: „Pazite na se da vam srca ne otežaju u proždrljivosti, pijanstvu i u životnim brigama“ (Lk 21,34). U ovim riječima pronalazimo jedan lijep program za došašće. Prvo, Gospodin nas poziva da pazimo na sebe, na svoje srce, na svoje dostojanstvo, a onda nam daje i neke konkretne savjete koji se svi mogu sažeti u pozivu na umjerenost. Vrijeme došašća vrijeme je umjerenosti i jednostavnosti da nas Gospodin, po svom dolasku, ne nađe pozaspale i da ponovno osvojimo prostor svoje slobode. Kako je lijepo u vremenu došašća učiniti korak naprijed prema većoj slobodi i većoj usmjerenosti prema cilju našega života.

Sveopća komercijalizacija adventa, primjetna osobito u godinama prije pandemije, koja se u bitnome zrcalila u: konzumerističkom mentalitetu, blještavilu ulica i trgova, prepunim tržnim centrima, kao da je ukrala bit došašća. Kako u jednom takvom okruženju pronaći Krista i njega staviti u središte?

Svake godine slušamo o komercijalizaciji Božića i konzumerističkom mentalitetu koji sve prožimaju i kradu nam iščekivanje. Možda bi bilo lakše živjeti u kontekstu koji je prožet jednostavnošću i trijeznošću u vremenu došašća, ali mi odavno više ne živimo u kršćanskoj kulturi i možda je vrijeme da to prihvatimo i prestanemo tražiti podršku od svijeta oko nas. Pitanje nije znaju li bdjeti drugi, pitanje je - znamo li bdjeti mi i jesmo li mi provokacija svijetu oko nas ili svijet u nama ne može vidjeti nikakvu alternativu vlastitim logikama potrošnje, individualizma, hedonizma i sitnih utjeha? Papa Franjo nas stalno vraća na bitno i podsjeća na radost koju si ne bismo smjeli dopustiti ukrasti ni od koga jer je temeljno obilježje kršćanskoga života. Svaki put kada nam se čini da je kontekst presudan, možemo se sjetiti brojnih svetaca i svetica poput Sv. Maksimilijana Kolbea i drugih koji su u okolnostima koje im nisu bile sklone, činili velike stvari i ostavili trag ljubavi. U Crkvi su životi svetaca oduvijek zauzimali važno mjesto jer prilike i neprilike iz njihova života imaju snagu oblikovati imaginaciju, a imaginacija je važan alat za kršćanski život u vremenu kada smo sa svih strana bombardirani porukama i sadržajima koji u najmanju ruku ne navijaju za kršćanski način života, a često su mu i suprotni. Želimo li u našem vremenu staviti Krista u središte, možda je vrijeme došašća dobra prilika da posegnemo za dobrom knjigom o nekom svetcu koji je živio u vremenu koje je slično našem, a znao je umaći dominantnom mentalitetu i živjeti u Kristu.


Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju ili na portalu nedjelja.ba

Razgovarao: Dražen Kustura

Održana sjednica Vijeća za liturgiju BK BiH pod predsjedanjem biskupa Komarice

Sarajevo,  Ned, 23. Sij. 2022.

Održana sjednica Vijeća za liturgiju BK BiH pod predsjedanjem biskupa Komarice

Vijeće za liturgiju Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, pod predsjedanjem biskupa banjolučkog mons. Franje Komarice, održalo je u Sarajevu, u subotu 22. siječnja 2022. svoju redovitu sjednicu.

Papa: Riječ Božja nas mijenja, krutost nas skriva

Vatikan,  Ned, 23. Sij. 2022.

Papa: Riječ Božja nas mijenja, krutost nas skriva

Na treću nedjelju kroz liturgijsku godinu, posvećenu produbljivanju Svetoga pisma, Papa je u vatikanskoj bazilici slavio misu pozivajući vjernike da otkriju pravo Božje lice koje nije nikada udaljeno i ravnodušno, nego uvijek čovjeku blisko.

Papa pozvao na molitvu za mir u Ukrajini

Vatikan,  Ned, 23. Sij. 2022.

Papa pozvao na molitvu za mir u Ukrajini

Papa Franjo pozvao je u nedjelju, 23. siječnja sve vjernike da se u srijedu 26. siječnja pridruže molitvi za mir u Ukrajini.

Prvo katoličko sveučilište u SAD-u osnovano je 23. siječnja 1789. godine.

Sjedinjene Američke Države,  Ned, 23. Sij. 2022.

Prvo katoličko sveučilište u SAD-u osnovano je 23. siječnja 1789. godine.

Sveučilište je osnovao američki katolički nadbiskup John Carroll. Sveučilište Georgetown danas je jedna od najuglednijih obrazovnih i znanstvenih institucija u SAD-u.