Razgovor s mons. Bosiljkom Rajićem

Caritas BK djeluje od 1995.. Možete li nam kazati s kakvim se izazovima susretao i s kakvim se susreće sada?

Na početku bih htio naglasiti da institucionalno djelovanje Caritasa u BiH traje još od pokojnog Nadbiskupa vrhbosanskog Ivana Šarića. Dakako da to ne znači i početak karitativnog rada Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini. Po završetku II. svjetskog rata i nakon dolaska komunističke vlasti uz mnoge druge zabranjen je rad i ovoj crkvenoj instituciji. Crkva je međutim i u tim teškim vremenima iznalazila načine i rješenja za socijalno-karitativno djelovanje. Političkim promjenama početkom posljednjeg desetljeća XX. stoljeća, Crkva je ponovno mogla poduzeti šire, organizirane i zapaženije akcije na ovome polju. Stoga treba napomenuti da naši biskupijski Caritasi djeluju više od 25 godina.
Caritas BK BiH osnovan je na prvom zasjedanju Sabora Biskupske konferencije BiH u Mostaru, u siječnju 1995. godine.
Na početku djelovanja Caritas je uz pomoć Caritasa Internacionalnog iznalazio sve načine kako bi pomogao ljudima pogođenim ratom i ratnim stradanjima. Akcent je stavljen na prognanike i izbjeglice, ljude koji su ostali bez svoga doma, socijalno ugrožene, stare i bolesne, ratne stradalnike, obitelji s više djece i druge. U tim teškim vremenima, Caritas je uspijevao, koliko su mu to trenutačne mogućnosti dozvoljavale, doprijeti do svih onih najpotrebitijih i pružiti im odgovarajuću pomoć.

Koje točke biste posebno izdvojili iz njegove povijesti?

U vrtlogu posljedica rata bilo je važno pitanje na koji način pomoći ljudima u nevolji. Zahvaljujući pomoći mreže Caritasa Internacionalnog mogli smo djelovati organizirano i materijalna pomoć nije izostala. Caritas je u početku djelovao u Zagrebu sve do 1998. godine kada je njegovo sjedište preseljeno u Sarajevo. U to vrijeme djeluje Odbor Caritasa Internacionalnog čija je zadaća bila koordinacija pomoći i učvršćivanje struktura Caritasa u BiH. Tu se pokazala snaga Caritasa i solidarnost koju su osjetili mnogi siromašni i stradalnici rata. U godini preseljenja iz Zagreba u Sarajevo Caritas postaje i punopravni član Caritasa Internacionalnog od 162 članice i član Caritasa Evrope od 48 članica.

Koje su glavne zadaće Caritasa BK BiH, na koji način djeluje i koje sadašnje aktivnosti provodite?

Caritas u BiH ostvaruje svoje poslanje kroz slijedeće aktivnosti:

- Organizira hitne pomoći u izvanrednim okolnostima te projekte socijalne i medicinske naravi za osobe u potrebi.
- Organizira rad s javnošću s ciljem promicanja temeljnih vrijednosti Caritasa, medijske promocije djelovanja Caritasa u BiH, predstavljanja socijalnih problema i potreba te poticanja javnosti na karitativno djelovanje.
- Provodi istraživanje tako što prati opću i socijalnu situaciju u društvu i svijetu, prikuplja relevantne informacije i stvara bazu podataka za potrebe Caritasa u BiH, te istovremeno predstavlja Caritas u BiH pred državnim i crkvenim institucijama s ciljem socijalnog zagovaranja i lobiranja.
- Skrbi za odgoj i izobrazbu djelatnika i volontera i promiče volontarijat u svrhu karitativnog djelovanja.

Danas Caritas provodi različite programe socijalnog sadržaja. Jedan od važnih programa je «Razvoj struktura kućne njege za stare i bolesne osobe». Kroz ovaj program nastojimo pomoći osobama kroz medicinsku pomoć, pomoć u kućanskim potrepštinama, članovima obitelji i surađujemo s vladinim institucijama na polju socijalne i zdravstvene zaštite.
Pomoć ljudima u nevolji pružamo u onim najosnovnijim potrebama kao što je nabavka i podjela peći za grijanje i kuhanje, ogrjevno drvo te deke i ležaje. Obiteljska savjetovališta su jedan program za pomoć pojedincima, roditeljima i obiteljima u rješavanju poteškoća i problema s kojima se obitelji danas susreću. Ratne strahote su ostavile mnoge psihosocijalne i materijalne probleme. Tako su nastale i brojne Udruge žrtava rata s kojima Caritas surađuje i kojima pruža pomoć u izobrazbi, osnaživanju organiziranosti Udruge, izgradnji mira, pruža im financijsku pomoć kroz manje poduzetničke programe i provodi različite anti-stres programe. Jačanje lokalnih kapaciteta i zaustavljanje trgovine ljudima je jedan program u kojem se provodi medijska kampanja, surađuje se s državnim sektorom i nevladinim organizacijama, pokreću se neki programi za ekonomsko osnaživanje (škola šivanja…), organiziraju se različiti seminari u svrhu izobrazbe i ukazivanja na ovaj vid problema u svijetu i kod nas. Tjedan solidarnosti s Crkvom i ljudima u BiH je jedan program kojeg provodi Hrvatski Caritas i Caritas BK BiH. Već treću godinu se u trećem korizmenom tjednu skuplja pomoć u Hrvatskoj koja se daje za programe socijalnog, edukativnog i poduzetničkog sadržaja. Uz ovaj program se organiziraju različiti forumi u svrhu povezivanja gospodarstvenika i stvaranja povoljne klime za razvoj obiteljskog poduzetništva.

Iako je Caritas katolička organizacija pomoći razvoja i socijalnih usluga, znamo iz svakodnevnog života kako vi ne pravite nikakvu razliku među ljudima. Koliko su ljudi svjesni toga i doživljavaju li ljudi u BiH Caritas izričito organizacijom koja pomaže samo katolicima?

Caritas je katolička organizacija koja pomaže ljudima u nevolji. On djeluje ponajviše u župnim zajednicama pa je zato velika potreba formirati župne Caritase koji bi svojom strukturom organizirali karitativne aktivnosti u svojim zajednicama i tako pomogli svima koji su potrebni pomoći, ljudske i vjerničke solidarnosti. Tu se ponajprije radi o animiranju volontera koji su velika snaga u tim zajednicama. Caritasova pomoć se očituje i izvan tih župnih zajednica i odnosi se prvenstveno na osobe koje trebaju pomoć.
Tijekom ratnog razdoblja Caritas se bazirao na spašavanje ljudskog života. Ogromne količine hrane, odjeće, obuće, lijekova, ogrjeva i drugih potrepština distribuirane su najpotrebnijima. Zahvaljujući pomoći mnogih dobrotvora uspjeli smo dopremati namirnice i u najnepristupačnija mjesta Bosne i Hercegovine. Tu pomoć su dobivali svi bez razlike na opredijeljenost. I danas ćete često čuti od mnogih nekatolika kako im je Caritas u teškim trenucima bio jedina nada u preživljavanje.

Koja je najugroženija grupa stanovništva u BiH i ovisi li ona o nacionalnosti ili religiji?

Stare i bolesne osobe su jedna od najugroženijih populacija u Bosni i Hercegovini. Osobito je težak položaj onih koji su sami i onih koji su bolesni. Veliki je, također, broj starih osoba koje su u potpunosti nepokretne.
Caritas BK BiH započeo je od 2001. godine projekt za stare i bolesne osobe uz pomoć Njemačkog Caritasa. Projekt se implementira preko nad/biskupijskih Caritasovih ureda koordiniranjem i timskim radom na terenu.
Na ovom projektu, na terenu u nad/biskupijskim i župnim Caritasima radi stručno osoblje: od liječnika, psihologa, medicinskih sestara, svećenika, do njegovateljica, domaćica i pomoćnih djelatnika. Svakodnevno se prati rad na terenu, vrši se koordiniranje djelatnosti osoblja, povjerljivo se vode podatci o korisnicima, uspostavljaju se kontakti s obiteljima, prikupljaju se kod novih pacijenata podatci od liječnika, medicinskih sestara, vrše se pregledi, propisuju se terapije i lijekovi, vrše se masaže i opće vježbe, izvode se pacijenti u šetnju, po potrebi se pomaže u domaćinstvu, pripremaju se jela, kupovina itd.
U projekt je uključeno oko 1.000 stalnih korisnika (oko 250-350 po nad/biskupijskom uredu), te nekoliko stotina povremenih korisnika. Kako i ime kaže projekt zbrinjava dio starih osoba, najugroženije kategorije, a potencijalnih korisnika je mnogo više

Jako mnogo volontera radi za Caritas, kako vi objašnjavate činjenicu da su ljudi izrazito otvoreni prema volontiranju kada je u pitanju vaša organizacija?

Volontarijat je dragocjena i nezaobilazna služba u djelovanju CBKBiH. Uključivanje volontera prepoznato je i prihvaćeno kao osnovni pokretač promjena te ima potporu na svim razinama. Snaga volontarijata je izraženija u bogatijim zemljama u kojima se mnogi aktiviraju u raznim dobrovoljnim grupama u svrhu dobrovoljnog rada radi toga što su ekonomski situirani i mogu si izdvojiti vremena za to. Kod nas je stanje malo drugačije. Mi nemamo neke tradicije a nemamo ni ekonomske ni financijske stabilnosti gdje bi se mogli posvetiti dobrovoljnom radu. Ipak je dragovoljstvo u Caritasovu radu prepoznatljivo. U našim programima, kao što je pomoć starim i bolesnim osobama, angažirani su volonteri i pomažu medicinskom osoblju u rješavanju mnogih praktičnih životnih pitanja za nemoćne osobe.

Kakvoj budućnosti da se nadamo u ovakvom svijetu u kojem živimo, s obzirom da živimo u zemlji gdje socijalno ugroženih stanovnika ima sve više?

Zemlja u kojoj živimo suočena je s mnogim problemima koji utječu na stanovništvo. Još i dalje se provlače stalne teme kao: Zemlja je i dalje ovisna od strane pomoći; problem Ustava koji ima dosta u sebi nedorečenosti; problem neizgrađene političke strukture; problem pravne i socijalne države; nezaposlenost; nepostojanje političkog konsenzusa oko najvažnijih pitanja budućnosti BiH i druge teme. Sva ova pitanja upućuju na socijalno stanje pojedinaca i obitelji koji i bez svoje krivnje upadaju u kategoriju obespravljenih i siromašnih.
Važno je pokretanje dijaloga na svim razinama naše društvene zajednice kako bi se pokrenuo proces jačanja društva i kako bi se našao adekvatan odgovor za izlaz iz ove krize u kojoj se nalazimo. Caritas želi nametnuti ovu temu u javnosti i pokrenuti sve važne snage u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti.

Jedan od Caritasovih zadataka bio je obnavljanje kuća i pomaganje pri održivom povratku. Postoji li još uvijek potreba za tim projektima ili mislite kako je već dovoljno godina prošlo da bi se nastavljalo s njima?

Porušene kuće i stanove je obnavljala mreža Caritasa Internacionalnog. Uredi obnove su vodili Caritas Švicarske, Njemačke, Švedske, CRS-a i drugi. U zadnjih nekoliko godina su prestali programi obnove jer se nisu pokazale više potrebe s terena. Sada se pokušava pomoći ljudima oko pokretanja samoodrživih programa za preživljavanje. Evropska Unija raspisuje od vremena do vremena programe obnove u raznim dijelovima BiH. Tako je raspisan natječaj za programe obnove za Kotor Varoš. Činjenica je da je sve manje i manje takovih potreba obnove jer je prošlo dosta vremena od rata i mali su zahtjevi za takovu vrstu pomoći. Obnova je zapravo prešla u nadležnost Institucija vlasti i uglavnom se pomoć obnove koordinira iz tih centara. Naši programi su više orijentirani na jačanje održivog ostanka. Tako je pokrenut program s Hrvatskim Caritasem za pomoć obiteljskog poduzetništva, a s Caritasom Belgije smo pokrenuli program «Jačanje održivog obiteljskog gospodarstva u poljoprivredi i ekoturizmu».

Razgovarala: Ksenija Ninić