Razgovor s dr. Hrvojem Domitrovicem, predsjednikom zaklade «Sv. Klara»

Ideja „katoličke televizije“ već je mjesecima prisutna u razgovorima različitih krugova i skupina Crkve u Hrvatskoj. Brojni su glasovi u prilog njezinoga pokretanja, no tu ideju prate i otvorena pitanja njezine realizacije, jer se radi o izuzetno zahtjevnom projektu.

Svrha Zaklade „Sv. Klare“ je pridonositi ostvarivanju što kvalitetnije javne i društvene komunikacije u hrvatskom društvu i to omogućavanjem objektivnog javnog informiranja i obrazovno-odgojnog djelovanja za ostvarivanje općeg dobra. Želja nam je da svojim djelovanjem Zaklada pomogne ostvarivanju apostolata društvene komunikacije na način da prenošenje sadržaja pridonosi ljudskom dostojanstvu, dobru obitelji, općem dobru, istini i miru.

Biskupi HBK podupiru ideju, ali kako je nedavno za katolički mjesečnik „Veritas“ rekao mons. Ivan Devčić, predsjednik Odbora HBK za medije, Crkva ne planira osnovati televiziju: „U HBK zasad se ne razmišlja o katoličkoj televiziji, ne zato što ona ne bi bila potrebna, nego jer Crkva kao institucija za to nema mogućnosti. Iako Crkvu nastoje u javnosti prikazati bogatom, njezine su financijske mogućnosti ipak veoma ograničene i nedostatne za takav u svakom pogledu veoma zahtjevan projekt.“

Nove načine djelovanja u svijetu komunikacije posljednje vrijeme osmišljava i priprema Zaklada Sv. Klare sa sjedištem u Zagrebu. Njezin je predsjednik dr. Hrvoje Domitrović, profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Rođen je u Varaždinu 1959. godine. Za 300. broj Katoličkog tjednika govori o Zakladi Sv. Klara koja, daleko od očiju javnosti, priprema put jednog novog načina djelovanja vjernika laika u svijetu medija.

Profesore Domitroviću, hvala što ste za 300. broj Katoličkog tjednika pristali govoriti o načinu kako se vjernici laici danas pripremaju za izlazak na zahtjevno medijsko tržište.

Zahvaljujem na Vašem pozivu i mogućnosti prikaza rada Nacionalne zaklade sv. Klara. Također, čestitam svim djelatnicima, suradnicima i čitateljima Katoličkog tjednika jubilarni tristoti broj. Svojim "svjetlom" Katolički tjednik je izvor nade Hrvatima u BiH te svjedok postojanja i čuvar budućnosti hrvatskog naroda u BiH.

Možete li nam predstaviti Zakladu Sv. Klara?

Nezadovoljni izvještavanjem, ali i promoviranjem u medijima svjetonazora koji ne predstavljaju povijesno i kulturno nasljeđe hrvatskog naroda, osnovali smo ovu Zakladu. Svrha Zaklade je pridonositi ostvarivanju što kvalitetnije javne i društvene komunikacije u hrvatskom društvu i to omogućavanjem objektivnog javnog informiranja i obrazovno-odgojnog djelovanja za ostvarivanje općeg dobra. Želja nam je da svojim djelovanjem Zaklada pomogne ostvarivanju apostolata društvene komunikacije na način da prenošenje sadržaja pridonosi ljudskom dostojanstvu, dobru obitelji, općem dobru, istini i miru. Cijela inicijativa koja je prethodila osnivanju Zaklade traje od 2006. godine i u njoj sudjeluju vjernici laici, tj. ona nije zamišljena niti je na ikoji način vezana uz crkvene institucije.

Znači li to da Zaklada može potaknuti i ostvarenje televizije koja bi, u određenom smislu, bila katolička?

Iz definirane svrhe Zaklade, jasno je da će aktivnost biti usmjerena prema medijima. Načini djelovanja mogu biti različiti i kreću se od dodjela stipendija i nagrada studentima i djelatnicima u medijima, preko organiziranja stručnih skupova do poduzimanja nakladničkih medijskih aktivnosti. Za svaku od aktivnosti u Zakladi postoji projektni tim čiji je zadatak sagledati mogućnosti, način realizacije i predvidjeti potrebna sredstva. Kojim redom će se projekti odvijati, ovisi upravo o zaključcima pojedinog stručnog tima. Statut Nacionalne zaklade sv. Klara je prihvaćen kod nadle`nog ministarstva početkom ove godine, pa je prerano govoriti o konkretnim projektima dok nisu načinjene prve analize stručnih timova, no ono što mo`emo najaviti je da će početkom jeseni biti prezentacija Zaklade.
Cilj Zaklade je pridonositi izgrađivanju slobodnih, odgovornih i poduzetnih građana u Republici Hrvatskoj, radi unaprjeđenja svih djelatnosti kojima se ostvaruje opće dobro. Kao vjernici, jasno je da ćemo se u svim aktivnostima dr`ati moralnih načela koja proizlaze iz nauka Katoličke Crkve, no to ne znači da naše aktivnosti mogu a priori dobiti epitet katolički. Možda će to nekoga razočarati, no želim pojasniti da nam je cilj sudjelovati u svim područjima ljudskih djelatnosti.

Ima li u spomenutim medijskim aktivnostima mjesta za Hrvate iz Bosne i Hercegovine?

Statutom Zaklade je definirano da ona djeluje na području Republike Hrvatske te da zbog ostvarivanja svojega cilja može surađivati s pravnim i fizičkim osobama u RH i inozemstvu. Također je moguće da aktivnosti koje podupiru svrhu osnivanja, Zaklada može poduzimati i u inozemstvu. Zakonske osnove, prema tome, postoje, pa željno očekujemo komentare i prijedloge iz BiH, a poslije i konkretnu suradnju.

Profesore Domitroviću, godinama ste vezani uz medije. Kako ocjenjujete stanje u njima?

Osobno nisam zadovoljan stanjem u medijima. Tehničke mogućnosti su takve da omogućuju perfekciju, no konkretna realizacija je prečesto ispod prihvatljive razine. Kao najčešći primjer navodim vijest u kojoj su krivo prenesena imena sudionika. Čovjek se nakon takve greške s pravom pita koja je vjerojatnost da su i ostale činjenice istinite, ili su one nastale samo radi potrebe za popunjavanjem prostora. Još gora stvar je što je dugoročni senzacionalistički pristup veliki dio medija (svih vrsta) pretvorio u razne oblike "crnih kronika". Šteta je tim veća što takvo sustavno izvještavanje odgaja nove generacije da je bitna samo senzacija, a do nje se najlakše dođe ako si sudionik zlodjela. Kao osoba odgojem usmjerena prema dobru, doživljavam ovo egzistencijalnim problemom koji u meni izaziva tjeskobu.

A kako ocjenjujete crkvene medije? Vaš je rad vezan i uz same početke Hrvatskoga katoličkog radija.

Sudjelovao sam u pokretanju HKR-a, od prvih ideja početkom 90.-tih godina prošlog stoljeća, pa do današnjih dana. Osim odgovornosti za povjerenu du`nost, svaki puta me pitanje o HKR-u razveseli zbog uspješno ostvarenog cilja. U tehničkom pogledu, HKR je u vrijeme nastajanja bio uzor mnogim drugim privatnim radijskim postajama. Odabranim načinom digitalne obrade i emitiranja programa dokazali smo da je moguće raditi uz znatno smanjene troškove. Istovremeno, bilo je to sasvim novo iskustvo za Crkvu u Hrvatskoj i njen prvi ulazak u elektroničke medije, o čemu bi se moglo puno govoriti.
Ako želite imati uspješnu tvrtku, onda ona mora poslovati na tržišnim principima. Pri tome poslodavac ne smije biti surov prema zaposlenicima, ali treba biti realan i priznati da svi ne mogu postizati jednake rezultate. Mi još uvijek nismo naučili da Crkva može biti poslodavac, nego očekujemo od nje da bude brižni roditelj zaštitnik. U takvim uvjetima prijeti opasnost da Crkvene institucije postanu neka vrsta socijalnih institucija u kojima je dobrobit zaposlenika ispred uspjeha tvrtke što ne osigurava dugoročnu perspektivu tvrtki, a samim time niti zaposlenicima. Naravno, odgovornost za to je i na poslodavcu, kao i na zaposleniku.

Razgovarala: Tanja Popec