Razgovor s dr. Franjom Topićem, predsjednikom HKD „Napredak“

Ove godine, nakon lokalnih izbora u BiH njegovo ime se osim uz «Napredak», spominje u kontekstu izbora novog gradonačelnika Sarajeva. Kakva je njegova vizija budućeg rada najvećeg kulturnog društva u Hrvata, te što je istina glede govorkanja da će postati novi gradonačelnik glavnog bh. grada Katolički tjednik pokušao je doznati u razgovoru s njim.

Započnimo ovaj intervju s najaktualnijim pitanjem trenutno. Svi naši mediji ali i oni susjednih zemalja su se oglasili povodom informacije da biste Vi mogli postati sljedeći gradonačelnik Sarajeva. Mnogo pozitivnih kritika se odmah čulo, kako Vi komentirate te informacije?

Prvo treba kazati da nisam dobio nikakvu službenu obavijest i prema tome bilo bi neozbiljno da to komentiram. Ako dođe kakav službeni upit onda ću reći svoje mišljenje o mogućoj kandidaturi. Neovisno od ovoga, smatrao sam i govorio i prije da bi bilo dobro da u Sarajevu bude Hrvat gradonačelnik. To bi bio pozitivan signal ne samo za Hrvate i druge od kojih velik dio ne doživljavaju Sarajevo kao svoj grad. To bi bilo dobro i za cijelu Bosnu i Hercegovinu i Sarajevo kao glavni grad, koji bi trebao biti, bez obzira na sve, svojevrsni uzor ovoj zemlji. Pozitivno je i to što bi mnogi bošnjački građani Sarajeva prihvatili da gradonačelnik ne bude Bošnjak.

Profesore Topiću, ponovno ste izabrani za predsjednika društva, osamnaesta godina Vašeg predsjedavanja, možete li nam reći Vašu viziju „Napretka“?

HKD „Napredak“ je izuzetno bitan faktor u životu Hrvata, oduvijek je bio sjecište kulturnog života Hrvata. Osnovani smo s ciljem pomaganja hrvatskoj mladeži u obrazovanju. Do danas smo dodijelili nekoliko tisuća stipendija ali ne samo hrvatskoj mladeži. „Napredak“ je od 1902. do 1949 na različite načine stipendirao preko 16.000 đaka i studenata. Ono čime bi se svatko ponosio jeste da su među stipendistima „Napretka“ bili nobelovci Ivo Andrić i Vladimir Prelog, zatim slikari G. Jurkić, I. Mujezinović, M. Mikulić, N. Šop, Padovan, Frangeš i mnogi drugi umjetnici i znanstvenici. Mi i od obnove dijelimo stipendije, središnjica je prošle akademske godine dala 63 stipendije (100 KM mjesečno) i 57 potpora (50 KM), neke podružnice su također aktivne u ovme kao Kiseljak, Beč, Zadar. Svaka podružnica je u tome samostalna. Što se tiče Središnjice mi u pravilu nećemo stipendirati studente koji studiraju izvan BiH jer se njih preko 90% neće vratiti. Naš je moto, ne trebaju nam zgrade ni teritorije bez ljudi, trebaju nam ljudi i to dobro obrazovani i dobri ljudi a sve ostalo u funkciji ljudi.

Koliko je „Napredak“ učinio za Hrvate u BiH?

Suvišno je da ja govorim, brojke govore same za sebe. Nevjerovatno je koliko je „Napredak“ učinio i to nakon napora obnove, pa rat, pa poraće i nesređena država. Rezultati rada „Napretka“ su zavidni i za europske razmejre. Od svoje obnove do danas HKD „Napredak“ je priredio mnogobrojne manifestacije: 439 izdanih knjiga, 451 izložba, 702 koncerta, 828 nastupa na manifestacijama od drugih organiziranih, 194 dramska programa i recitala, 43 okrugla stola, 682 predstavljanja knjiga i drugih izdanja, 342 tribine i predavanja, 196 sportske priredbe, 259 prigodnih manifestacija za blagdane, 112 humanitarnih akcija, 1003različite kombinirane kulturne manifestacije, što iznosi 5251 različitih manifestacija. Nekoliko tisuća studenata i učenika je završilo školovanje s našom stipendijom, (2477 stipendija i potpora je podijeljeno) sportske, izdavačke, medijske, likovne i glazbene udruge i organizacije su u našem djelovanju. Božićni i Uskrsni koncerti u Sarajevu su sada već postali tradicionalni, raznolike izložbe i promocije knjiga, samo su dokazi našeg djelovanja i prisustva u kulturnom i intelektualnom uzdizanju Hrvata.

Često možemo pročitati i čuti u istupima političara da se Hrvati iseljavaju iz BiH pogotovo iz Sarajeva. Kakav je stav i vaše mišljenje o tom problemu?

Ovdje se manipulira podatcima. Situacija u manjem entitetu je katastrofalna. No, gotovo nitko ne govori da se u Bugojno vratilo 6.000 Hrvata, u Travnik 12.000 itd.. U Federacjiu se vratilo preko 50% što je izuzetno visoko postotak. Po podatcima CIA-e, od prijeratnih 760.000 Hrvata sada u BiH ima 570.000 Hrvata i 590.000 katolika. Nažalost neki hrvatski političari, da o drugima ne govorimo, stvaraju stalno negativnu sliku o stanju Hrvata u Bosni i Hercegovini, pogotovo u Bosni. Treba razlikovati standard i nacionalna prava. Što se tiče diskusije o mogućnostima života i budućnosti bh Hrvata dovoljno je kazati da Hrvati Viteza imaju više nepokretne imovine nego svi Hrvati Austrije. A „Napredak“ je više napravio u hrvatskoj kulturi nego svih 350.000 Hrvata Njemačke.  

Zašto je problem Posavina?

Prvo velik dio hrvatkse politike ne potiče ljude da se vraćaju, a vlasti manjeg entiteta i ne kriju da sprečavaju povratak Hrvata. Crkva čini što može. Same su crkve i župske kuće obnovljene i imaju svećenici u svim župama, koji su pravi heroji vrešeći svoju svećničku službu među, nekada, samo pedesetak vjernika. Crkva ili druge udruge nemaju snage da nešto više učine na povratku, jer nemaju radnog mjesta, ne mogu popraviti put, napraviti škole, zdravstevno osiguranje itd.. „Napredak“ se trudi koliko je moguće, obnovili smo rad svih podružnica, imenovali posebnog poluprofesionalnog povjerenika za Posavinu, radimo jedan veliki projekt u Garevcu kod Modriče gdje obnavljamo jednu od nasjtarijih škola u BiH, radi tkalačaka a u skoro će i lončarska radionica. Tražimo povratak domova u B. Brodu, Derventi, Doboju, Banja Luci.

Pitanje televizijskog programa na hrvatskom jeziku se glasno postavlja u zadnje vrijeme, mislite li Vi da je moguće ostvarivanje takvog programa?

Program sa hrvatskim jezikom je bio moguć svo ovo vrijeme, ali glavni dio hrvatske politike koji o tome odlučuje nije bio iskreno zainteresiran. Bio je Erotel pa je propao. Imaju TV stanice na hrvatskom jeziku, mogao se jednostavno pojačati, osposobiti TV Kiss iz Kiseljaka ili HTV-a Mostar ili kupiti OBN. Osobno smatram od početka da bi bilo najbolje rješenje tri nacinalna i jedan državni kanal. Uostalom i ustavom su zagarantirana nacionalna prava.

Za kraj ostavljam pitanje koje najviše zanima pripadnike hrvatskog naroda u BiH, a to je budućnost „Napretka“?

Svakako da će „Napredak “ nastaviti sa svojim veliki radom. Bit će kao i dosada pozitivno orijenitrana, neće kukati nego nastojati raditi što više. Stvarat će još veće sampouzdanje kod bosanskohercegovačkih Hrvata, povezivati hrvatski narod, biti dijaloški otvoren prema našim sugrađanima. A da ja ne budem subjetkivan u govoru o značenju Napretka možda je najbolje navesti mišljenje bivšeg bh velposlanika u Zagrebu Zlatka Dizdarevića: „“Napredak“ je apsolutno prava vrijednost koja je ugrađena u Bosnu i Hercegovinu i bez koje, ako hoćete, ja bih bio slobodan reći, Bosna i Hercegovina ni kao ideja ni kao stvarnost ne bi mogla postojati.
Nije riječ samo o „Napretku“ kao hrvatskom društvu, nego „Napretku“ koji je, mi smo se uvjerili stotine puta, vrijednost cijele Bosne i Hercegovine i svih njenih građana i naroda“.

Razgovarala: Ksenija Ninić
Objavio: Katolički tjednik