Prof. dr. Daniel Arasa, dekan Fakulteta institucionalne društvene komunikacije

Dobra informativna prehrana najbolji je način za očuvanje zdravlja uma i duše


Rim,  Sri, 29. Rujan 2021.

Posljednja nedjelja u rujnu odlukom biskupa BK-a BiH rezervirana je za Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija koji se ove godine obilježava po 55. put. Tim povodom sugovornika smo našli u prof. dr. Danielu Arasi, dekanu Fakulteta institucionalne društvene komunikacije pri Papinskom sveučilištu Svetoga Križa u Rimu.

Profesor Arasa rođen je u Španjolskoj, u pokrajini Kataloniji. U Barceloni je 1995. diplomirao novinarstvo, a teologiju 1999. u Rimu na Papinskom sveučilištu Svetoga Križa, gdje je i doktorirao institucionalnu komunikologiju 2007. Prethodno je magisterij iz radiotelevizije postigao 2001. u Dallasu (SAD). Na fakultetu gdje je danas dekan uposlen je od 2001. te je član Uredničkog vijeća časopisa Church, communication and Culture. Govori katalonski, španjolski, talijanski i engleski jezik, a služi se francuskim i portugalskim. Svoju profesionalnu karijeru započeo je kao novinar u novinskoj agenciji Europa Press gdje je radio od 1994. do 1997. Od lipnja 2010. član je tima Rome Reports TV, novinske agencije koja prati događanja vezana uz Papu, Vatikan i Katoličku Crkvu. Papa Franjo u ožujku 2021. imenovao ga je savjetnikom Dikasterija za komunikaciju.

Objavio je i uredio nekoliko knjiga te znanstvenih članaka iz područja komunikologije i crkvene komunikacije. S njim smo razgovarali o važnosti jednog ovakvog dana, stanju u medijima, izazovima za novinare, pravilnu služenju sredstvima društvenih komunikacija…

Poštovani profesore Arasa, ove se godine obilježava 55. svjetski dan sredstava društvenih komunikacija. Zašto je jedan ovakav Dan važan za Crkvu, ali i za društvo općenito?

Ako je istina da je Crkva uvijek bila na prvoj crti komunikacije (Crkva je komunikacija!), znakovito je kako je Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija počeo s Pavlom VI., po završetku Drugog vatikanskog sabora, u povijesnom trenutku u kome je Crkva uvidjela jasnu potrebu posuvremeniti se i ići ukorak s kulturalnim promjenama. Stoga su ovi dani jedinstvena prilika za podizanje svijesti među kršćanima i institucijama Crkve o važnosti komunikacije za njezino poslanje.

Kako kažete, ovi dani su također korisni i važni kako bi civilno društvo razmislilo o dobru koje zdrava komunikacija može učiniti čovjeku i negativnim učincima koje može ostaviti pukoj dinamici tržišta. Teme koje su predlagale različite pape oduvijek su se doticale pitanja od značaja i važnosti za sve, ne samo za kršćane.

Ovogodišnja poruka pape Franje nosi naslov Dođi i vidi (usp. Iv 1,46). U njoj Sveti Otac upozorava na rizik ujednačavanja medija koji postaju kopija jedni drugih. Kako Vi ocjenjujete stanje u medijima, osobito u crkvenim, u aktualnom trenutku?

Očigledno se ne može generalizirati. Postoje mediji koji dobro rade svoj posao i drugi koji su štetni. U nekim medijima postoje visokokvalificirani i pošteni novinari, a drugim manje. Istina je da dinamika mreže dovodi do sve radikalnije polarizacije i suprotstavljanja, a to ne koristi dobrobiti društva. Novinarstvo mora biti analitičnije i dublje, a manje se temeljiti na izjavama ili sloganima. Ne poznajem stvarnost svih zemalja, pa tako ni detalje o Bosni i Hercegovini, ali vjerujem da bi mediji kršćanskog nadahnuća, oni crkveni - u njezinu vlasništvu, kao i oni koje promiču kršćanski poduzetnici i novinari, trebali više pridonijeti sijanju mira i sloge. To ne znači baviti se „slatkim“ i dosadnim novinarstvom, ali ne znači ni pasti destruktivnu kritiku onog drugog. Sigurno moramo biti kreativniji u temama i načinu na koji ih tretiramo kako bismo osigurali njihovu privlačnost i pomogli stvaranju slobodnih i odgovornih ljudi u njihovim političkim, ekonomskim, društvenim, kulturnim izborima…

Također, Papa poručuje kako najutjecajniji svjetski mediji ne bi trebali zaboraviti najsiromašnije zemlje i njihove probleme, osobito u vrijeme pandemije. Koliko svjetski mediji posvećuju pozornosti marginaliziranim skupinama, osobito u Aziji, Africi ili Južnoj Americi?

Zasigurno ne na zadovoljavajući način. S trenutnim medijima i brzinom komunikacije, može se reći da je novinarstvo „udarnih vijesti“ sasvim dobro: odmah znamo tragedije, senzacionalne događaje, spektakularne vijesti. To je samo po sebi dobro jer omogućuje, na primjer, da međunarodna zajednica može brzo reagirati kako bi pomogla u katastrofama koje se često događaju u zemljama u razvoju u udaljenim regijama Afrike, Azije ili Južne Amerike. Problem je u tome što su uobičajene stvari, pozitivne ili negativne, ovih mjesta mnogima nepoznate jer „ne proizvode vijesti“. Na primjer, što znamo o ratovima u Jemenu ili Etiopiji, političkoj i ekonomskoj krizi u Libanonu, vjerskim manjinama u Kini ili situaciji u „favelama“ u Brazilu ... Ili migrantima! Govorimo o tome kada oni dođu na našu obalu, kako bismo odlučili: „Što ćemo s njima?“, a mi ne razmišljamo, niti se informiramo o uzrocima koji tjeraju ove jadne ljude da napuste svoje domove u očajnim uvjetima.

Mislim da nas papa Franjo sve tjera dati više prostora u javnoj raspravi o tome kako pomoći ljudima u nevolji, a manje o tome kako riješiti naše male dnevne potrebe. Potaknuo bih kršćanske medije, ne samo da predstave Papine riječi, što svakako činimo dobro, već da više govore o temama koje nam on predlaže: migrantima, siromaštvu, obitelji, brizi za okoliš.

Protekle dvije godine pandemije za sve su bile teške. Kako su se one odrazile na svijet novinarstva? Koji su najveći izazovi za novinare u postojećim okolnostima?

Pandemija je bila razorna s mnogih gledišta: zdravstvenog, ekonomskog i ljudskog. Bilo je, međutim, i pozitivnih stvari. Digitalne tehnologije otvorile su mnoge komunikacijske mogućnosti. No, istina je da se utjecaj na gospodarstvo također odrazio na utjecaj na medije koji su i dalje težili smanjiti troškove, sa značajnim utjecajem na kvalitetu informacija: manje novinara u blizini, manje ulaganja u obuku, smanjenje redakcija. Iako ima više digitalnih medija, tradicionalnih izvora novinarskih informacija zapravo je vrlo malo. Težina informacijskih agencija još je odlučujuća uzimajući u obzir da su i one podložne konkurentnoj i tržišnoj dinamici te da stoga privilegiraju informacije o: sukobu, skandalu ili zabavi.

Po mom mišljenju, najveća opasnost sadašnjeg novinarstva je polarizacija. Mediji su uvelike postali ideološko, političko ili ekonomsko oružje, a društveni mediji samo naglašavaju tu dinamiku. Najveći izazov za novinare je nastaviti biti „peta sila“, ne kako bi nametali svima ostalima, već kako bi doprinosili potrebnom pluralizmu u društvu. Čini mi se da vjersko informacijsko novinarstvo (prije svega mislim na blogove i influencere na društvenim mrežama) nije izuzeto od ove opasnosti: često se umjesto izgradnje posvećuje diskvalifikaciji onih koji imaju drugačije mišljenje.


Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju ili na portalu nedjelja.ba

Razgovarao: Dražen Kustura

Papa se u brzojavu sućuti prisjeća predsjednika Ujedinjenih Arapskih Emirata

Vatikan,  Sri, 18. Svi. 2022.

Papa se u brzojavu sućuti prisjeća predsjednika Ujedinjenih Arapskih Emirata

Papa ističe posebnu zahvalnost za brigu koju je Njegova Visost iskazala Svetoj Stolici i katoličkim zajednicama u Emiratima, kao i za njegovu predanost vrijednostima dijaloga, razumijevanja i solidarnosti među ljudima i vjerskim tradicijama

Na današnji dan rođen svetac koji je volio mlade – sv. Ivan Pavao II.

Svijet,  Sri, 18. Svi. 2022.

Na današnji dan rođen svetac koji je volio mlade – sv. Ivan Pavao II.

Rođen je u malom mjestu Wadowice, na jugu Poljske, grad na rijeci Skawi sa ne punih 20 tisuća stanovnika.

Održana Skupština Konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica BiH

Sarajevo,  Sri, 18. Svi. 2022.

Održana Skupština Konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica BiH

Predavanje o duhovnom razlučivanju prema savjetima i načelima iz duhovnog iskustva svetog Ignacija Loyolskoga održao je superior isusovačke zajednice o. Mato Anić.

Misnim slavljem obilježena 30 obljetnica smrti banjolučkog biskupa Alfreda Pichlera

Banja Luka,  Sri, 18. Svi. 2022.

Misnim slavljem obilježena 30 obljetnica smrti banjolučkog biskupa Alfreda Pichlera

Svetu misu je predslavio biskup banjolučki mons. Franjo Komarica