Prof. dr. Daniel Arasa, dekan Fakulteta institucionalne društvene komunikacije

Dobra informativna prehrana najbolji je način za očuvanje zdravlja uma i duše


Rim,  Sri, 29. Rujan 2021.

Posljednja nedjelja u rujnu odlukom biskupa BK-a BiH rezervirana je za Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija koji se ove godine obilježava po 55. put. Tim povodom sugovornika smo našli u prof. dr. Danielu Arasi, dekanu Fakulteta institucionalne društvene komunikacije pri Papinskom sveučilištu Svetoga Križa u Rimu.

Profesor Arasa rođen je u Španjolskoj, u pokrajini Kataloniji. U Barceloni je 1995. diplomirao novinarstvo, a teologiju 1999. u Rimu na Papinskom sveučilištu Svetoga Križa, gdje je i doktorirao institucionalnu komunikologiju 2007. Prethodno je magisterij iz radiotelevizije postigao 2001. u Dallasu (SAD). Na fakultetu gdje je danas dekan uposlen je od 2001. te je član Uredničkog vijeća časopisa Church, communication and Culture. Govori katalonski, španjolski, talijanski i engleski jezik, a služi se francuskim i portugalskim. Svoju profesionalnu karijeru započeo je kao novinar u novinskoj agenciji Europa Press gdje je radio od 1994. do 1997. Od lipnja 2010. član je tima Rome Reports TV, novinske agencije koja prati događanja vezana uz Papu, Vatikan i Katoličku Crkvu. Papa Franjo u ožujku 2021. imenovao ga je savjetnikom Dikasterija za komunikaciju.

Objavio je i uredio nekoliko knjiga te znanstvenih članaka iz područja komunikologije i crkvene komunikacije. S njim smo razgovarali o važnosti jednog ovakvog dana, stanju u medijima, izazovima za novinare, pravilnu služenju sredstvima društvenih komunikacija…

Poštovani profesore Arasa, ove se godine obilježava 55. svjetski dan sredstava društvenih komunikacija. Zašto je jedan ovakav Dan važan za Crkvu, ali i za društvo općenito?

Ako je istina da je Crkva uvijek bila na prvoj crti komunikacije (Crkva je komunikacija!), znakovito je kako je Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija počeo s Pavlom VI., po završetku Drugog vatikanskog sabora, u povijesnom trenutku u kome je Crkva uvidjela jasnu potrebu posuvremeniti se i ići ukorak s kulturalnim promjenama. Stoga su ovi dani jedinstvena prilika za podizanje svijesti među kršćanima i institucijama Crkve o važnosti komunikacije za njezino poslanje.

Kako kažete, ovi dani su također korisni i važni kako bi civilno društvo razmislilo o dobru koje zdrava komunikacija može učiniti čovjeku i negativnim učincima koje može ostaviti pukoj dinamici tržišta. Teme koje su predlagale različite pape oduvijek su se doticale pitanja od značaja i važnosti za sve, ne samo za kršćane.

Ovogodišnja poruka pape Franje nosi naslov Dođi i vidi (usp. Iv 1,46). U njoj Sveti Otac upozorava na rizik ujednačavanja medija koji postaju kopija jedni drugih. Kako Vi ocjenjujete stanje u medijima, osobito u crkvenim, u aktualnom trenutku?

Očigledno se ne može generalizirati. Postoje mediji koji dobro rade svoj posao i drugi koji su štetni. U nekim medijima postoje visokokvalificirani i pošteni novinari, a drugim manje. Istina je da dinamika mreže dovodi do sve radikalnije polarizacije i suprotstavljanja, a to ne koristi dobrobiti društva. Novinarstvo mora biti analitičnije i dublje, a manje se temeljiti na izjavama ili sloganima. Ne poznajem stvarnost svih zemalja, pa tako ni detalje o Bosni i Hercegovini, ali vjerujem da bi mediji kršćanskog nadahnuća, oni crkveni - u njezinu vlasništvu, kao i oni koje promiču kršćanski poduzetnici i novinari, trebali više pridonijeti sijanju mira i sloge. To ne znači baviti se „slatkim“ i dosadnim novinarstvom, ali ne znači ni pasti destruktivnu kritiku onog drugog. Sigurno moramo biti kreativniji u temama i načinu na koji ih tretiramo kako bismo osigurali njihovu privlačnost i pomogli stvaranju slobodnih i odgovornih ljudi u njihovim političkim, ekonomskim, društvenim, kulturnim izborima…

Također, Papa poručuje kako najutjecajniji svjetski mediji ne bi trebali zaboraviti najsiromašnije zemlje i njihove probleme, osobito u vrijeme pandemije. Koliko svjetski mediji posvećuju pozornosti marginaliziranim skupinama, osobito u Aziji, Africi ili Južnoj Americi?

Zasigurno ne na zadovoljavajući način. S trenutnim medijima i brzinom komunikacije, može se reći da je novinarstvo „udarnih vijesti“ sasvim dobro: odmah znamo tragedije, senzacionalne događaje, spektakularne vijesti. To je samo po sebi dobro jer omogućuje, na primjer, da međunarodna zajednica može brzo reagirati kako bi pomogla u katastrofama koje se često događaju u zemljama u razvoju u udaljenim regijama Afrike, Azije ili Južne Amerike. Problem je u tome što su uobičajene stvari, pozitivne ili negativne, ovih mjesta mnogima nepoznate jer „ne proizvode vijesti“. Na primjer, što znamo o ratovima u Jemenu ili Etiopiji, političkoj i ekonomskoj krizi u Libanonu, vjerskim manjinama u Kini ili situaciji u „favelama“ u Brazilu ... Ili migrantima! Govorimo o tome kada oni dođu na našu obalu, kako bismo odlučili: „Što ćemo s njima?“, a mi ne razmišljamo, niti se informiramo o uzrocima koji tjeraju ove jadne ljude da napuste svoje domove u očajnim uvjetima.

Mislim da nas papa Franjo sve tjera dati više prostora u javnoj raspravi o tome kako pomoći ljudima u nevolji, a manje o tome kako riješiti naše male dnevne potrebe. Potaknuo bih kršćanske medije, ne samo da predstave Papine riječi, što svakako činimo dobro, već da više govore o temama koje nam on predlaže: migrantima, siromaštvu, obitelji, brizi za okoliš.

Protekle dvije godine pandemije za sve su bile teške. Kako su se one odrazile na svijet novinarstva? Koji su najveći izazovi za novinare u postojećim okolnostima?

Pandemija je bila razorna s mnogih gledišta: zdravstvenog, ekonomskog i ljudskog. Bilo je, međutim, i pozitivnih stvari. Digitalne tehnologije otvorile su mnoge komunikacijske mogućnosti. No, istina je da se utjecaj na gospodarstvo također odrazio na utjecaj na medije koji su i dalje težili smanjiti troškove, sa značajnim utjecajem na kvalitetu informacija: manje novinara u blizini, manje ulaganja u obuku, smanjenje redakcija. Iako ima više digitalnih medija, tradicionalnih izvora novinarskih informacija zapravo je vrlo malo. Težina informacijskih agencija još je odlučujuća uzimajući u obzir da su i one podložne konkurentnoj i tržišnoj dinamici te da stoga privilegiraju informacije o: sukobu, skandalu ili zabavi.

Po mom mišljenju, najveća opasnost sadašnjeg novinarstva je polarizacija. Mediji su uvelike postali ideološko, političko ili ekonomsko oružje, a društveni mediji samo naglašavaju tu dinamiku. Najveći izazov za novinare je nastaviti biti „peta sila“, ne kako bi nametali svima ostalima, već kako bi doprinosili potrebnom pluralizmu u društvu. Čini mi se da vjersko informacijsko novinarstvo (prije svega mislim na blogove i influencere na društvenim mrežama) nije izuzeto od ove opasnosti: često se umjesto izgradnje posvećuje diskvalifikaciji onih koji imaju drugačije mišljenje.


Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju ili na portalu nedjelja.ba

Razgovarao: Dražen Kustura

VIDEO: Argumenti: Sveci nas uče kako prihvatiti križ jer je križ fantastična molitva

Hrvatska,  Uto, 26. Lis. 2021.

VIDEO: Argumenti: Sveci nas uče kako prihvatiti križ jer je križ fantastična molitva

O svetosti i kako je postići u povodu Svih svetih u HKR-ovoj emisiji Argumenti govorili su vlč. dr. sc. Jakov Rađa, fr. Ivan Dominik Iličić i fra Tomislav Šanko

Papa imenovao Njemicu za zamjenicu koordinatora u vatikanskom Vijeću za ekonomiju

Vatikan,  Uto, 26. Lis. 2021.

Papa imenovao Njemicu za zamjenicu koordinatora u vatikanskom Vijeću za ekonomiju

Kreuter-Kirchhof je predsjednica Udruge Hildegardis, a Papa ju je već 2020. imenovao članicom spomenutoga Vijeća koje koordinira kardinal Reinhard Marx iz Münchena

Svečani obred primanja u službu ministranata župe sv. Franje Asiškog na Dobrinji

Sarajevo,  Uto, 26. Lis. 2021.

Svečani obred primanja u službu ministranata župe sv. Franje Asiškog na Dobrinji

Svečano Misno slavlje koje je započelo ulaznom procesijom, predslavio je župnik fra Danijel Rajić uz koncelebraciju vlč. Sandra Jurešića i asistenciju fra Danijela Lukića

Objavljen datum biskupskog ređenja mons. Svaline

Srijemska Mitrovica,  Uto, 26. Lis. 2021.

Objavljen datum biskupskog ređenja mons. Svaline

Biskupsko ređenje imenovanoga srijemskog biskupa koadjutora mons. Fabijana Svaline bit će u nedjelju Krista Kralja svega stvorenja 21. studenoga u 11 sati u katedrali Sv. Dimitrija, đakona i mučenika, u Srijemskoj Mitrovici