P. Stanko Perica, ravnatelj Isusovačke službe za izbjeglice u jugoistočnoj Europi

Žrtve trgovine ljudima u biblijskom su smislu „maleni“ današnjice


Zagreb,  Pon, 02. Kolovoz 2021.

Svake godine, 30. srpnja obilježava se Svjetski dan borbe protiv trgovine ljudima. Toga nadnevka posebno se želi podići svijest javnosti o jednoj od najgorih pošasti današnjice. Na tu smo temu sugovornika pronašli u ravnatelju Isusovačke službe za izbjeglice (JRS) u jugoistočnoj Europi p. Stanku Perici.

P. Stanko rođen je 1983. u Rijeci gdje je nakon srednje škole upisao i završio pravni fakultet te se zaposlio u odvjetničkom uredu. Nakon položenog pravosudnog ispita uvidio je kako želi dati više svijetu nego što to može u odvjetničkim krugovima. Puno je čitao i otkrio kako je to moguće učiniti kroz pastoral kao svećenik. Tako je Družbi Isusovoj pristupio s 27 godina ušavši u novicijat u Splitu. Nakon studija u Zagrebu i Rimu zaređen je za svećenika 2018. Osim što obavlja službu ravnatelja JRS-a u jugoistočnoj Europi, također je kapelan Međunarodne katoličke zajednice u Zagrebu te doktorand na zagrebačkom KBF-u. S njim smo razgovarali o problemu trgovine ljudima u ovom dijelu Europe.

Poštovani, povod ovomu razgovoru je Svjetski dan borbe protiv trgovine ljudima, stoga nam na početku recite što je to trgovina ljudima i kako se ona definira?

Protokol iz Palerma daje trenutno međunarodno dogovorenu zakonsku definiciju trgovine ljudima. Kaže da je to „vrbovanje, prijevoz, transfer, pružanje utočišta i prihvat osoba pomoću prijetnje ili uporabe sile ili drugih oblika prinude, otmice, prijevare, zloporabe ovlasti ili položaja bespomoćnosti ili davanje ili primanje plaćanja ili sredstava da bi se postigla privola osobe koja ima kontrolu nad drugom osobom, u svrhu izrabljivanja. Izrabljivanje će minimalno uključiti iskorišćivanje prostitucije drugih ili drugih oblika seksualnog iskorišćivanja, prisilni rad ili usluge, ropstvo ili odnose slične ropstvu, podčinjavanje ili odstranjivanje organa“.

Iz svoga dosadašnjeg iskustva, možete li nam odgovoriti što je korijen ove pošasti?

S jedne strane to je beskrupuloznost počinitelja, a s druge sva ona stanja koja žrtve čine podložnima tom zločinu, kao što su: siromaštvo, dugovi, socijalna otuđenost, needuciranost i slično. Konačno, ova pošast ne bi postojala da nije indiferentnosti društva na patnje pojedinaca i marginaliziranih skupina. Mislim da upravo kroz borbu s tom indiferentnošću možemo najviše postići.

„Trgovina ljudima oskvrnjuje čovještvo žrtve vrijeđajući njezinu slobodu i dostojanstvo, ali istodobno ona onečovječuje onoga tko ju izvršava niječući mu pristup 'životu u izobilju'. Trgovina ljudima, na kraju, znatno šteti ljudskom rodu u cjelini, mučeći ljudsku obitelj, ali i Kristovo Tijelo“, rekao je papa Franjo 2019. nazvavši trgovinu ljudima zločinom protiv čovječnosti. Koliko smo svi skupa svjesni postojanja ove pojave za koju mislimo kako pripada prošlosti?

Trgovini ljudima najčešće bivaju podložne marginalizirane skupine poput migranata i etničkih manjina, pa šira javnost s tim nije dobro upoznata. I sama narav tog zločina je takva da se uspijeva provoditi samo ondje gdje ljudi na njega ne obraćaju dovoljno pozornosti. Zato je bitno rasti u svijesti o ovoj pojavi i demistificirati je. Trgovci ljudima nisu osobe koje imaju političku moć ili mogućnost zakulisno upravljati državnim sustavom. To su najčešće jednostavno osobe koje iskorišćuju potražnju koja na tržištu postoji za nekom robom ili uslugom, te organiziraju svoj posao temeljen na zlostavljanju žrtve, kako bi robu ili uslugu ponudili po povoljnim uvjetima za krajnjeg korisnika. Moramo biti toga svjesni kako ne bismo i sami kao naivni korisnik sudjelovali u tom groznom zločinu.

Imate li informaciju koliko je na tlu Hrvatske zastupljena trgovina ljudima? Postoji li podatak koje su skupine najranjivije?

U Hrvatskoj je riječ o 50-ak slučajeva godišnje. Žrtve su uglavnom maloljetnici, u većoj mjeri djevojke koje se koriste za spolno zlostavljanje, dok muška populacija služi za radnu eksploataciju. Na razini EU-a je više od 60% žrtava seksualnog iskorišćivanja, 15% drugih vrsta prisilnog rada i 15% aktivnosti poput prosjačenja ili uklanjanja organa. Gotovo tri četvrtine registriranih trgovaca ljudima su muškarci, većinom građani EU-a. Što se tiče regije, u BiH prevladava prisilno prosjačenje, a u Srbiji prostitucija.


Razgovarao: Željko Ivković

Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju ili na portalu nedjelja.ba

Vinko kardinal Puljić u posjet je primio predstavnike zaklade Konrad Adenauer Stiftung

Sarajevo,  Pon, 20. Ruj. 2021.

Vinko kardinal Puljić u posjet je primio predstavnike zaklade Konrad Adenauer Stiftung

U poslijepodnevnim satima 20. rujna 2021., Vinko kardinal Puljić nadbiskup i metropolit vrhbosanski u posjet je primio predstavnike zaklade Konrad Adenauer Stiftung.

Zaziv Duha Svetoga na početku nove školske godine

Jelah,  Pon, 20. Ruj. 2021.

Zaziv Duha Svetoga na početku nove školske godine

U nedjelju, 19.rujna, u župi Sv. Ivana Krstitelja Jelah, upriličen je zaziv Duha Svetoga povodom početka nove školske i vjeronaučne godine.

Održan XXII. susret Prijatelja Maloga Isusa Sarajevske provincije

Sarajevo,  Pon, 20. Ruj. 2021.

Održan XXII. susret Prijatelja Maloga Isusa Sarajevske provincije

U subotu, 18. rujna 2021.g. u sarajevskoj katedrali Presvetog srca Isusova održan je XXII. susret Prijatelja Maloga Isusa Sarajevske provincije i svečano proslavljena 25. obljetnica utemeljenja vjerničkog Društva PMI

Održana konferencija u okviru projekta „Koračajmo zajedno“

Sarajevo,  Pon, 20. Ruj. 2021.

Održana konferencija u okviru projekta „Koračajmo zajedno“

U prostorijama Nadbiskupijskog centra za pastoral mladih Ivan Pavao II. u Sarajevu, 16. i 17. rujna, održana je Konferencija u okviru međureligijskog projekta Koračajmo zajedno.