Mr. Tanja Popec, urednica vjerskog programa na Hrvatskom katoličkom radiju
Rad u crkvenim medijima nije samo posao, nego i poslanje
Zagreb, sri, 21. ruj. 2016.
U povodu Svjetskog dana medija koji se na poticaj biskupa u Bosni i Hercegovini obilježava na posljednju nedjelju u rujnu, razgovarali smo s Tanjom Popec, diplomiranom teologinjom, radijskom novinarkom, voditeljicom i urednicom na HKR-u.
Tanja je inače rođena u Rijeci, ali je gimnaziju završila u Đurđevcu. Od srednjoškolskih dana uključena je u različite novinarske sekcije, te je upisala i studij teologije u Zagrebu sa željom postati katoličkim novinarom. Diplomirala je 2001. nakon čega je započela poslijediplomski studij iz dogmatske teologije. Magistrirala je na zagrebačkom KBF-u 2007. s temom Kršćanski korijeni ujedinjene Europe. Teološko-antropološki govor o europskom identitetu i kršćanskoj ponudi za budućnost Staroga kontinenta.
Uz urednički posao radi i kao spikerica, voditeljica, novinarka, reporterka, komentatorica prijenosa te autorica niza velikih projekata HKR-a. Voditeljica je i scenaristica mnogih crkvenih događanja, promocija, koncerata, festivala, a kroz različite projekte surađuje s Crkvom u BiH... S njom smo razgovarali o novinarskom pozivu, ulozi medija, objektivnosti novinara...
Poštovana Tanja, iako ste kroz obrazovanje pokazivali sklonosti prema medijima i javnim nastupima, možete li nam na početku reći kako ste se kao teologinja našli u novinarstvu?
Od malih nogu željela sam biti voditeljica. Već kao djevojčicu su me oduševljavali glasovi s radija i lica s televizijskih ekrana. Kako sam odrastala, želju sam proširila na novinarstvo za što su zaslužni izvjestitelji kojima sam se iskreno divila zbog hrabrosti i odlučnosti u izvješćivanju s terena za vrijeme rata, i u Hrvatskoj i u BiH. Nekako u to vrijeme pružila mi se prilika da i sama zakoračim u medijski svijet na lokalnom radiju u Đurđevcu.
Kao gimnazijalka spajala sam školske i radijske obveze, i radio je tako postao „moj svijet“. Imala sam sjajne urednike koji su me učili radijskom „zanatu“, a kada je došao trenutak izbora što studirati, znala sam da želim i dalje biti u tom svijetu. Povjerila sam tu želju svojem župniku koji mi je predložio studij teologije jer je gotovo proročki naslućivao da u Hrvatskoj dolazi vrijeme kada će biti potrebni teolozi i u javnosti, a ja ću moći spojiti ono što volim – radio i Crkvu. Odrastala sam u vjeri, te su mi mnoge stvari bile poznate, a pisala sam i maturalni rad iz vjeronauka. I godine 1996. započela sam studij teologije sa željom da postanem katolička novinarka. Na drugoj godini studija počela sam surađivati na HKR-u. I od tada mogu reći da mi je dobri Bog ispunio san koji i danas živim.
Kako je danas u Hrvatskoj biti katolički novinar? Kako na vas gledaju kolege iz svjetovnih medija, a kako konzumenti medijskih sadržaja?
Biti novinar u katoličkom mediju je zahtjevno jer se ne prenose samo informacije, već i vrijednosni sadržaj koji formira, oblikuje i vodi slušatelja (čitatelja, gledatelja) prema Isusu Kristu, Crkvi, istini, pravednosti, dobroti, ljubavi. Mi koji radimo u crkvenom mediju imamo poslanje, povjerenje Crkve da ćemo svoje vještine i znanja uporabiti za dobro, istinito, vrijedno, evanđeoski utemeljeno i vjerno nauku Crkve. Stoga to nije „samo“ posao. Vezano uz to kako nas tko gleda, mislim da prvo i osnovno pitanje koje si moramo postavljati jest kako nas gleda Bog? Je li naš rad i naše prenošenje istine, dobra i Radosne vijesti u skladu s Njim?
Drugo ali jednako važno pitanje za nas je mogu li nas razumjeti naši slušatelji, čitatelji, gledatelji? Slikovito rečeno, mi smo most – poveznica u službi stvaranja/jačanja odnosa čovjeka s Bogom i ljudima, ali da bismo tako povezivali, i sami moramo biti povezani s Božjom stranom rijeke, da bismo Njemu doveli one s druge strane. Ljudi, osobito slušatelji koji čuju samo glas, često si po tom glasu stvaraju sliku osobe koja govori, ali i sadržaja koji prenosi. Zato nemamo pravo biti vrijednosno distancirani i nezainteresirani, već moramo poznavati i jednu i drugu obalu da bismo bili „protočni“.
A u odnosu s kolegama iz svjetovnih medija moje iskustvo govori da imamo njihovo poštovanje. Moguće da nekomu nije milo naše katoličko ime, ali na terenu smo svi na „prvoj crti“, što podrazumijeva i suradnju i prijateljski susret. Samo se razlikujemo u prezentaciji i obradi sadržaja. Osim toga, katolički mediji u Hrvatskoj su se isprofilirali svojom profesionalnošću, pa su time srušili i mnoge predrasude.
Kako nas gleda/čita/sluša naša publika? Nadam se s povjerenjem.
Prednost katoličkih medija je to što ih ne može „kupiti“ dnevna politika niti marketinška uvjetovanost, što mogu biti svoji. U tome je i poteškoća jer teže prolaze na tržištu. To je pak izazov za Crkvu kako osigurati sredstva za njihov rad. Sadržaj katoličkih medija teže će naći sponzore zato što nije prilagodljiv željama, već dosljedan u vjernosti Kristu i Crkvi. A dosljednost nije na prodaju.
Kakva je uloga vjerskih medija danas?
Papa je Franjo to jednostavno definirao riječima: „Katolički mediji imaju vrlo zahtjevnu misiju u pogledu društvene komunikacije: pokušati je zaštititi od svega što je izobličuje i okreće drugim ciljevima.“ Većina vjerskih medija prenošenjem vijesti o svjetovnim, kulturnim i crkvenim događajima informira, objektivno i istinito. No, istodobno i poučava u vjeri, evangelizira, te formira svoju publiku vrijednosno usmjerenim sadržajima – kolumnama, reportažama, intervjuima, analizama. Dodamo li tomu i lagane duhovne sadržaje – poticajne misli, duhovnu glazbu, duhovne filmove ili kratke priloge – tada zaista možemo reći da je uloga široka raspona i velike kreativnosti.
Jesu li novinari općenito objektivni ili, bolje rečeno, koliko mogu biti objektivni s obzirom na moderna gibanja u svijetu, strukturu vlasništva medija za koji rade te s obzirom na to kojoj su ciljanoj skupini namijenjeni?
Ne postoji zanimanje u kojem su svi savršeni, pa tako se i u medijima može dogoditi koji kadrovski promašaj. Ipak, medijima trebaju najbolji ljudi jer oni stvaraju „mišljenje“ u javnosti, nerijetko umjesto roditelja „odgajaju“ djecu i mlade ili pak stvaraju tenzije, ispravljaju nepravde, zastupaju slabe ili bude ponos, nacionalni i vjerski.
Želim vjerovati u objektivnost novinara jer istina koju trebaju prenositi nije roba na prodaju. Ipak, taj posao nije nimalo jednostavan. Izloženi stresu (najčešće zbog rokova i termina ili pak gužve iz koje se javljaju s imperativom da budu brzi, točni i kratki), s malim primanjima (a neki godinama i samo kao honorarci), mogu biti mamac za različite manipulacije.
Međutim, radije volim govoriti o dobrim primjerima te s užitkom gledam kolege – i katoličke i svjetovne novinare – koji svoj posao znaju pretvoriti u prava istraživanja iza kojih ostaje dobar osjećaj da su time doprinijeli barem maloj promjeni svijeta – nabolje. Izvrsni su oni novinari koji svoju publiku znaju zainteresirati za temu. Žao mi je što predani rad novinara nerijetko „pojede“ urednička politika nezainteresirana za istinu i podložna različitim utjecajima. No, svaki medij ima svoju publiku i svoje tržište. Moram priznati da me uvijek iznova začude ljudi koji su nakon čitanja/slušanja/gledanja određenih medijskih sadržaja ogorčeni, ljuti, negativno raspoloženi, a uporno se vraćaju tim izvorima informiranja. Kada ne bi bilo zainteresiranih za medije koji manipuliraju istinom i ljudima, takvi mediji ne bi mogli opstati, zar ne? Birajte sadržaje koji vas ne čine ogorčenima, već obogaćenima.
Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju
Razgovarao: Željko Ivković
Katolički tjednik
Katolički tjednik
Sarajevo, sri, 31. pro. 2025.
Kalendar katoličkih slavlja za medijsko praćenje u Bosni i Hercegovini u 2025. godini
Slavonski Brod, pet, 28. stu. 2025.
Slavonski Brod: Predstavljanje dviju knjiga o sl. B. Josipu Stadleru
Mostar, uto, 25. stu. 2025.
Dan crkvene glazbe Mostarsko-duvanjske biskupije
Mostar, čet, 20. stu. 2025.
Mostar: Humanitarna večer duhovne glazbe fra Marina Karačića
uto, 18. stu. 2025.
Zenica: Okrugli stol „Religijske perspektive brige za zajednički dom“
Mostar, ned, 16. stu. 2025.
Mostar: Praizvedba Palestrinina djela Missa Papae Marcelli u crkvi svetoga Mateja
Mostar, sub, 15. stu. 2025.
Đakonsko ređenje u mostarskoj katedrali
Zagreb, pon, 17. stu. 2025.
Govor mons. Vlade Razuma prilikom imenovanja za pomoćnog biskupa zagrebačkog
Prenosimo u cijelosti govor mons. Vlade Razuma prilikom imenovanja za pomoćnog biskupa zagrebačkog 17. studenoga na u dvorani „Aula Magna“ Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u Zagrebu.
Zagreb, pon, 17. stu. 2025.
Govor nadbiskupa Kutleše prigodom imenovanja novih pomoćnih biskupa mons. Marka Kovača i mons. Vlade Razuma
"Uvjeren sam da su ova imenovanja dar Duha Svetoga, plod molitve Crkve i Božjega slušanja potreba njegova naroda. Bog zna bolje od nas gdje i kada nam je potreban novi glas, nova ruka, novo srce."
Zagreb, pon, 17. stu. 2025.
VIDEO Objava imenovanja zagrebačkih pomoćnih biskupa
U sklopu Svećeničkog dana Zagrebačke nadbiskupije na Hrvatskome katoličkom sveučilištu objavljena su imenovanja preč. Marka Kovača i preč. Vlade Razuma pomoćnim biskupima Zagrebačke nadbiskupije
Zagreb, pon, 17. stu. 2025.
Priopćenje Apostolske nuncijature u RH o imenovanju zagrebačkih pomoćnih biskupa
Sveti Otac Lav XIV. imenovao je pomoćnim biskupima Zagrebačke nadbiskupije prečasnog Marka Kovača, biskupskog vikara i kancelara Nadbiskupskog duhovnog stola, i prečasnog Vladu Razuma, rektora Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu
Zagreb, pet, 15. kol. 2025.
Mons. Tomo Vukšić: Treba dobro paziti da se u pučku pobožnost ne uvuče sadržaj koji ne bi bio spojiv s kršćanskom vjerom
''Jedna je od najjačih ljudskih želja da se ne umre, da se ne doživi kraj, da umiranje nije prelazak u ništavilo, da poslije ovoga načina života nema ništa drugo. Jednostavno rečeno, normalan čovjek želi živjeti. Zauvijek živjeti.''
Žepče, pet, 11. srp. 2025.
Gimnazija KŠC-a „Don Bosco“ Žepče: 100% uspjeh učenika na državnoj maturi u RH
U kronikama Katoličkog školskog centra „Don Bosco“ u Žepču ostat će zapisana činjenica da su na kraju školske godine 2024./2025. svi učenici Gimnazije koji su polagali državnu maturu u Republici Hrvatskoj to uspješno učinili
Zagreb, pon, 14. tra. 2025.
Intervju kardinala Bozanića za HKR povodom izdavanja zbirke propovijedi o Alojziju Stepincu
Zagreb, sub, 22. ožu. 2025.
Biskup Majić za HKR: Ne možemo imati što i razvijene biskupije, ali ima prostora za djelovanje
Uoči Nedjelje solidarnosti i Tjedna solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u BiH – od 23. do 30. ožujka 2025. godine – banjolučki biskup Željko Majić gostovao je u emisiji „Sutra je dan Gospodnji“ HKR-a
Vatikan, sub, 15. ožu. 2025.
Razgovor s kardinalom Grechom o Crkvenoj skupštini 2028.
Razgovor s kardinalom Grechom objavljen je u izdanju lista „L`Osservatore Romano“ od 15. ožujka. Cjelovit prijevod koji nam donosi Informativna katolička agencija prenosimo u cijelosti.
Alep, pon, 10. ožu. 2025.
Biskup Hanna Jallouf o trenutnom stanju u Siriji
Što se događa u Siriji? Guraju li oružani sukobi posljednjih dana zemlju natrag u građanski rat? Iznevjerava li novi režim svoja obećanja nacionalnog ujedinjenja i tolerancije prema manjinama? To su pitanja na koja je odgovarao biskup Hanna Jallouf
Mostar, čet, 06. ožu. 2025.
Proslavljena druga godišnjica Zbora liječnika „Rafael“
Zbor liječnika „Rafael“, jedinstveni takav u Bosni i Hercegovini, 6. ožujka proslavlja svoju drugu godišnjicu djelovanja. Tom prigodom razgovarali smo s maestrom don Draganom Filipovićem, voditeljem i suosnivačem Zbora
Vatikan, sri, 05. ožu. 2025.
Nadbiskup Parra: Molitve ljudi su utjeha za Papu
Zamjenik za opće poslove Državnog tajništva Svete Stolice Nadbiskup Edgar Peña Parra dao je intervju 5. ožujka o viđenju Crkve i zdravstvenom stanju pape Franje za Dnevnik Talijanske biskupske konferencije (CEI) „Avvenire“
14. studenoga 2025.
FOTO: Pokopan fra Ivan Marić, svećenik franjevačke provincije Bosne Srebrene
13. studenoga 2025.
FOTO: Mostar: Predstavljena monografija o Simfonijskome orkestru Mostar
.jpg&w=420&h=315&zc=1&hash=45fedc247f78ee867f76e9cea963a760)
10. studenoga 2025.
FOTO: Obljetnica svjedočke smrti pok. župnika vlč. Ivana Grgića
