Mons. Tomo Knežević, ravnatelj Caritasa BiH

Širina ljudskog, kršćanskog i katoličkog srca nadilazi sve ovozemaljske granice


Sarajevo,  Pon, 14. Prosinac 2020.

Na Treću nedjelju došašća obilježava se Nedjelja Caritasa. Kao krovna koordinirajuća, karitativna institucija Katoličke Crkve u BiH, već 25 godina djeluje Caritas BiH. U povodu njezina srebrenoga jubileja, razgovarali smo s ravnateljem ovoga Caritasa mons. Tomom Kneževićem.

Mons. Knežević je, kroz različite angažmane u Vrhbosanskoj nadbiskupiji i Bosni i Hercegovini, već odavno postao jedno od poznatih imena ovdašnjoj javnosti. Rođen 1954. u zeničkom naselju Čajdraš, nakon srednjoškolskog obrazovanja u Zagrebu i teologije u Sarajevu, za svećenika Vrhbosanske nadbiskupije zaređen je 1980. U Innsbrucku je magistrirao liturgiku te je od 1986. do 2019. bio profesor na sarajevskom KBF-u (nekoć Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji) i Teološkom institutu u Mostaru. Pored toga, neizostavna je njegova uloga ceremonijara u katedrali Srca Isusova u Sarajevu i svim većim liturgijskim slavljima i sadržajima u ovoj mjesnoj Crkvi pa i šire. Pored brojnih drugih svećeničkih dužnosti i aktivnosti, valja izdvojiti da je bio prvi nacionalni ravnatelj Papinskih misijskih djela BiH te prvi voditelj i koordinator Dušobrižništva vojske, policije, pritvorenika i zatvorenika u BiH – sve do 2011.

Također, dubok trag ostavio je na polju karitativnoga rada – najprije kao ratni zamjenik ravnatelja Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije zadužen za Sarajevo – o čemu je ostavio i pisani trag u obliku knjige Caritas Vrhbosanske nadbiskupije do početka trećeg tisućljeća, a potom i kao aktualni ravnatelj Caritasa BiH s drugim petogodišnjim mandatom.

Mons. Kneževiću, ove je godine Caritas BiH napunio četvrt stoljeća svojega postojanja. Što bi sve u kratkim crtama ulazilo u „osobnu kartu“ ove crkvene institucije?

Bosanskohercegovački nad/biskupi u svome poslanju bili su svjesni svoje odgovornosti za karitativno djelovanje Crkve i službene karitativne ustanove pod imenom Caritasa, ne samo na nad/biskupijskim razinama, nego isto tako na razni Bosne i Hercegovine. Cjelokupna socijalna situacija, nestanak komunizma, zaživljavanje krhke demokracije, početak rata prvo u Republici Hrvatskoj, a nakon toga i u Bosni i Hercegovini uz sve neočekivane nedaće koje su pratile ova teška vremena. I zato su trojica nad/biskupa Vrhbosanske metropolije na svome saboru održanom u Sarajevu od 5. do 7. siječnja 1994. osnovali Caritas Vrhbosanske metropolije i imenovali prvog zastupnika. On je trebao objediniti zajedničke aktivnosti Caritasâ četiriju bosanskohercegovačkih nad/biskupija: Vrhbosanske nadbiskupije, Mostarsko-duvanjske, Trebinjsko-mrkanske i Banjolučke biskupije.

Nakon ovog čina slijedila su i druga događanja koja su izravno utjecala na život i rast Caritasa na bosanskohercegovačkim prostorima. Nakon osamostaljenja Bosne i Hercegovine, temeljem traženja bh. nad/biskupa, vatikanski Zbor za evangelizaciju naroda, u čijem nadleštvu je bila i Bosna i Hercegovina, svojim dekretom od 8. prosinca 1994., ovlašten od Svetog Oca Ivana Pavla II., odobrio je uspostavu Biskupske konferencije BiH.

Naši nad/biskupi bili su svjesni kako hrvatski narod živi na prostorima dviju međunarodno priznatih država, zatim da ima dvije biskupske konferencije, ali isto tako kažu kako će „… nastojati jednodušno djelovati za svako dobro Crkve u hrvatskom narodu kojemu pripadamo sviješću, poviješću, jezikom i duhom“. I zato je, po uzoru na druge države, trebalo urediti i nacionalni Caritas na razini novoutemeljene Biskupske konferencije BiH, tj. na razini Crkve u novonastaloj državi. Već na prvom zasjedanju novonastale Biskupske konferencije BiH, koje je održano u Mostaru od 27. do 29. siječnja 1995., bosanskohercegovački nad/biskupi 28. siječnja 1995. osnovali su Caritas pod imenom Caritas Biskupske konferencije BiH. Tada je odobren i njegov prvi Statut. Do deblokade Sarajeva i osiguravanja uredskog prostora za život i rad, svoje sjedište imao je u Zagrebu. Biskupska konferencija BiH, na svom 65. redovitom zasjedanju održanom u Sarajevu 4. i 5. studenog 2015., odobrila je novi treći Statut i promijenila ime Caritasa Biskupske konferencije BiH u Caritas BiH. U svome djelovanju, s obzirom na prava unutar Caritasa u BiH, on ima koordinirajuću ulogu.

Kroz 25 godina zasigurno je puno toga urađeno i zauzelo bi mnogo prostora sve nabrajati. Ipak, biste li mogli nešto izdvojiti što zapravo osvjetljava djelovanje Caritasa BiH?

Minulih četvrt stoljeća Caritasa BiH, koje je obilježilo vrijeme nestanka komunizma, zaživljavanja kakve-takve demokracije, zatim rata i poraća, sadržavalo je brojne aktivnosti: građenje ustanove prema važećim crkvenim i civilnim zakonima i pravljenje svih podzakonskih dokumenata, osiguravanje potrebnih materijalnih pretpostavki od uredskih prostora i načina financiranja cjelokupnog života i rada – jer su i sami osnivači, tj. naše nad/biskupije u tom vremenu bile u teškoj poratnoj financijskoj situaciji, članstvo u Caritasu Internationalis sa sjedištem u Vatikanu od 30. lipnja 1999. među 165 nacionalnih Caritasa iz cijeloga svijeta podijeljenih u sedam regija, zatim u Caritasu Europa među 49 nacionalnih Caritasa Europa sa sjedištem u Bruxellesu (Belgija) od 30. lipnja 1999., osposobljavanje i financiranje plaće djelatnika za rad u Caritasu BiH, komunikacija s donatorima poratnog vremena koji su uglavnom napustili BiH (osim: Caritas Italije, CRS, Caritas Švicarske i Caritas Belgije), traženje, pisanje i dobivanje projekata prema standardima Europske unije i drugih krovnih crkvenih i civilnih ustanova Europe i svijeta koji uvijek nisu u duhu i prema potrebama Caritasa u BiH, izgradnja koordinirajućeg zajedništva unutar karitativnih aktivnosti i projekata između nacionalnog i nad/biskupijskih Caritasa u BiH, traženje svoga mjesta kroz kvalitetno djelovanje unutar Caritasove mreže na svim razinama, posebno u Jugoistočnoj Europi.

Nakon mons. Miljenka Aničića (30.12.1995. - 12.6.1998.), mons. Bosiljka Rajića (12.6. 1998. - 30.8.2010. te 3.9.2013. – 27.11.2015.) i fra Miljenka Mike Stojića (30.8.2010. – 3.9.2013.), Vi ste na službi ravnatelja Caritasa BiH od 27.11.2015., te Vam je nedavno obnovljen petogodišnji mandat. Možete li nam kazati kako je kroz ovo vrijeme rasla ova institucija?

Do sada je Caritas BiH imao četvoricu ravnatelja iz različitih nad/biskupija i redovničkih zajednica. Kao što je to u svim crkvenim i civilnim ustanovama, svaki od ravnatelja ostavio je iza sebe tragove svoga rada, a koji su prepušteni ljudskoj prosudbi, kako unutar Crkve, tako i izvan nje. Treba znati kako su ravnatelji Caritasa BiH i pod velikom lupom vrjednovanja cjelokupne mreže Caritasa iz cijeloga svijeta. Važno je znati kako se aktivnosti mijenjaju jako brzo počevši od ratnog i poratnog vremena od pribavljanja hrane, lijekova, odjeće i aktivnosti preživljavanja, a nakon toga brojnih novih aktivnosti i izazova mirnodopskog razdoblja koje provode naši nad/biskupijski Caritasi, uz koordinaciju i suradnju jednim dijelom i s nacionalnim Caritasom BiH. Jedan od najvećih izazova bila je promjena svijesti i odgovornosti o potrebi i slici Caritasa danas, kako unutar Crkve, tako i unutar samoga društva. Često se može čuti kako je vrijeme rata prošlo, pa i potreba postojanja Caritasa je suvišna. Najradije bi ga sveli samo na predratno vrijeme i na postojanje škrabice Kruha Sv. Ante po našim crkvama. Pritom zaboravljaju kako ćemo potrebnih i onih koji kucaju na naša vrata s raznim predvidivim i nepredvidivim zamolbama i potrebama uvijek imati. Tko je to u našoj ovozemaljskoj domovini mogao zamisliti ovoliki izbjeglički/migrantski val kad još uvijek imamo brojne vlastite izbjeglice/prognanike koji čekaju povratak na svoja vjekovna ognjišta? Kad usporedim sliku Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije posebno u Sarajevu, koji sam vodio početkom rata i svaki drugi dan s konvojem ulazio i izlazio iz Sarajeva preko Stupa i prvih borbenih crta mičući protutenkovske mine i velike metalne šipove, s današnjim aktivnostima Caritasa na svim razinama, onda se pitam a u kojem vremenu i na kojem prostoru živimo?

Za proslavu srebrenog jubileja planirali ste mnogo toga. Međutim, pandemija koronavirusa to je onemogućila. Ipak, nije vas obeshrabrila te su planovi ostali, a nešto je i realizirano. Možete li nam to približiti?

Pripreme obilježavanja 25. obljetnice Caritasa BiH trajale su skoro godinu dana uz veću i manju zauzetost svih nas u Caritasu BiH, ali i potporu brojnih prijatelja i dobročinitelja, kako u bližem, tako i u daljnjem okružju. Očekivao se dolazak najavljenih gostiju, kako iz inozemstva, tako i tuzemstva, poglavito iz Caritasove obitelji Caritasa Internationalis, Caritasa Europa i drugih nacionalnih Caritasa. Dva puta smo otkazivali središnje obilježavanje, jedno početkom svibnja, a drugo početkom studenoga. I tada smo komentirali: „Bože dragi, što nam uradi jedan mali i nevidljivi virus nazvan COVID-19!“ Svi pripremljeni sadržaji su tako urađeni da će nam koristiti bez obzira kada će biti obilježavanje u Sarajevu: prijam gostiju u Centru za mlade Vrhbosanske nadbiskupije, svečana sjednica, euharistijsko slavlje u crkvi na Marijin Dvoru, središnje obilježavanje kod otaca franjevaca na Kovačićima, nova mrežna stranica već je ugledala svjetlost dana na staroj adresi (www.caritas.ba) s brojnim sadržajima obljetnice, kao i prigodni film koji se na istoj stranici može pogledati, i još puno toga što će ugledati svjetlost dana na samom događanju.


Razgovarao: Josip Vajdner

Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju ili na portalu nedjelja.ba

Dan čašćenja Gospe Brze Pomoći

Slavonski Brod,  Pon, 08. Ožu. 2021.

Dan čašćenja Gospe Brze Pomoći

29. Obljetnica formiranja 101. Bosanskobrodske brigade HVO

Bosanski Brod,  Sri, 03. Ožu. 2021.

29. Obljetnica formiranja 101. Bosanskobrodske brigade HVO

Studijsko putovanje đakona po BiH

Sarajevo,  Pon, 01. Ožu. 2021.

Studijsko putovanje đakona po BiH

Korizmeni petci u sarajevskoj prvostolnici

Sarajevo,  Pet, 26. Vel. 2021.

Korizmeni petci u sarajevskoj prvostolnici

Sarajevo, katedrala Srca Isusova - 19. veljače u 18 sati

Susret za muževe i očeve u Godini sv. Josipa

Novi Travnik,  Pet, 26. Vel. 2021.

Susret za muževe i očeve u Godini sv. Josipa

Vlč. Marko Jukić postigao magisterij iz kanonskog prava

Lima,  Pet, 26. Vel. 2021.

Vlč. Marko Jukić postigao magisterij iz kanonskog prava

Svećenik Vrhbosanske nadbiskupije vlč. Marko Jukić trenutno na službi u Limi, u Peruu, obranio je u četvrtak, 25. veljače magistarsku radnju iz crkvenog prava.

XVIII. Franjevačka škola animatora Frame Bosne Srebrene

Visoko,  Pet, 26. Vel. 2021.

XVIII. Franjevačka škola animatora Frame Bosne Srebrene

Od 19. do 21. veljače 2021. godine održana je XVIII. Franjevačka škola animatora u samostanu svetog Bonaventure u Visokom.

AUDIO: Ljubica Pribanić: Valja uvijek definirati prioritete u danu i razlikovati ono bitno od hitnog

Zagreb,  Pet, 26. Vel. 2021.

AUDIO: Ljubica Pribanić: Valja uvijek definirati prioritete u danu i razlikovati ono bitno od hitnog

U emisiji Hrvatskoga katoličkog radija "Novi valovi dobrote" urednice Željke Šemper u petak, 26. veljače, gostovala je Ljubica Pribanić, nedavno umirovljena profesorica Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta.

Mons. Jurkovič na susretu o međureligijskom dijalogu: Potrebna veća pozornost prema posljedicama pandemije

Vatikan,  Pet, 26. Vel. 2021.

Mons. Jurkovič na susretu o međureligijskom dijalogu: Potrebna veća pozornost prema posljedicama pandemije

U izlaganju na godišnjem sastanku o međureligijskom dijalogu, stalni promatrač Svete Stolice pri Ujedinjenim narodima izrazio je strah od posljedica širenja koronavirusa, onih očitih i onih manje primjetljivih, ali koje zbog toga nisu manje ozbiljne