Mons. Matthew Kukah, biskup Sokota u Nigeriji

Unatoč progonima i ubijanjima, kršćanstvo i danas raste u Nigeriji


Sarajevo,  pon, 21. ruj. 2020.

Potaknuti informacijama koje mjesecima i godinama dobiva International Christian Concern (ICC) da zbog učestalih napada terorističkih skupina Boko Harama i Fulani militanata Nigerija postaje najvećim mjestom ubijanja kršćana na svijetu, kontaktirali smo mons. Matthewa Kukaha, biskupa u Sokotu u toj zemlji.

Mons. Matthew Kukah, biskup Sokota u Nigeriji

Mons. Kukaha smo upoznali za vrijeme međunarodne konferencije koja je 2014. upriličena u Sarajevu. Rođen je 1952. u Kuluu, Zango, Biskupija Kafanchan. Nakon sjemeništa diplomirao je na Filozofsko-teološkom fakultetu u Josu, a za svećenika je zaređen 1976. Nakon završetka poslijediplomskih studija postao je članom Komisije za istraživanje kršenja ljudskih prava u Nigeriji te papinskim izaslanikom za međureligijski dijalog. Predavao je na fakultetima u Nigeriji i inozemstvu, a do zaređenja za biskupa Sokota bio je generalni vikar Nadbiskupije Kaduna. S njim smo razgovarali o današnjim prilikama u Nigeriji te shvatili da stvari ne izgledaju onako kako mislimo na prvi pogled...

Poštovani, na početku nam recite što mislite zašto mediji na Zapadu ignoriraju situaciju u Nigeriji gdje muslimani godinama ubijaju kršćane?

Zapadnjački mediji slijede uhodanu praksu „nove Europe“ koja pokušava negirati svoje kršćanske korijene. Ekonomski utjecaj Bliskog istoka sa svojom naftom na Europu i Ameriku je veoma vidljiv i poznat te izaziva strahopoštovanje kod ljudi koji su zavedeni naftom. Tako se ponašaju i vlasnici medija koje ne tangiraju vijesti iz Crkve. Postoje i drugi razlozi, ali to je uglavnom to.

Možete li što jednostavnije, kao biskup iz Nigerije, katoličkom novinaru u BiH objasniti što se događa u vašoj zemlji? Sve što znamo je ono što čitamo na stranicama kao što su persecution.org, a njihovi novinari vijesti dobiju ponekad iz druge ruke...

Upravo ste zatražili od mene da napišem doktorsku disertaciju o tom kompleksnom problemu koji povezuje povijest, teologiju i politiku. Korijen problema je britanska kolonijalna uprava koja je više „podržavala“ islam zbog osjećaja krivnje i kompleksa jer su formirali svoje kolonije na ostatcima stotinama godina starom muslimanskom kalifatu. Nisu imali dovoljno sredstava da sami vladaju pa su koristili ono što se zove „indirektna uprava“ preko bivše administracije, posebice na sjeveru zemlje, a oni su bili muslimani. Oni su nametnuli svoju vlast nad nemuslimanskim narodima i te predrasude traju i danas. Kršćanstvo je raslo zbog djelovanja misionara koji su propovijedali evanđelje, slobodu, obrazovanja i zdravstvo... Veoma educirana elita ljudi je iz toga proizišla na sjeveru Nigerije te se vjera počela širiti bez obzira na prepreke. I danas kršćanstvo i dalje raste usprkos svemu, odbijanju davanja mjesta za bogoslužje, onemogućavanju poslova u javnim službama... Na snazi je „natjecanje za moć“, međutim usprkos tome, utjecaj kršćanstva raste...

Recite nam nešto o događajima u vašoj biskupiji. Imate li problema u župama, otmice, ubojstva ili se to događa u drugim dijelovima Nigerije?

Kao država Nigerija je u velikim problemima koji se šire svuda. Samo je pitanje kako se isti problemi manifestiraju na različitim mjestima. Korijen problema je korupcija, nehumani način uništenja života kroz korupciju političara. Sva zla u društvu, otmice, ubojstva itd. su očitovanje istog „karijesa“. Korupcija je postala dio života, a elite ne uspijevaju ispuniti svoju dužnost i ponuditi sigurnost i dobro za svoje državljane. U našoj su biskupiji nedavno ljudi zaklani dok su spavali, njihova je imovina pokradena i uništena. Moram reći da to nije zbog vjere jer su te žrtve 100% muslimanske. Samo u proteklih nekoliko mjeseci u jednoj zajednici je ubijeno 50, u drugoj 40, a u trećoj 74 ljudi, i to od istih ubojica koji se šetkaju zemljom i čine zločine. Liče na ubojice koji su izvršili invaziju na našu zemlju. Vlada tvrdi da ne zna odakle su došli, ali čitav sigurnosni sektor pripada muslimanima, kao i predsjednik. Ne znamo više komu se obratiti...

Neki govore da se odvija genocid nad kršćanima, a drugi mediji kažu da je riječ o borbama između plemena... Što je istina?

U određenim slučajevima može izgledati da je tako, ali na osnovu onoga što sam već rekao, situacija je kompleksnija. Živim u Sokotu, u srcu nekadašnjeg kalifata, s 98% muslimanske populacije i slažemo se dobro. Nemam strah da će me netko oteti ili ubiti samo zato što sam kršćanin. Međutim, u srednjem pojasu Nigerije u tijeku je genocid koji provode ekstremisti Boko Harama, ali ne smijemo generalizirati. Kao što sam rekao, korupcija je problem te nam nedostaje dobro vodstvo.


Razgovarao: Željko Ivković

Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju ili na portalu nedjelja.ba

 


Govor mons. Vlade Razuma prilikom imenovanja za pomoćnog biskupa zagrebačkog

Zagreb,  pon, 17. stu. 2025.

Govor mons. Vlade Razuma prilikom imenovanja za pomoćnog biskupa zagrebačkog

Prenosimo u cijelosti govor mons. Vlade Razuma prilikom imenovanja za pomoćnog biskupa zagrebačkog 17. studenoga na u dvorani „Aula Magna“ Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u Zagrebu.

Govor nadbiskupa Kutleše prigodom imenovanja novih pomoćnih biskupa mons. Marka Kovača i mons. Vlade Razuma

Zagreb,  pon, 17. stu. 2025.

Govor nadbiskupa Kutleše prigodom imenovanja novih pomoćnih biskupa mons. Marka Kovača i mons. Vlade Razuma

"Uvjeren sam da su ova imenovanja dar Duha Svetoga, plod molitve Crkve i Božjega slušanja potreba njegova naroda. Bog zna bolje od nas gdje i kada nam je potreban novi glas, nova ruka, novo srce."

VIDEO Objava imenovanja zagrebačkih pomoćnih biskupa

Zagreb,  pon, 17. stu. 2025.

VIDEO Objava imenovanja zagrebačkih pomoćnih biskupa

U sklopu Svećeničkog dana Zagrebačke nadbiskupije na Hrvatskome katoličkom sveučilištu objavljena su imenovanja preč. Marka Kovača i preč. Vlade Razuma pomoćnim biskupima Zagrebačke nadbiskupije

Priopćenje Apostolske nuncijature u RH o imenovanju zagrebačkih pomoćnih biskupa

Zagreb,  pon, 17. stu. 2025.

Priopćenje Apostolske nuncijature u RH o imenovanju zagrebačkih pomoćnih biskupa

Sveti Otac Lav XIV. imenovao je pomoćnim biskupima Zagrebačke nadbiskupije prečasnog Marka Kovača, biskupskog vikara i kancelara Nadbiskupskog duhovnog stola, i prečasnog Vladu Razuma, rektora Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu