Miroslav Valenta, djelatnik i voditelj projekata u Caritasu BiH

Sada već tradicionalno u liturgijskoj godini Treća nedjelja došašća rezervirana je za obilježavanje Nedjelje Caritasa u BiH. Tim povodom sugovornika smo pronašli u Miroslavu Valenti, djelatniku Caritasa BiH...

Razgovarao: Željko Ivković

Valenta je od 2009. voditelj različitih projekata u Caritasu Bosne i Hercegovine gdje je tijekom posljednjih desetak godina sudjelovao u različitim aktivnostima. U posljednje vrijeme usredotočio se na projekte koje Caritas BiH provodi u suradnji s drugim nacionalnim Caritasima iz Jugoistočne Europe. Trenutno mu je povjerena uloga voditelja projekta YOUR JOB, regionalnog programa za zapošljavanje mladih u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, te ELBa-e za razvoj socijalnog poduzetništva...

S njim smo razgovarali općenito na temu Caritasa, ali i o određenim posebitostima te budućim planovima neumorne ekipe Caritasa BiH...

Poštovani, Treću nedjelju došašća obilježavamo kao Nedjelju Caritasa u BiH. Svako vrijeme nosi svoje breme, stoga na početku nam recite s kakvim se izazovima Caritas susreće danas?

Izazova u našem radu bilo je puno i uvijek će ih biti. Od toga kako procijeniti potrebe korisnika, kako im pružiti najbolju moguću potporu, preko odnosa prema javnim ustanovama, standardizaciji našeg djelovanja, pa sve do financiranja naših aktivnosti. I dalje se nosimo sa svim tim izazovima, a posebno je teško pitanje financiranja svih naših nastojanja. Jedna od ključnih stvari s kojima se trenutno susrećemo jest i pitanje kako uspostaviti pravu ravnotežu između profesionalizma i zdrave organizacije koja mora biti prožeta evanđeljem i osobnom vjerom svakog djelatnika Caritasa BiH. Zatim kako standardizirati naše usluge, udovoljiti svim financijskim i administrativnim zahtjevima, a u isto vrijeme zadržati svoj identitet uz poštivanje svih crkvenih i državnih zakona i odredbi, ali i svih zahtjeva koje sa sobom nose projekti koje tražimo, dobivamo i provodimo. Ove dvije funkcije nisu u suprotnosti, ali nije ni jednostavno pronaći najbolju ravnotežu. Često smo primorani raditi i neke stvari jer drugi, osobito donatori, to traže od nas.

Iako je Caritas službena karitativna ustanova Katoličke Crkve, poznato je iz svakodnevnog života kako vi ne pravite nikakvu razliku među ljudima. Koliko je javnost toga svjesna i doživljavaju li ljudi u BiH Caritas izričito organizacijom koja pomaže samo katolicima? S druge strane, kako katolici reagiraju?

Caritas je bio i jest karitativna ustanova Katoličke Crkve koji svoje djelovanje temelji na evanđelju. To znači da se u svom djelovanju pridržavamo ljudskih i kršćanskih načela i vrijednosti, osobito socijalnog nauka Katoličke Crkve, ali slobodan sam reći kako je Caritas karitativno lice Crkve na razini svake biskupije i župne zajednice, ali i svake kršćanske obitelji. Međutim, to ne znači da radimo samo s katolicima i samo za katolike. Pogledajte samo naše Caritase, kako u domovini, tako i u inozemstvu, koji u svome djelovanju nadilaze sve ovozemaljske ljudske granice. Ne smijemo zaboraviti kako Caritas, uz liturgiju i uz naviještanje, spada u temeljeno djelovanje i poslanje Crkve.

Caritas ima vrlo dobru reputaciju kao ustanova koja pomaže svim osobama u potrebi bez obzira na njihovu vjersku, etničku, rasnu, spolnu ili bilo koju drugu pripadnost. O tome mogu najviše reći svi žitelji u našoj zemlji. Ovu reputaciju Caritas ima još iz vremena ratnih događanja i poratnog doba, te se čak i danas događa da na nekom susretu netko kaže kako mu je upravo i jedino Caritas pomogao u najtežem trenutku.

Veliki broj ljudi svjestan je djelovanja Caritasa, no ipak se događaju i momenti kada određene osobe imaju predrasudu prema djelovanju Caritasa upravo zbog njegova katoličkog predznaka, križa na znaku ili slično. Nažalost, razmjer Caritasovih mogućnosti i potreba na terenu je ogroman. Nismo u mogućnosti pružiti pomoć svim potrebnima, pa čak ni u sadržajima u kojima je možda njima najpotrebnije. To je jedan od najvećih izazova svih naših Caritasa, kako u okviru konkretnih mogućnosti i resursa opslužiti što veći broj potrebnih. Kako pomoći čovjeku bez da mu oduzmete dostojanstvo, nego pružite ljubav.

S tim u svezi važno je izdvojiti poimanje Caritasa u konkretnom društvu i u konkretnom okruženju. Dok s jedne strane Caritas uživa dobar glas kao ustanova koja pomaže veliku broju osoba bez obzira na nacionalnu ili vjersku osnovu, javlja se problem shvaćanja o načinu darivanja Caritasa. Često se u našem narodu, pod utjecajem ratnog i poratnog vremena, doživljava: Caritas=paket. Što ja mogu dobiti, kako da dobijem? To je moje pravo! Pritom se zaboravlja obveza države cjelovito skrbiti o svojim žiteljima...! Međutim, pomoć Caritasa je pravo samo čovjeka u potrebi.

Rijetko imamo obrnutu situaciju, ljude koji nam se javljaju kako bi podržali djelovanje Caritasa, bez obzira je li riječ o Caritasu BiH, nad/biskupijskim Caritasima ili o župnim Caritasima ili pak nekom trećem obliku karitativnog djelovanja unutar Crkve ili društva. No, ono što je potrebno istaknuti jest da Caritas predstavlja institucionalni okvir Katoličke Crkve za pružanje pomoći onima koji su u potrebi. Ta obveza i odgovornost ne završavaju samo na najodgovornijima u Crkvi i u Caritasu, nego je obveza i odgovornost svakog kršćanina.

U BiH postoje Caritasi na različitim razinama. Koje su glavne zadaće Caritasa BiH u odnosu na nad/biskupijske Caritase?

Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine, po uzoru na druge zemlje diljem svijeta, osnovala je 29. siječnja 1995. Caritas Biskupske konferencije BiH, a koji od 2015. nosi ime: Caritas Bosne i Hercegovine. Caritas BiH je utemeljen radi promicanja djelotvorne kršćanske ljubavi s ciljem jačanja zajedništva među nad/biskupijskim Caritasima, ali i zajedništva među vjernicima. Članice Caritasa BiH su nad/biskupijski Caritasi u Bosni i Hercegovini: Caritas Vrhbosanske nadbiskupije sa sjedištem u Sarajevu, Caritas biskupija Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkan sa sjedištem u Mostaru i Caritas Biskupije Banja Luka sa sjedištem u Banjoj Luci. Caritas BiH ima koordinirajuću ulogu, kako u tuzemstvu, tako i u inozemstvu, dok su nad/biskupijski Caritasi odgovorni za cjelokupno karitativno djelovanje na prostoru nad/biskupije pod vodstvom dijecezanskog biskupa. Kratko rečeno, nad/biskupijski Caritasi su ti koji izravno rade s krajnjim korisnicima u župnim i lokalnim zajednicama. Oni su ti koji izravno pružaju karitativne usluge: socijalne, medicinske, obrazovne i druge karitativne aktivnosti. S druge strane, zadaća Caritasa BiH je koordinacija djelovanja, rad na međunarodnom području unutar mreže Caritasa Internationalis sa sjedištem u Vatikanu i mreže Caritasa Europa sa sjedištem u Bruxellesu čiji je Caritas BiH član od 30 lipnja 1999.; zatim s drugim domaćim i međunarodnim karitativno-humanitarnim organizacijama, bilo vladinim, bilo nevladinim; potom izobrazba osoblja, organizacija i koordinacija djelovanja u izvanrednim situacijama i sl. Caritas BiH na poseban način je zadužen za koordinaciju i upravljanje velikim projektima u kojima sudjeluju i nad/biskupijski Caritasi koji obavljaju aktivnosti na terenu, a Caritas BiH je zadužen za traženje, pisanje i dobivanje, zatim za praćenje zajedničkih projekata, evaluaciju, planiranje, suradnju s drugim organizacijama i institucijama, medijima i za izobrazbu.

Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju ili na portalu nedjelja.ba