Kardinal Raniero Cantalamessa, propovjednik Papinskoga doma

Najvažnije u korizmi nisu naša djela, nego Božje milosrđe


Vatikan,  Uto, 23. Veljača 2021.

Korizma je vrijeme od 40 dana priprave za najveći kršćanski blagdan Uskrs. Karakterizira ju duh pokore, posta i činjenja dobrih djela. Sugovornika na ovu temu pronašli smo u propovjedniku Papinskoga doma, kardinalu Ranieru Cantalamessi.

Otac Raniero rođen je u Ascoli Picenu, Italija, 22. srpnja 1934. Član je Reda manje braće kapucina te unatoč tomu što ga je na posljednjem konzistoriju papa Franjo imenovao kardinalom, nije zaređen za biskupa jer je želio ostati dijelom svoje zajednice. Za svećenika je zaređen 1958. Osim teologije diplomirao je i klasičnu književnost. Kao profesor radio je na Katoličkom sveučilištu Sv. Srca u Milanu. Sv. Ivan Pavao II. imenovao ga je 1980. propovjednikom Papinskoga doma, a na istoj službi potvrdili su ga i njegovi nasljednici Benedikt XVI. i Franjo. U tome svojstvu, svakog tjedna, kroz advent i korizmu priprema meditacije na kojima su nazočni Papa, kardinali, biskupi, prelati i poglavari redovničkih zajednica. Tijekom svoje službe, koja traje više od 40 godina, uz znanstvene knjige objavio je i brojne druge o duhovnosti koje su plod njegova propovijedanja u Papinskom domu te su prevedene na 20-ak jezika. Od 1994. do 2009. svake subote navečer uređivao je emisiju Razlozi za nadu na talijanskom javnom servisu Rai Uno, u kojoj je objašnjavao nedjeljno evanđelje.

Unatoč brojnim obvezama i pripremama korizmenih propovijedi za Papinski dom, kardinal Cantalamessa pronašao je vremena te je dao ekskluzivni intervju Katoličkom tjedniku. S njim smo razgovarali o istinskom značenju korizme, važnosti posta, pokore i dobrih djela, pripravi za proslavu Uskrsa. Na kraju je poslao i korizmenu poruku katolicima u Bosni i Hercegovini…

Uzoriti oče, kardinale Cantalamessa, uskoro počinje još jedna korizma, liturgijsko vrijeme priprave za Uskrs. Koje je istinsko značenje korizme?

Povijesno se korizma pojavljuje kao završetak procesa proširenja proslave Uskrsa. Na početku pa sve do kraja trećeg stoljeća Crkva je poznavala samo jednu godišnju svetkovinu – Uskrs. Ovom proslavom obilježeno je cijelo vazmeno otajstvo smrti i uskrsnuća. Ubrzo se osjetila potreba za obilježavanjem različitih uskrsnih događaja u različite dane: na Veliki petak smrt, na Veliku subotu boravak u grobu i u nedjelju Kristovo uskrsnuće. Istodobno, post, koji se prvotno kretao od jednog do šest dana, počeo se širiti tako da obuhvaća 40 dana prije Uskrsa. Tako se rodila korizma koja je već potvrđena sa Sv. Atanazijem u četvrtom stoljeću. Liturgijskoj molitvi priprave za Uskrs spontano je dodan asketski razlog: sjećanje i oponašanje 40 dana Isusova posta u pustinji. Stoga korizma počinje evanđeljem o Isusu koga je Duh nagnao u pustinju.

Korizmu obilježava poziv na molitvu, post i pokoru. Je li govor o postu i pokori stran današnjem čovjeku, osobito na Zapadu, i zašto su oni važni?

Katekizam Katoličke Crkve kaže da post „osigurava razdoblja askeze i pokore koje nas pripravljaju na liturgijske blagdane, što pridonosi da ovladamo svojim nagonima i postignemo slobodu srca“ (usp. KKC 2043). Post je, prije svega, znak ljudske solidarnosti s milijunima muškaraca i žena koji žive u uvjetima krajnjeg siromaštva i prisiljeni su prakticirati mnogo radikalnije oblike posta od našeg. Ono što je za nas znak velika mrtvljenja – ograničiti se na kruh i vodu – u mnogim je dijelovima zemlje rijedak luksuz: imati svjež kruh i pitku vodu.

Moramo izmisliti nove oblike asketskog posta koji odgovaraju današnjem životu koji se razlikuje od života od prije 20 ili 10 stoljeća. Klasični post, od hrane, postao je dvosmislen u našem društvu. Postoji politički i društveni post (štrajkovi glađu!), patološki post (anoreksija), estetski post koji drži liniju… Najnužniji i najsmisleniji oblik posta za nas danas naziva se trijeznost (trezvenost). Dragovoljno lišavanje onoga što je pomoćno ili beskorisno, zajedništvo je s Kristovom mukom i solidarnost sa siromaštvom tolika broja. Živjeti trezveno učinkovitije je od nametanja sebi umjetnih pokora. Štoviše, pravda prema generacijama koje će slijediti naše ne smije se svesti na život od pepela onoga što smo konzumirali i potrošili. Trezvenost ima ekološku vrijednost, poštovanje stvaranja.

Danas se voli sve „personalizirati“. Post također mora biti personaliziran, predložiti postove koji odgovaraju potrebama osobe koja ga prakticira. Jedan himan iz liturgije časova u korizmi kaže: „Uzdržavajmo stoga se/ U jelu, pilu, riječima,/ Snu, zabavi i budnije/ Na osjećala pazimo.“ Stoga ne postoji samo post od hrane i pića; postoji post od riječi (riječi koje bole, gorke riječi), od zabave, od emisija... Svatko bi trebao saznati što Bog konkretno traži od njega u određenom trenutku života. Post koji je danas nužan jest post od slika. Živimo u kulturi slike: časopisi, kino, televizija, internet... Nijedna hrana, kaže Sveto pismo, nije nečista sama po sebi. Mnoge slike jesu. One su privilegirano sredstvo antievanđelja: senzualnost, nasilje, nemoral. Između ostalog, ovo su najmanje izloženi postovi na koje bi utjecala taština i ponos jer ih nitko ne vidi osim Boga.

Sveto pismo nam daje primjere u kojima nakon iskrena čovjekova kajanja kao Božji odgovor slijedi milosrđe. Kako u ovoj korizmi otkriti upravo Božje milosrđe i njegovu blizinu?

Ovo je najvažnija stvar korizme: ne naša djela, nego Božja milost; ne ono što činimo za Boga, već ono što Bog čini za nas. To je revolucija koja mora doći u srce svakog kršćanina. Duboko u našim srcima postoji izobličena slika Boga: svemogući, pravedni Bog koji je uvijek spreman uhvatiti čovjeka koji je kriv. Otuda slika gospodara Boga čiji se pravedni bijes uvijek mora smiriti. Da, često govorimo o milosrđu, ali gotovo kao ispravku koja mora ublažiti Božju pravdu, dok nam Sveto pismo kaže da je Bog „spor na srdžbu i bogat dobrotom“. Još nismo shvatili što znači da je Bog ljubav. Papa Franjo proglasio je 2015. Godinom milosrđa, ali Božje milosrđe se nastavlja i nakon jubilarne 2015.

Što učiniti da biste imali istinsko iskustvo Božjeg milosrđa? Gledati svoj grijeh i čitav svoj život u svjetlu Božje beskrajne ljubavi prema svakomu od nas, shvaćajući koliko smo malo platili toliko ljubavi, kajući se, približavajući se sakramentu pomirenja s obnovljenom dušom. Moliti Duha Svetoga da obnovi u nama ono što je učinio na dan Pedesetnice kada je tri tisuće ljudi osjećalo kako im je „probodeno srce“ pri pomisli da je razapet Isus iz Nazareta (usp. Dj 2,1-37).


Razgovarao: Dražen Kustura

Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju ili na portalu nedjelja.ba

Izjava Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za život i obitelj

Zagreb,  Sri, 23. Lip. 2021.

Izjava Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za život i obitelj

O Prijedlogu rezolucije o stanju u pogledu seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava u EU-u u kontekstu zdravlja žena

Svjetski dan izbjeglica Caritas BiH obilježio u Tuzli i u Sarajevu

Sarajevo,  Sri, 23. Lip. 2021.

Svjetski dan izbjeglica Caritas BiH obilježio u Tuzli i u Sarajevu

Svake godine 20. lipnja 2021. na Svjetski dan izbjeglica prisjetimo se kako je biti izbjeglica!

Papa se na općoj audijenciji susreo s mladićem odjevenim u kostim Spidermana

Vatikan,  Sri, 23. Lip. 2021.

Papa se na općoj audijenciji susreo s mladićem odjevenim u kostim Spidermana

Riječ je o 28-godišnjem talijanskom mladiću Mattiji Villarditi koji u slobodno vrijeme radi kao animator te u kostimu Spidermana i u pratnji glazbenog sastava Državne policije uveseljava djecu smještenu u bolnicama

Plehan: Redovita mjesečna rekolekcija

Plehan,  Sri, 23. Lip. 2021.

Plehan: Redovita mjesečna rekolekcija

Trideset svećenika-redovnika Plehanskog distrikta iz pet franjevačkih samostana okupilo se na redovitoj mjesečnoj rekolekciji u franjevačkom samostanu i župi sv. Marka Evanđelista na Plehanu u Bosanskoj Posavini