Josip Križanović, dopredsjednik HKD-a Napredak

Josip Križanović rođen je 1978. u Zenici, pohađao je Osnovnu školu Kaonik u Busovači gdje je i odrastao. Opću gimnaziju završio je 1977. u Vitezu, a na Sveučilištu u Mostaru diplomirao je na Ekonomskom fakultetu. Već je nekoliko godina uposlen kao profesor ekonomske skupine predmeta u Srednjoj školi Busovača. Križanović je od 2003. predsjednik HKD-a Napredak,podružnica Busovača, član je Središnje uprave (SU) Društva, a dopredsjednik Napretka je od 2019. Kao predsjednik podružnice dovršio je gradnju Napretkova doma kulture u kome danas djeluju Društvo, Radio Busovača, Gradska knjižnica, Spomen-soba i udruge iz Domovinskog rata. Uz to završio je gradnju digitalne kinodvorane koja posluje kao poduzeće Theatre d.o.o., a čiji je vlasnik HKD Napredak. Autor je kolumnističkih tekstova te dugogodišnji aktivni član KK-a Busovača i sportski djelatnik. Povodi za razgovor su brojni, ipak onaj izravni je Dan HKD-a Napredak koji se obilježava na blagdan Svetih Ćirila i Metoda.

Početkom srpnja, gospodine Križanoviću, navršavaju se dvije godine otkako su nova Središnja uprava i predsjednik dr. Nikola Čiča preuzeli vodstvo HKD-a Napredak. Može li se govoriti o (novom) Napretku poslije obnovitelja i dugogodišnjeg predsjednika dr. Franje Topića?

Pa svaka tranzicija bilo koje institucije veličine HKD-a Napredak sigurno nije jednostavna i lagana, zapravo je vrlo osjetljiva. To nije ništa ni novo ni neobično i netko će sutra pisati o nekoj „post-eri“ ovog saziva Središnje uprave, a sigurno je kako svaka promjena ima i drugačije vizije. Bitno je da ne odstupamo od temeljnih načela našega Društva.

Samo nekoliko detalja o tome: Recimo, već na prvim sjednicama ovaj saziv Središnje uprave je izmijenio pravilnik o radu gdje je definirana uloga povjerenstava i predsjednika povjerenstava što je operativno podijelilo obveze i odgovornost među članovima SU-a i samim tim sigurno u operativnom smislu donijelo već niz kvalitetnih rezultata. Sada je možda trenutak na „pola mandata“ da malo analiziramo sa stajališta povjerenstava tko je kakav rezultat napravio i time možda unaprijedimo još više rad SU-a.

U svakom slučaju to je sigurno pomoglo i predsjedniku Nikoli Čiči pokrenuti Društvo u smjeru izgradnje kvalitetna sustava jer 21. stoljeće nama to nameće kao izazov. Druga su vremena i okolnosti i pitanje izgradnje kvalitetna sustava u svim segmentima, po meni, jedan je od ključnih zadataka ovog saziva SU-a. Samo tako možemo uvjetno govoriti o „novom“ Napretku, jer Napredak je i dalje ono što je bio više od stoljeća, a to je temeljna kulturna institucija hrvatskoga naroda, i to ne samo u Bosni i Hercegovini. I o tome treba voditi računa. Dakle, na temeljima koje je obnovio prof. Topić mi nastavljamo svojim vizijama i svojim načinima dalje, sigurno drugačije i sigurno ne istim putom.

Na početku mandata novoga vodstva najavljeno je kako ćete nastojati unaprijediti rad Društva sukladno vremenu i novim izazovima. Koliko ste zadovoljni onim što je postignuto?

S obzirom da smo u početcima imali protiv sebe jedan dio javnosti, a odmah nakon toga dogodila nam se i svjetska pandemija uzrokovana virusom COVID-19, moram priznati kako je teško bilo zamisliti teži početak. Osim promjene u sustavu rada SU-a, značajno smo prije svega unaprijedili rad podružnica i ponovno oživjeli pojedine; medijski smo postali aktivniji u prezentiranju onoga što radimo; značajno smo podigli, unatoč svemu, sredstva za stipendiranje udruga i podružnica; ulazimo u veliki projekt Instituta s našim partnerima; napravili smo prvi put sustavno praćenje našeg članstva; formirali Udrugu mladih kao našu buduću aktivnu platformu stipendista i mladih ljudi aktivnih u podružnicama.

Sustavno smo se krenuli baviti, uz pomoć struke, našom imovinom; inicirali smo niz vrlo važnih susreta kako bismo poboljšali suradnju s političkom i društvenom javnošću; napravili i mnoge kadrovske promjene u podružnicama te ih tako osnažili. Napravili smo puno kvalitetnih izdavačkih projekata u kojima je potrebno posebno istaknuti naš brend Napretkov kalendar, ali nastavili i rad na našem Godišnjaku.

U konačnici i vrlo aktivno smo s podružnicama funkcionirali u vrlo teškim uvjetima, unatoč svim mjerama… I kada sve to nabrojim – a sigurno sam dosta toga i zaboravio – neka javnost procijeni trebamo li biti zadovoljni učinjenim.

Sudeći, dakle, prema aktivnostima, Napredak se nije dao iznenaditi. Poglavito neke podružnice.

Pandemija je svima nama bila izazov, no baš u tom teškom razdoblju pokazali smo koliko je veliko i snažno ovo Društvo. Mnoštvo je tu događaja koje su uradile podružnice u: Mostaru, Tuzli, Vitezu, Busovači, Kreševu, Kiseljaku, Banjoj Luci, unatoč svim tim okolnostima. Ali ono što je možda promaklo javnosti je da smo uradili u toj godini nekoliko izbornih skupština u podružnicama koje to nisu radile 7-8 i više godina.

Tako smo nove predsjednike i uprave dobili u: Fojnici, Novom Travniku, Uskoplju, Zenici, Širokom Brijegu pa i Vitezu. I to se kod ovih prvih pet odmah osjetilo u njihovu radu. Dovoljno je uočiti da je Napredak u Fojnici u dva mjeseca aktivniji nego u prethodnih sedam godina, a napravili smo Skupštinu dan prije zadnjeg onog najtežeg lockdowna.

I još nešto, u najtežim ekonomskim okolnostima podijelili smo u dva navrata oko 220 000 KM stipendija u trenutcima kada je to možda i našim studentima bilo najpotrebnije.

Jedna od temeljnih svrha Napretka je kulturno i prosvjetno djelovanje. Posebice je to bitno danas, u teškim ekonomskim, ali i društvenim uvjetima. Kako se Društvo nosi s tim?

Dovoljno je samo posjetiti našu mrežnu stranicu hkdnapredak.com i mnogo toga će biti jasno, koliko mi ulažemo u kulturno djelovanje, i to uglavnom sa skromnim proračunima podružnica. I u velikim gradovima Tuzli, Mostaru, Banjoj Luci, prije svega, podružnice su pokazale u posljednjih nekoliko godina kako su sposobne „proizvoditi“ izniman kulturni sadržaj i vrlo smo ponosni na tu činjenicu, uz napomenu kako imamo još puno posla kada su u pitanju podružnice u drugim velikim sredinama. Što se prosvjetnog djelovanja tiče, mislim da smo dosta toga izdavački „proizveli“. U manjim sredinama smo zapravo mi jedina šansa da autor zaokruži i izda svoj autorski rad, a i formiranjem Udruge mladih imamo na umu projekte koji će dodatno osnažiti ovo naše djelovanje.

Razgovarao: Josip Vričko

Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju ili na portalu nedjelja.ba