Izv. prof. dr. sc. Marijo Volarević, pročelnik Katedre moralnog bogoslovlja na KBF-u Splitu

„Briga za zajednički dom“ prelazi sve rasne, klasne i nacionalne granice


Split,  Uto, 22. Lipanj 2021.

U prigodi Svjetskog dana borbe protiv širenja pustinja i suše, koji se obilježava 17. lipnja, a i nedavne šeste obljetnice enciklike Laudato si' o klimatskim promjenama i ekološkoj svijesti u društvu, razgovarali smo s prof. dr. sc. Marijom Volarevićem, pročelnikom Katedre moralnog bogoslovlja na KBF-u Splitu

Marijo Volarević rođen je 10. listopada 1976. u Metkoviću. Za svećenika Splitsko-makarske nadbiskupije zaređen je 29. lipnja 2003. u rodnom gradu. Nakon svećeničkog ređenja vršio je službu župnog vikara u Kaštel Lukšiću, potom službu prefekta u Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu, a u jesen 2005. otišao je u Papinski hrvatski zavod Sv. Jeronima u Rim te na Papinskom sveučilištu Lateranu i Institutu moralne teologije Alfonsiana 2010. postigao doktorat. Pročelnik je Katedre moralnog bogoslovlja na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu. Njegovo uže područje znanstvenog istraživanja vezano je za socijalni nauk Crkve, feminizam, rodnu teoriju, bračnu i obiteljsku antropologiju. Na te je teme napisao doktorat, knjigu i nekoliko znanstvenih članaka te održao nekoliko predavanja na međunarodnim i domaćim znanstvenim simpozijima.

Poštovani dr. Volareviću, poglavar Katoličke Crkve, papa Franjo često govori o klimatskim promjenama i pitanjima ekologije. Koliko je to važno i zašto se Crkva uopće bavi tim pitanjima?

Crkva se bavi ovim pitanjem jer već prvi redci Biblije, točnije Knjige Postanka stavljaju čovjeka u središte svega stvorenog. Nakon što Bog stvara svijet, sve stvoreno povjerava njemu. Međutim sklad između Stvoritelja, čovjeka i cijelog stvorenog svijeta raskinuli smo zato što smo umislili da možemo zauzeti Božje mjesto i odbili priznati se ograničenim stvorenjima. Čovjek je „sebi htio podložiti zemlju“ (usp. Post 1,28). To se i danas događa svaki put kad stavljamo „primat tehnike nad etikom“ i primat „imati nad biti čovjekom“. Tada se ne ponašamo kao služitelji i čuvari svega stvorenog što nam je Bog povjerio, nego kao gospodari i stvoritelji.

Dana 17. lipnja obilježava se Svjetski dan borbe protiv širenja pustinja i suše, a ta je pojava također vezana uz današnje ekološke probleme. Koliko takve katastrofe trebaju brinuti kršćane?

Trebaju ih brinuti kao i sve druge ljude bez obzira na vjeroispovijest jer ekološki problem postao je i globalni. Kršćani u takvoj situaciji trebaju biti primjer odgovorna ponašanja prema svemu stvorenom, pa tako i okolišu.

Priroda se iz dana u dan mijenja, to čini već tisućljećima, ali danas se više no ikad govori o globalnom zatopljenju i klimatskim promjenama. Koji je bioetički kontekst klimatskih promjena?

Upravo ono na što upozorava i papa Franjo u enciklici Laudato si' - gubitak bioraznolikosti. Priroda ima svoje naravne zakone i svako zadiranje u njih donosi poremećaj ravnoteže u prirodi. Svake godine nestaje na tisuće biljnih i životinjskih vrsta. A sva su bića međusobno povezana i ovisna jedna o drugima što nam zorno pokazuje ekosustav. Uništavajući jednu vrstu, dovodimo u opasnost drugu. Sve to pomaže nam shvatiti da svaki čovjekov zahvat u prirodu može imati dalekosežne posljedice koje se danas izražavaju kroz brojne klimatske promjene, pa i globalno zatopljenje.

Kako svaki pojedinac, vjernik, propitujući svoj odnos prema bratu čovjeku i Bogu, može doprinijeti razvijanju veće ekološke svijesti koja će uroditi i odgovornim ekološkim ponašanjem?

Mijenjajući stil životnog ponašanja. Papa Franjo upozorava na „kulturu odbacivanja“. Danas kad se nešto pokvari, odmah se odbacuje jer ne služi više, nema popravke. Tako je i u našim međuljudskim odnosima. Onaj tko ne doprinosi društvu, odbacuje se. Zbog toga su eutanazija, abortus, pretjerano bogaćenje bogatih na uštrb siromašnih najvidljiviji znakovi ljudske sebičnosti. Naše ophođenje prema životu, prema drugome, točno nam pokazuje naš odnos prema okolišu. Iskoristi dok vrijedi, onda kad ne vrijedi ili ne zadovoljava moje prohtjeve – odbaci. Zato smatram da je umjesto „konzumerističke kulture“ iskorišćivanja potrebno graditi „kulturu služenja“ prema svakom životu od začeća do smrti i prema svakoj osobi. Onda bismo gledali i na sam okoliš drugačije. Jer ne možemo mi cijeniti neku biljnu ili životinjsku vrstu ako ne cijenimo ljudski život, tj. ljudsku vrstu. Papa Franjo upozorava kako postoji ekologija u prirodi, tako isto postoji i ekologija čovjeka. Jedno je s drugim vezano. Ne mogu ja čuvati narav prirode, a istodobno zadirati u ljudsku spolnu narav što čini rodna ideologija smatrajući čovjeka i njegov spol proizvodom kulture. Zato je potrebno da čovjek živi u sinergiji s vlastitom naravi, kao i da poštuje narav prirode.


Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju ili na portalu nedjelja.ba

VIDEO: Upoznajte svjetsku prvakinju u taekwondou: inače 67-godišnju časnu sestru

Singapur,  Čet, 26. Svi. 2022.

VIDEO: Upoznajte svjetsku prvakinju u taekwondou: inače 67-godišnju časnu sestru

„Osjećam se kao da sam na vrhu svijeta jer sam prošla kroz veliku prekretnicu na svom sportskom putu. Sjajno je da je Singapur prvi put osvojio zlatnu medalju u teakwondou. Također osjećam veliku zahvalnost Bogu“

Predstavljena knjiga „Želim ti dobar život“

Hrvatska,  Čet, 26. Svi. 2022.

Predstavljena knjiga „Želim ti dobar život“

Nakladna kuća Verbum u četvrtak 26. svibnja na konferenciji za medije predstavila je knjigu Želim ti dobar život. Na konferenciji su sudjelovali dr. sc. Miro Radalj, direktor nakladne kuće Verbum i mr. sc. Petar Balta, glavni urednik nakladne kuće Verbum.

51. Dan mladih Vrhbosanske nadbiskupije

Komušina,  Čet, 26. Svi. 2022.

51. Dan mladih Vrhbosanske nadbiskupije

Dan mladih Vrhbosanske nadbiskupije, 51. po redu, održat će se u Gospinom svetištu u Komušini i na brdu Kondžilo 27. i 28. svibnja pod geslom Tih dana usta Marija i pohiti u Gorje (Lk 1,39)

Proslava Majčina dana u vrtiću

Međugorje,  Čet, 26. Svi. 2022.

Proslava Majčina dana u vrtiću "Sv. Mala Terezija – Majčino selo"

Svečana priredba održala se u dvorani sv. Josipa u Majčinu selu s početkom u 10 sati. Prije početka samoga programa okupljene je pozdravio fra Dragan Ružić, ravnatelj Majčina sela.