Intervju biskupa Komarice za "Večernji list"

Banja Luka, ned, 31. ožu. 2013.

Biskup banjolučki mons. dr. Franjo Komarica dao je intervju za dnevnik "Večernji list“. Intervju je objavljen u subotu, 30. ožujka pod naslovom: "Umjesto beznađa, za Uskrs obnovimo vjeru svojih predaka", a prenosimo ga u cijelosti:

Oče biskupe, kako ste doživjeli priznanje Večernjaka i manifestaciju koja je, po mnogima, i ove godine napravila novi iskorak?

Doista sam bio zatečen priznanjem Večernjaka. Nisam znao da ljudi u i oko Večernjaka znaju toliko o meni i mome djelovanju da mogu donijeti takvu odluku i priznanje. Vjerujem da je svakom normalnom čovjeku drago, ako sazna da ima istomišljenika koji odobravaju ono za što se zalažu i spremni su mu pomoći u njegovim iskrenim plemenitim nastojanjima. Priznajem da mi je bilo drago što sam, eto i među „svojima“ u Mostaru doživio da imam istomišljenike koji se ne stide to i javno očitovati. Ne krijem da me Večernjakovo priznanje dodatno potiče da se još više trudim u duhu službenog nauka Katoličke Crkve raditi na veoma potrebnom međureligijskom dijalogu u našoj zemlji a i šire.

A manifestacija?

Što se tiče same manifestacije ja sam je doživio kao veoma dragocjeni melem na još uvijek mnoge otvorene rane našeg bolesnog društvenog organizma. Odajem i ovom prigodom iskreno, veliko priznanje začetniku i organizatoru kao i svim sudionicima organizacije ove – po mnogo čemu – jedinstvene manifestacije naše zemlje, koja nas predstavlja pred drugima onakve kakvima zaista i jesmo – jedinstveni u razumljivoj i Bogom danoj različitosti. Osobno sam dodatno počašćen što je organizator upriličio da mi osobno predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović udijeli priznanje. I jednom i drugom izričem i ovom prigodom iskrenu zahvalnost.

Rekao bih da je cijela crkva, živa i institucionalna, ostala zbunjene i zatečena nakon prvih poteza pape Franje. Kako ih vi doživljavate?

Veoma sam radostan što je nama u Katoličkoj Crkvi, ali i cijelom kršćanskom i cijelom čovječanstvu Duh Božji podario ovoga našeg brata u vjeri kao Nasljednika apostola Petra. Svaki papa je bio Božji dar za dotično vrijeme. Ovaj od mnoštva vjernika izmoljeni papa zacijelo će donijeti u život i poslanje, tj. svjedočenje Kristove Crkve nove impulse, novu živost, novu potrebnu vjerodostojnost. Trebamo svi moliti za papu Franju da zajedno s Kristom i poslušan Duhu Svetom uspije zaustaviti destruktivne i nehumane sile koje djeluju protiv življenog Evanđelja u redovima Crkve.

Je li crkva spremna prihvatiti i slijediti pastoralni stil novoga Svetog Oca, može li se to od sadašnjeg pojavnog naglašavanja skromnosti, poniznosti, odraziti i na život svakodnevne crkve?

Sadašnji Sveti Otac je na Petrovu stolicu donio sebe i svoj pastoralni stil kojeg je primjenjivao u svojoj životnoj sredini. Katolička Crkva – kao svjetski fenomen – dakako ima mnogo različitih životnih sredina koje međusobno imaju svoje razumljive različitosti: civilizacijske, kulturološke, ekonomske i druge. A on će sada nužno morati voditi računa o toj novoj stvarnosti svoga poslanja kako prema članovima Crkve, tako i prema životnim okolnostima u pojedinim krajevima svijeta gdje katolici žive i nastoje – bolje ili slabije – ostvarivati Evanđelje u svakodnevnom životu. U sredinama, gdje su katolici u sličnim okolnostima – kao što su one okolnosti u kojima je do sada djelovao naš papa Franjo kao svećenik, redovnik, biskup i kardinal – vjerujem da će biti lakše slijediti njegove sadašnje i buduće slične pastoralne poteze. A ne isključujem daće u nekim sredinama to ići teže, iako nam je svima zadaća trajno biti otvoreni poticajima Duha Svetoga u vjerodostojnom življenju Kristova Evanđelja.

I u susret ovoga Uskrsa, oče biskupe, uputili ste apel svima koji ga svetkuju da 'u svom životu na djelu pokažu da je prijatelj, zaštitnik i pomoćnik ljudskog života u svim njegovim dimenzijama'?

Da, smatram svojom dužnošću da kao čovjek, kao katolik i kao od Crkve ovjerovljeni i zaduženi tumač Kristove Radosne vijesti da i sam najprije budem vjerodostojan i u riječima i u djelima. A to uključuje moju dužnost da i druge istomišljenike – a to su prvenstveno katolici i svi drugi kršćani – budu također što vjerodostojniji, što znači da istinito, a ne površno, zapravo lažno slave najveće sadržaje naše vjere kao što izuzetno dramatična i neopisivo odgovorna i radosna tajna Kristova uskrsnuća.

Posebno je ovo vrijeme kada bi se trebalo pokazati i dokazati, a ne samo izvikivati velike parole, nego svjedočiti vjeru. Vidite li te spremnosti da se svjedoči i djelima, spremnost podnošenja žrtve, pomoći drugima i siromašnima, prognanima?

Naš suvremenik i sugrađanin je sigurno jače izložen – kao vjernik – vjetrovima koji su protivni Petrovoj lađi, tj. Kristovoj Crkvi i cijelom sadržaju kojeg ona nosi na uzburkanom moru povijesti čovječanstva. Udarci tih vjetrova pokazuju ne samo silovitost vjetrova nego i postojanost i istinitost onih po kojima ti udarci padaju. Oni onda pokazuju svoje pravo lice, svoju vjerodostojnost. Ta se vjerodostojnost očituje i danas kod nerijetkih članova Kristove Crkve kroz njihovo svakodnevno svjedočenje svoje vjere i djelima. Ima nažalost i onih drugih, koje je milosna rosa Evanđelja samo površinski orosila, bez da je ušla u njihovu nutrinu i oblikovala njihovo biće, njihov način mišljenja i življenja. Samo Bog može najbolje znati što je u čijem ljudskom srcu i tko je u njegovim očima pravi a tko ne.

I duh Uskrsa nastoji se pomutiti materijalizmom, relativiziranjem, folklorom. Kako se oduprijeti ovim krivotvorenjima da vjernicima, osim razloga za novu 'veselicu', ostane svetkovina nade?

I tu se očito vidi međusobna borba između vjerodostojnosti življene kršćanske vjere i vjerodostojnosti spomenutih krivotvorina. Poznato je da destrukcija nastaje gdje konstrukcija zakaže. Trebamo se više i istinski potruditi – i svećenici ali i roditelji i vjeroučitelji – da što bolje i što ispravnije upoznamo katolički nauk i da ga onda primjenjujemo u svom životnom okruženju.

U kakvim okolnostima, oče biskupa Hrvati katolici doživljavaju ovaj Uskrs na području vaše biskupije. Imaju li razloga za nadu, optimizam da će u ovozemaljskom životu dočekati novi početak, na svojim ognjištima - da poruku - 'Ne bojte se' - prihvate u punini toga značenja?

Ljudskim mjerilima mjerene okolnosti su različite od jednog dijela biskupije do drugog, pa i od župe do župe, a i od obitelji do obitelji. Kao vjernici Kristovi poučeni smo Kristovim primjerom i naukom da je On osobno nazočan u svim tim okolnostima i to kao istinski Prijatelj i najdragocjeniji Pomoćnik svakom čovjeku. Istinski vjernici se i u velikim životnim poteškoćama osjećaju zbrinuti, oni drugi su redovito zabrinuti, ispunjeni tjeskobom, a nerijetko i beznađem. Susreo sam mnogo puta i danas susrećem i jedne i druge. Zbog prvih sam radostan, drugima nastojim pomoći da što iskrenije pogledaju u svoju nutrinu i da u svom srcu razgrnu pepeo malovjernosti, beznađa i umora i omoguće razbuktavanje tinjajuće žeravice vjere svojih roditelja i predaka, koji nisu očajavali ni u daleko težim životnim okolnostima, nego su čvrsto vjerovali da je Božja zadnja i da on svojih nikad neće potpuno napustiti. To je uostalom pokazao i na primjeru vlastitog utjelovljenog Sina Isusa Krista, raspetog i uskrslog.

Na posljednjem zasjedanju Biskupske konferencije BiH uputili ste dramatični apel oko stanja i položaja Hrvata katolika. Gubite li ikada vjeru i nadu kada vaše poruke domaći i međunarodni moćnici jednostavno ignoriraju?

Do sada nisam dolazio u napast da počnem gubiti bilo vjeru ili nadu kad su u pitanju vrijednosti i principi Evanđelja i nauk Crkve. Ja bih izdao sebe i kao čovjeka i kao kršćanina kad bih se počeo drugačije ponašati nego što to od mene traži i Krist i njegova Crkva. Naravski da moram razumjeti da ima ljudi koji nisu katolici niti ovako postavljeni prema Bogu i čovjeku, kako mene moja savjest zadužuje. Znam da među utjecajnim međunarodnim moćnicima ima otvorenih ili prikrivenih protivnika Crkve i njene nauke, i koji nisu kukavice u borbi protiv Krista i Crkve, pa i ove na našem području. Ja sam i za njihove besmrtne duše zadužen i trudim se one, koji mi to dopuštaju poticati da budu vjerodostojni u uvažavanju onih dostignuća naše europske civilizacije, za koju kažu da su im one svetinja. A među tim dostignućima je svakako i Povelja o ljudskim pravima. Smatram svojom dužnošću uporno od njih tražiti da i nas u BiH smatraju ljudima, tj. onima koji imaju neupitno pravo na sva ljudska prava i slobode, koje donosi spomenuta Povelja.

Jeste li optimist da poticaj međunarodne zajednice i domaćih vlasti s regionalnim programom pomoći može biti novi početak za obnovu života za Hrvate katolike?

Dosadašnje ponašanje i predstavnika međunarodne zajednice i domaćih vlasti ne daje, nažalost, mnogo razloga za neki veliki optimizam. Ali, prema onome, što se zadnjih mjeseci moglo poduzeti i što mi je uspjelo u mnogim susretima potaknuti, imam razloga nadati se da će konačno jedan broj – daleko veći nego svih dosadašnjih poratnih godina – od prognanih i izbjeglih Hrvata-katolika dobiti nužnu političku, pravnu i materijalnu pomoć za svoj održivi povratak.

U posebnome apelu vi ste biskupi iskazali i zabrinutost oko mogućih rješenja ustavnih promjena koje priprema međunarodna zajednica. Na što ste mislili i kako stvoriti situaciju da BiH više ne bude problem, jednima majka, a drugima maćeha?

Vjerujem da domaći političari, kao i predstavnici međunarodne zajednice znaju što žele s najavljenim ustavnim promjenama. I sada se, kao i sve dosadašnje vrijeme želi primijeniti zakon jačega, a ne zakon pravde i pravednosti, jednakopravnosti za sve. Dok god političari hrvatskog naroda, kao jednog od tri konstitutivna naroda, koji svoju konstitutivnost trebaju moći ostvariti na cijelom području BiH, budu smatrali BiH kao maćehu, ona će takva biti i za cijeli hrvatski narod u ovoj njegovoj domovini. Domaći hrvatski političari moraju daleko odlučniji biti u zauzimanju za ostvarivanje svih ljudskih prava i sloboda – osobnih i kolektivnih – za sve stanovnike i sve etničke zajednice naše zemlje, pa tako i za hrvatski narod ne samo tamo gdje je on – voljom moćnika – do sada uspio ostati nego i posvuda tamo gdje su njegovi duboki povijesni korijeni i njegova obaveza da donosi dobre plodove za svoj rodni kraj i svoju domovinu. Tada će im moći učinkovito pomoći i njihovi konstruktivni i plemeniti sunarodnjaci iz susjedne Hrvatske, supotpisnice Daytonskog sporazuma i odskora članice Europske Unije. A vjerujem da bi onda i dobronamjerni domaći i međunarodni političari imali razloga da se prema nama počnu drugačije, konstruktivnije ponašati.

Nažalost, i Veliki tjedan obilježila su dva ružna incidenta, napada na Hrvate katolike, spaljivanje ulaznih vrata crkve u Petrićevcu i objavljivanje nedoličnih fotografija prema papi Franji. Kako to komentirate?

Providnost Božja je dopustila da se ovi najnoviji incidenti dogode, a da ih mi katolici našeg grada ničim nismo isprovocirali. Nisu oni upereni prvenstveno nama katolicima nego Onome koga simbolizira i papa kao Kristov Namjesnik na zemlji i crkva – kao kuća Božja i kuća Božjeg naroda koji se u njoj okuplja da Bogu zahvaljuje i od njega moli blagoslov za sebe i sve ljude. Zabrinjava nas činjenica da se i dalje ciljano i dopušteno širi – pa i među mladima i djecom mržnja i netrpeljivost prema onim vrijednostima koje su neupitne, a to je čovjek u svom identitetu – vjerskom, nacionalnom, kulturološkom itd. Svi mi stariji koji stojimo u službi zajednice i općeg dobra nužno smo pozvani da ne samo osuđujemo ovakve i slične incidente, nego da širimo pozitivniju atmosferu. Negativna, otrovna atmosfera će sigurno opasno ugroziti budućnost i mnogih pojedinaca i našeg zajedničkog življenja.

Razgovarao: Zoran Krešić
Večernji list

Najave

Sarajevo, sri, 31. pro. 2025.

Humanitarni koncert „Imaj srce…“ za školovanje djece i mladih u Stadlerovom dječjem Egiptu u Sarajevu i djece iz obitelji kojima je potrebna pomoć i podrška

uto, 18. stu. 2025.

Vijesti

Jaklići/Rama-Šćit, uto, 18. stu. 2025.

Preminuo otac fra Ivana Tučića, svećenika franjevca Bosne Srebrene

Sprovod pokojnog Joze bit će u srijedu 19. studenog 2025. u 14 sati na groblju u selu Jaklići, župa Rama-Šćit

Milano/London, uto, 18. stu. 2025.

Papa Lav XIV. planira široka izuzeća od dosadašnjih ograničenja za slavljenje tradicionalne latinske mise

Potez s dalekosežnim implikacijama: Unatoč postojećim pravilima papa Lav XIV. očito namjerava dopustiti izuzeća za slavljenje tradicionalne latinske mise. Promatrači očekuju da će se ta izuzeća proširiti diljem svijeta

Banja Luka, uto, 18. stu. 2025.

Obilježena 21. obljetnica mučeničke smrti mons. Kazimira Višatickog

U pretposljednjem tjednu liturgijske godine, 17. studenoga 2025., u dvorani župne kuće u Bosanskoj Gradišci obilježena je 21. obljetnica mučeničke smrti pokojnog župnika mons. Kazimira Višatickog

Ljubljana, uto, 18. stu. 2025.

Čestitka nadbiskupa Vukšića novoimenovanim zagrebačkim pomoćnim biskupima

Nadbiskup metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH Tomo Vukšić, predsjednik BK BiH, uputio je u ponedjeljak 17. studenoga čestitku novoimenovanim zagrebačkim pomoćnim biskupima Marku Kovaču i Vladi Razumu

Intervju

Zagreb, pet, 15. kol. 2025.

Mons. Tomo Vukšić: Treba dobro paziti da se u pučku pobožnost ne uvuče sadržaj koji ne bi bio spojiv s kršćanskom vjerom

''Jedna je od najjačih ljudskih želja da se ne umre, da se ne doživi kraj, da umiranje nije prelazak u ništavilo, da poslije ovoga načina života nema ništa drugo. Jednostavno rečeno, normalan čovjek želi živjeti. Zauvijek živjeti.''

Žepče, pet, 11. srp. 2025.

Gimnazija KŠC-a „Don Bosco“ Žepče: 100% uspjeh učenika na državnoj maturi u RH

U kronikama Katoličkog školskog centra „Don Bosco“ u Žepču ostat će zapisana činjenica da su na kraju školske godine 2024./2025. svi učenici Gimnazije koji su polagali državnu maturu u Republici Hrvatskoj to uspješno učinili

Zagreb, pon, 14. tra. 2025.

Intervju kardinala Bozanića za HKR povodom izdavanja zbirke propovijedi o Alojziju Stepincu

Zagreb, sub, 22. ožu. 2025.

Biskup Majić za HKR: Ne možemo imati što i razvijene biskupije, ali ima prostora za djelovanje

Uoči Nedjelje solidarnosti i Tjedna solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u BiH – od 23. do 30. ožujka 2025. godine – banjolučki biskup Željko Majić gostovao je u emisiji „Sutra je dan Gospodnji“ HKR-a

Vatikan, sub, 15. ožu. 2025.

Razgovor s kardinalom Grechom o Crkvenoj skupštini 2028.

Razgovor s kardinalom Grechom objavljen je u izdanju lista „L`Osservatore Romano“ od 15. ožujka. Cjelovit prijevod koji nam donosi Informativna katolička agencija prenosimo u cijelosti.

Alep, pon, 10. ožu. 2025.

Biskup Hanna Jallouf o trenutnom stanju u Siriji

Što se događa u Siriji? Guraju li oružani sukobi posljednjih dana zemlju natrag u građanski rat? Iznevjerava li novi režim svoja obećanja nacionalnog ujedinjenja i tolerancije prema manjinama? To su pitanja na koja je odgovarao biskup Hanna Jallouf

Mostar, čet, 06. ožu. 2025.

Proslavljena druga godišnjica Zbora liječnika „Rafael“

Zbor liječnika „Rafael“, jedinstveni takav u Bosni i Hercegovini, 6. ožujka proslavlja svoju drugu godišnjicu djelovanja. Tom prigodom razgovarali smo s maestrom don Draganom Filipovićem, voditeljem i suosnivačem Zbora

Vatikan, sri, 05. ožu. 2025.

Nadbiskup Parra: Molitve ljudi su utjeha za Papu

Zamjenik za opće poslove Državnog tajništva Svete Stolice Nadbiskup Edgar Peña Parra dao je intervju 5. ožujka o viđenju Crkve i zdravstvenom stanju pape Franje za Dnevnik Talijanske biskupske konferencije (CEI) „Avvenire“

Rubrike

Foto galerija

18. studenoga 2025.

Intervju biskupa Komarice za "Večernji list"

Kalendar katoličkih slavlja za medijsko praćenje u Bosni i Hercegovini u 2025. godini

Slavonski Brod: Predstavljanje dviju knjiga o sl. B. Josipu Stadleru

Dan crkvene glazbe Mostarsko-duvanjske biskupije

Mostar: Humanitarna večer duhovne glazbe fra Marina Karačića