Dr. vlč. Michele Capasso, ravnatelj Nadbiskupijskog misijskog međunarodnog sjemeništa Redemptoris Mater u Vogošći

Samo oni koji su maleni, mogu imati zahvalnost prema Bogu


Vogošća,  Sri, 10. Studeni 2021.

„Zanimljivo je opaziti kako Bog, Gospodar povijesti, djeluje u povijesti ljudskoga spasenja: On stoji uvijek na strani najmanjega, najslabijega. U svijetu pod neprozirnim tlom ljudskih poslova, u kojima trijumfiraju 'oholi, moćni i bogati', krije se Božje djelovanje“, tumači vlč. Michele.

Životopis vlč. dr. Michelea Capassoa uistinu je iznimno bogat. Rođen je 11. ožujka 1967. u Napulju gdje je završio osnovnu i srednju školu. Pohađao je filozofsko-teološki studij pri pulskoj Visokoj teološkoj školi Redemptoris Mater gdje je diplomirao 1999., nakon čega ga je porečko-pulski biskup Ivan Milovan uputio u Rim na daljnje školovanje - na Papinsko sveučilište Gregoriana gdje je magistrirao 2001. Tijekom razdoblja magisterija stanovao je u Sjemeništu Redemptoris Mater, a nakon toga u Hrvatskom zavodu Sv. Jeronima. Iduće godine započeo je rad na doktorskoj disertaciji pod mentorstvom o. O’Donnella. Na početku akademske 2003./'04. vratio se u Pulu kao profesor pri Visokoj teološkoj školi, a biskup ordinarij imenovao ga je prefektom studija pulskog Sjemeništa te dekanom Visoke teološke škole.

Rad na doktorskoj disertaciji nastavio je 2006. pod mentorstvom o. Felixa Pastora, te ga dovršio u prosincu 2008. Titulu doktora teologije stekao je na Gregoriani obranivši 30. travnja 2009. disertaciju na temu Uloga Kristova uskrsnuća u djelima W. Kaspera i M. Bordoni postavši tako prvi od svih dosadašnjih bogoslova toga sjemeništa koji je dostigao tu akademsku titulu.

Vlč. Michele od 2011. ravnatelj je Nadbiskupijskog misijskog međunarodnog sjemeništa Redemptoris Mater u Vogošći, a povod za ovaj razgovor bio je Dan zahvalnosti i obljetnica toga sjemeništa.

Prema odluci biskupa BKJ-a od 5. lipnja 1984., na nedjelju nakon svetkovine Svih svetih slavi se Dan zahvalnosti. To je dan kada se Bogu izražava zahvalnost za sva dobročinstva. Odluka je, dakle, donesena još za bivše države. U kakvom, pak, ozračju danas slavimo Dan zahvalnosti?

Crkva je uvjerena da nema nikoga od nas koji ne bi mogao reći Bogu hvala za njegova djela. Čitav Psalam 148 poziva sva stvorenja da hvale Gospodina, posebno čovjek, vrhunac stvaranja, koji je pozvan na zahvalnost. Crkva preko ovog Dana zahvalnosti želi poticati u nama osjećaj zahvalnosti prema Bogu za sva dobročinstva. Ali nameću se pitanja: što je zahvalnost? I, danas, u kojem kontekstu slavimo Dan zahvalnosti? Prije nekoliko godina mons. Ratko Perić, biskup u miru, rekao je u jednoj svojoj homiliji: "Zahvalnost je osjećaj vanjskoga priznanja prema nekomu tko nam je učinio neko dobro djelo, pružio nam pomoć, potporu, pa taj osjećaj pretvaramo u srdačne riječi svomu dobročinitelju."

U Svetom pismu ima mnogo primjera zahvalnosti. Primjerice, u Evanđelju po Luki govori se da je samo jedan gubavac zahvalio Isusu, i to stranac, Samarijanac, na zadobivenu zdravlju. Ostalih devet pokazalo je svoju nezahvalnost. Papa Benedikt XVI. opaža da je u Marijinu hvalospjevu predivan model zahvalnosti. Papa kaže da je „intimna struktura“ ovog hvalospjeva „pohvala, zahvala, zahvalna radost“. Papa nastavlja: "Ovo osobno svjedočenje nije usamljeno i intimno, čisto individualističko, jer je Djevica Majka svjesna da ima poslanje koje treba ispuniti za čovječanstvo i njezina je egzistencija dio povijesti spasenja."

Ali Papa kaže da je Marija ona koja govori u ime cijelog čovječanstva kada kaže: "Iskaza snagu mišice svoje,rasprši oholiceumišljene.Silne zbaci s prijestolja, a uzvisi neznatne.Gladne napuni dobrima, a bogate otpusti prazne." Zašto mi razmišljamo o Gospi i o njezinu hvalospjevu? Jer zahvalnost prema Bogu izvor je za bilo koji drugi oblik zahvalnosti. A u Svetom pismu, posebno u Marijinu hvalospjevu, otkrivamo da je Bog onaj koji ima inicijativu spasenja prema čovjeku. Zanimljivo je opaziti kako Bog, Gospodar povijesti, djeluje u povijesti ljudskoga spasenja: On stoji uvijek na strani najmanjega, najslabijeg. U svijetu pod neprozirnim tlom ljudskih poslova u kojima trijumfiraju „oholi, moćni i bogati“, krije se Božje djelovanje.

Božja se tajna snaga na kraju očituje prema Božjim miljenicima, a to su oni koji ga se boje, oni koji su vjerni Njegovoj riječi; ponizni, gladni. Odnosno, to su oni koji su, poput Marije, siromašni, čista i jednostavna srca. To je ono „malo stado“ koje je pozvano da se ne boji jer je Nebeskom Ocu bilo drago dati mu svoje kraljevstvo (usp. Lk 12,32).

Ova nas posljednja rečenica uvodi u drugo pitanje: U kojem kontekstu danas slavimo Dan zahvalnosti?

Danas živimo u jednom kontekstu koji niječe Boga. Današnji svijet je svijet u kome se ne govori o Bogu. To je najprepoznatljiviji znak našeg vremena; svijet u kome živimo svijet je koji je otjerao svako spominjanje transcendencije koju odbacuje i pred kojom zatvara oči. To je fenomen koji je dugo bio definiran izrazom „sekularizacija“ i koji je sada dostigao gotovo potpuno ispunjenje u najnaprednijim zemljama Zapada. Očito, postoje mnogi sekularni „gurui“ koji su u razdoblju od najmanje pola stoljeća stvorili stil mišljenja koji održava sekularno društvo; ali su sekularnom životu, kako bi se afirmirao, bili također potrebni simboli i proizvodi široke potrošnje; također, u ovom je slučaju očito pozivanje na suvremenu glazbu, uz spominjanje pjesama poput Imagine Johna Lennona čiji je tekst savršena sinteza zatvaranja u imanentnost, tipičnu za sekularni svijet.

To je pak složen fenomen čiji jezik jedva izražava duboke motivacije; nije to fenomen koji nadilazi volju pojedinaca, već komu pripadaju volje pojedinaca koje određuju širinu i prodornost, osvrtanje na strukture grijeha na kojima je Sveti Ivan Pavao II. inzistirao tijekom svojeg pontifikata. Da pojednostavimo ovaj govor, moramo imati u vidu baš ono što smo netom spomenuli o Gospi, tj. da samo oni koji su maleni, mogu imati zahvalnost prema Bogu. Međutim, postavlja se pitanje kako postati malen, kako pripadati malome stadu Božjemu, kako bismo imali taj duh zahvalnosti?

Baš nedavno, na hodočašću vjernika Vrhbosanske nadbiskupije i Banjolučke biskupije u Mariju Bistricu, kardinal Vinko Puljić upozorio je kako se danas svim silama nastoji Boga nekako odstraniti: iz javnog života, iz struktura života i na kraju čak i iz procesa ujedinjenja Europe. Što je u takvim okolnostima činiti vjerniku-katoliku?

Moji odgovori na vaša pitanja neće biti političkog ili socijalnog tipa, nego, budući da sam studirao teologiju i imam osobno iskustvo vjere, bit će utemeljeni na bogatstvu koje je Crkva dobila od Krista. Dakle, ako smo razumjeli prvo pitanje, da maleni imaju zahvalnost prema Bogu, stvarno se nameće pitanje u sadašnjim okolnostima, što je činiti vjerniku katoliku? Ja se najprije potpuno slažem s onim što je rekao mons. Ratko Perić da je najveći i najljepši događaj Novoga zavjeta - euharistija Velikoga četvrtka, kada je Sin Božji dao hvalu i zahvalu nebeskomu Ocu za njegova velika i divna djela - magnalia et mirabilia - učinjena u povijesti spasenja, a vrhunac svega jest Isusovo predanje u Božje ruke po križu i smrti „za opačine naše“, te rađanje na uskrsnuće „radi našeg opravdanja“ (Rim 4,25).

Svaki katolik, samo ako živi u potpunosti svoj vjerski život i odnos s Bogom posebno preko euharistije, primijetit će da se u njemu rađa zahvalnost prema Bogu koja će se prije ili kasnije izraziti i prema bližnjemu. Tako da je odgovor na ovo pitanje da današnji katolik treba živjeti hod vjere koji se hrani tronošcem kršćanskog života, tj. Božjom riječju, euharistijom i zajedništvom o komu često govori u mnogim dokumentima Drugi vatikanski sabor.


Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju ili na portalu nedjelja.ba

Razgovarao: Josip Vričko

Papa Franjo primio albanskog premijera Edija Ramu

Vatikan,  Sub, 27. Stu. 2021.

Papa Franjo primio albanskog premijera Edija Ramu

U srdačnome razgovoru istaknuti su dobri bilateralni odnosi te se raspravilo o temama zajedničkog interesa vezano uz crkvene i građanske zajednice

Spomen na žrtve Staljinova gladomora nad Ukrajincima u križevačkoj katedrali

Križevci,  Sub, 27. Stu. 2021.

Spomen na žrtve Staljinova gladomora nad Ukrajincima u križevačkoj katedrali

Gladomor je nad ukrajinskim narodom provodio sovjetski komunistički režim 1932./1933. pod Josifom Staljinom

Svečana akademija i otvorenje izložbe o 10. obljetnici mučeničke smrti s. Lukrecije Mamić

Split,  Sub, 27. Stu. 2021.

Svečana akademija i otvorenje izložbe o 10. obljetnici mučeničke smrti s. Lukrecije Mamić

U organizaciji Papinskih misijskih djela u Republici Hrvatskoj, Misijskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije i sestara službenica Milosrđa

„Naši ljudi u svijetu dokazuju da mogu živjeti u multietničkim državama ako su dobro uređene“

Banja Luka,  Sub, 27. Stu. 2021.

„Naši ljudi u svijetu dokazuju da mogu živjeti u multietničkim državama ako su dobro uređene“

Biskup banjolučki mons. Franjo Komarica razgovarao je s novinarom Darkom Pavičićem, a intervju koji je objavljen u Večernjem listu u subotu, 28. studenoga 2021., donosimo u cijelosti