Dr. vlč. Josip Bošnjaković, profesor na KBF-u u Đakovu i psihoterapeut

Kako bismo preživjeli, potrebna nam je kultura empatije i suosjećanja prema svima


Đakovo,  Pon, 28. Ožujak 2022.

Svijet je ponovno u izazovnim vremenima. U trenutku kada bjesni ruska invazija na Ukrajinu, stvara se psihoza straha. Poglavito se to osjeti na prostoru Balkana. Zbog toga smo o ljudskoj psihi razgovarali s profesorom i psihoterapeutom dr. vlč. Josipom Bošnjakovićem.

Dr. vlč. Bošnjaković rođen je u Vukovaru 1978. Završivši Nadbiskupijsku klasičnu gimnaziju u Zagrebu i prve dvije godine kao student laik na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, stupio je u Bogoslovno sjemenište u Đakovu gdje je nastavio studij. Diplomirao je 2002., a godinu poslije zaređen za svećenika. U Rimu 2004. upisuje dodiplomski studij iz psihologije odgoja na Papinskom salezijanskom sveučilištu. Diplomirao je 2007., a magistrirao 2008. Usporedo s doktorskim studijem iz psihologije upisao je na istom sveučilištu u jesen 2008. Višu školu iz specijalizacije za kliničku psihologiju. Doktorsku radnju iz područja psihologije s naslovom Stanja Ja (Ego stanja sebe) adolescenata odraslih u okolnostima mira, rata i poraća, obranio je 25. lipnja 2012. na Salesiani. U jesen 2012. počeo je predavati na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu. Istodobno je imenovan stručnim voditeljem-suradnikom na psihološkom i psihoterapeutskom području djelovanja u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji, a predaje i na Hrvatskom katoličkom sveučilištu...

Poštovani dr. vlč. Bošnjakoviću, u svijetu, a poglavito na ovdašnjem podneblju uslijed nemilih događaja u Ukrajini, stvara se, slobodno možemo reći, „psihoza rata“. Što bi zapravo bila psihoza sama po sebi, te kako ju komentirati u ovom slučaju?

Psihoza je stanje koje utječe na način na koji naš mozak obrađuje informacije. Kombinacija je simptoma koji rezultiraju narušenim odnosom sa stvarnošću. Kada je netko psihotičan, tada može vidjeti, čuti ili vjerovati stvari koje nisu stvarne. Psihoza je simptom, a ne bolest. Može ga potaknuti psihička bolest, fizička ozljeda ili bolest, zloporaba supstanci, ekstremni stres ili trauma. Dakle, psihoza je reakcija na ono što se događa u organizmu osobe, no isto tako treba uzeti u obzir da smo usmjereni jedni na druge te da vrlo narušeni međuljudski odnosi i društvena klima mogu pogodovati razvijanju psihotičnih simptoma. Psihoza je reakcija čovjeka, najčešće pod utjecajem nekoliko nepovoljnih okolnosti, uslijed čega osoba počinje nerealno tumačiti i doživljavati sebe, kao i ljude oko sebe. U ovom slučaju možemo reći kako su među našim ljudima još uvijek svježe rane rata kao i njegove posljedice, pa onda i manje, ili i netočne informacije koje se odnose na rat mogu pogodovati tomu da osoba postaje psihotična. Ljudski organizam funkcionira tako, jer smo se tako i razvijali tijekom povijesti, da izbjegne opasnost te stoga zamišljamo i najgore moguće scenarije zapravo kako bismo se pripremili na obranu i kako bismo sačuvali život. Velika je odgovornost onih osoba koje prenose informacije. Lijek za psihozu je ostati u kontaktu sa stvarnošću.

Koliko su ovakve situacije psihički iscrpljujuće za osobe koje su prije 30 godina doživjele/ preživjele rat?

Ovisno o tomu kako smo doživjeli i što se događalo tijekom ovih godina, odnosno netko je imao mogućnost ulagati u psihičku, duhovnu, tjelesnu dobrobit i opravio se. No, s druge strane ima mnoštvo osoba koje još uvijek krvare, čije rane još uvijek zacjeljuju te stoga ne reagiramo jednako na okolnosti u kojima se nalazimo. Dakako da osobe koje su ranjene i u bolnim procesima ovo dodatno opterećuje doživljavanje stvarnosti i stavlja dodatne izazove pred njih. Stoga svakako jest iscrpljujuće, uznemirujuće, zabrinjavajuće. I reakcije mogu biti vrlo različite, od bijesa i ljutnje, do mržnje, povlačenja u sebe, pribjegavanja korištenju opojnih sredstava ili nekih drugih oblika nefunkcionalna suočavanja sa stvarnošću. Važno je ne pribjegavati tomu jer nam ne pomaže, nego ostati trezven jer trezvenost je naš saveznik u ovoj situaciji. Važno je trajno ulagati i brinuti o svom cjelokupnom zdravlju – fizičkom, psihičkom, duhovnom, socijalnom.

Kako komentirate stanje uma mlađih generacija (poslijeratnih, 2000-ih), koje su, nažalost, sve češće zadojene mržnjom i nacionalizmom?

Neuroznastvenik Joachim Buaer u svojoj knjizi Kako postajemo ono tko smo (Wie wir werden, wer wir sind) iznosi tezu kako su ljudi rezonantna bića te donosi sliku u kojoj govori da ako imamo dvije jednako uštimane gitare jednu pokraj druge i ako udarimo bilo koju žicu na jednoj gitari, na drugoj će ista žica sama početi vibrirati i dati zvuk. Poruka je jasna. Stanje uma mlađih generacija je rezonancija onoga u čemu žive i s kime žive. Svi smo pozvani raditi na ravnoteži. Pozvani smo kultivirati mlade, baš kao što se kultiviraju biljke, stabla. Pratiti njihov rast prema dobru, prema lijepome, oplemenjivati, voditi brigu u kakvom zraku žive, što im se nudi za jesti i piti, naravno u prenesenom smislu riječi. Potrebni su nam mladi koji će slaviti život, mladi koji će željeti budućnost, a ne je se bojati.

Koliku i kakvu ulogu u stvaranju ovakva ozračja imaju društvene mreže i mediji općenito?

Iznimno važnu ulogu imaju društvene mreže i mediji. I s ratom u Ukrajini smo vidjeli kako preko društvenih mreža možemo pratiti sva događanja s bojišta, što ima svoje prednosti, utoliko da ne budemo bezosjećajni prema onomu što ti ljudi prolaze, no s druge strane isto tako je iznimno važno njegovati svoj duh, paziti što gledamo i što slušamo kako ne bismo zamrzili ljude oko sebe do te mjere da ne možemo izgovoriti više niti ljubazne riječi (Post 37,4). Velika je odgovornost društvenih medija, a na tragu prvog pitanja upravo je važno da se ne šire lažne vijesti.


Razgovarala: Josipa Prskalo

Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju ili na portalu nedjelja.ba

Duhovna obnova i srebrna misa fra Ljubomira Šimunovića

London,  Pon, 27. Lip. 2022.

Duhovna obnova i srebrna misa fra Ljubomira Šimunovića

U subotu i nedjelju, 25. i 26. lipnja 2022., održana je u Hrvatskoj katoličkoj misiji u Londonu duhovna obnova pod naslovom: “Koje li nade u pozivu njegovu”

Proslava u čast Divi Grabovčevoj na Kedžari

Grabovica,  Pon, 27. Lip. 2022.

Proslava u čast Divi Grabovčevoj na Kedžari

Brojni hodočasnici proslavit će u nedjelju, 3. srpnja, na Kedžari “Divin dan”, dan posvećen Divi Grabovčevoj

Papa neokatekumenima: Pronosite svijetom evanđelje, uvijek s Crkvom, uvijek u Crkvi

Vatikan,  Pon, 27. Lip. 2022.

Papa neokatekumenima: Pronosite svijetom evanđelje, uvijek s Crkvom, uvijek u Crkvi

Sveti Otac u audijenciju primio članove Neokatekumenskoga puta, te poslao 430 obitelji u misije na najsiromašnija i sekularizirana područja svijeta: „Hvala vam na vašoj velikodušnosti. Hodite zajedno s biskupom, on je poglavar mjesne Crkve“

Nigerija: Ubijena dvojica katoličkih svećenika; oslobođeni vlč. Ojapa i Okpara

Auchi,  Pon, 27. Lip. 2022.

Nigerija: Ubijena dvojica katoličkih svećenika; oslobođeni vlč. Ojapa i Okpara

Katoličke biskupije Auchi i Kaduna tuguju zbog smrti vlč. Christophera Odije i vlč. Vitusa Boroge, koji su ubijeni u nigerijskim državama Edo i Kaduna