Dr. Taras Pshenychnyi, profesor povijesti na Nacionalnom sveučilištu u Kijevu

Povodom Dana sjećanja na Gladomor, vještačku glad koju su izazvali komunisti u Ukrajini tijekom 1932. i 1933. ubivši pritom milijune ljudi, a koji se obilježava na posljednju nedjelju u studenome, iz Katoličkog tjednika razgovarali su s dr. Tarasom Pshenychnyijem, profesorom povijesti u Kijevu...

Razgovarao: Željko Ivković

Taras Pshenychnyi rođen je 1983. u gradu Zalishchykiju u Ternopil regiji, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Nakon što je otkrio zanimanje za prošlost, upisao je studij povijesti u Kijevu te magistrirao i doktorirao. Od 2019. djeluje kao profesor povijesti na Nacionalnom sveučilištu Taras Ševčenko u ukrajinskom glavnom gradu, na kome su ga predstavili kao najboljeg poznavatelja Gladomora i ukrajinskog naroda iz vremena 1930-ih.

Upravo zato on nam je bio dobar sugovornik s kojim smo promišljali o ovom nezapamćenom, ali i relativno nepoznatom i neistraženom genocidu koji se odvio 1932. i 1933. u režiji ruskih i ukrajinskih komunista nad nedužnim ukrajinskim seljacima, njihovim ženama i djecom...

Poštovani, na početku nam recite što je događaj koji ima mnogo imena kao što je Hlodomor, a na hrvatskom se pak zove Gladomor?

Gladomor je pojam koji obilježava zločin koji je sovjetska vlast počinila nad ukrajinskim stanovništvom početkom 1930-ih. Doslovno preveden s ukrajinskog jezika i onaj koncept koji je Hlodomor predstavljao ima značenje "smrt glađu" ili "ubijanje glađu".

Kao rezultat "agrarnog eksperimenta" sovjetske Vlade, provedena nad ukrajinskim seljacima, prvenstveno zbog uvođenja masovne kolektivizacije (ujedinjenja osobnih seljačkih gospodarstava u kolektivne farme) i masovnog oduzimanja žitarica seoskom stanovništvu za prodaju na stranim tržištima, kako bi se napunio državni proračun, umjetno su stvoreni preduvjeti za veliku glad koja je uzrokovala masovnu smrt ukrajinskih seljaka od prosinca 1932. do ljeta 1933.

U tom su razdoblju milijuni ukrajinskih seljaka umrli od gladovanja, od čega su 50% bila djeca. Dakle, Gladomor u razdoblju 1932. i 1933. bio je rezultat pokušaja provedbe socijalističke izgradnje vojno-komunističkim metodama. Zbog takvog sovjetskog "eksperimenta" u Ukrajinskoj SSR umrli su milijuni ljudi.

Treba napomenuti da je agrarni kompleks Ukrajinske SSR činio 40% agrarnog kompleksa Sovjetskog Saveza. Državni žitni fond Sovjetskog Saveza sastojao se od 40% žitarica uzgojenih u Ukrajinskoj SSR.

Dakle, analiza činjenica dokazuje da je totalitarni staljinistički režim kreirao Gladomor svjesno i prema jasnom planu. Žito je oduzimano i prodavano u inozemstvo za devize koje su korištene za kupnju alatnih strojeva i druge opreme za industrijska poduzeća.

Koji su bili uzroci tog zločina u Ukrajini i koji su bili njegovi ciljevi?

Kao što je navedeno, među uzrocima gladi treba istaknuti kolektivizaciju individualnih seljačkih gospodarstava, koja je bila popraćena nasilnim metodama i represijom. Uostalom, svaki seljak koji je bio samodostatan, imao imanje i zemlju, nije to htio dati samo zato što mu je država htjela oduzeti.

Prirodno je da čovjek nije htio dati ono što je zaradio vlastitim rukama. No, uz pomoć represivnih metoda Državne političke uprave, poput Ureda državne sigurnosti pri Narodnom komesarijatu unutarnjih poslova (NKVD), vlasti su uspjele slomiti otpor kolektivizaciji i "slomiti" ukrajinsko seljaštvo.

Drugi razlog bile su precijenjene norme prikupljanja žitarica, čiji se prihod od prodaje trebao koristiti za industrijalizaciju države. Kontrola nad ovim procesom odvijala se na najvišoj razini. Dana 7. kolovoza 1932. donesen je zakon O zaštiti imovine državnih poduzeća, kolhoza i zadruga i jačanju općenarodne (socijalističke) imovine, prema kome se za skidanje nekoliko klasova s polja počinitelja moralo osuditi na najviši stupanj kazne – strijeljanje. Narod je ovaj zakon nazvao Zakon o pet klasova.

Osim toga, još jednim razlogom Gladomora treba smatrati borbu sovjetske vlade s ukrajinskim nacionalnim pokretom. I sam generalni sekretar Komunističke partije Sovjetskog Saveza Josif Staljin vjerovao je da se ukrajinsko nacionalno pitanje može "riješiti" preko ukrajinskog seljaštva.

Radilo se o uništavanju ukrajinske nacionalne tradicije, nacionalnog pamćenja, na čemu se temeljila ideja ukrajinske nacionalne države. Ukrajinski seljaci bili su nositelji takvih tradicija.

Što se tiče definiranja svrhe Gladomora, kao jednu od ključnih točaka valja istaknuti da je on bio usmjeren isključivo protiv ukrajinskog seljaštva, kao moćnog konzervativnog sloja društva. Iz njegova okruženja proizišli su svijetli predstavnici ukrajinskog nacionalnog pokreta 1920-ih. Stoga je sovjetska vlada na čelu s Josifom Staljinom koristila Gladomor kao sredstvo za suzbijanje volje ukrajinskog naroda.

Zašto su ukrajinski seljaci bili trn u oku boljševicima? Kako je moguće da je žitnica i hraniteljica SSSR-a, pa i ostatka Europe, zbog gladi odjednom postala njegova grobnica?

Ukrajinska revolucija 1917. - 1921. pokazala je da je ukrajinsko seljaštvo bilo i ostalo pokretačka snaga ukrajinskog nacionalnog pokreta. Bilo je opasno za sovjetski sustav imati takvu moć, pa je stoga ideja njegove potpune likvidacije bilo samo pitanje vremena.

Gladomor je bio prvi korak prema njegovu masovnom uklanjanju. Što se tiče gladi, kao "groba" Sovjetskog Saveza, ona, nažalost, nije postala grob za Sovjetski Savez.

Nažalost, vlada SSSR-a se na sve moguće načine pokušavala distancirati od tragedije u Ukrajinskoj SSR, te je od svijeta skrivala informacije o masovnoj smrtnosti.

Vlada SSSR-a uspostavila je cenzuru koja je kontrolirala informacijski prostor države. Istodobno Sovjetski Savez bio je u gospodarskim odnosima s mnogim zemljama svijeta, a s njima se trgovalo žitom ukradenim iz ukrajinskih sela.

Kako razlikovati glad zbog nedostatka hrane za stanovništvo u cijelom tadašnjem SSSR-u? Ljudi su umirali od gladi u svakoj sovjetskoj republici, zašto je Ukrajina posebna?

Gladomor 1932. - 1933. postao je isključivo ukrajinski fenomen jer nijedan drugi narod u zemlji nije bio podvrgnut takvom represivnom aparatu kao etnički Ukrajinci. Nijedan nacionalni pokret u Sovjetskom Savezu nije uništen "smrću zbog gladi". Ni u jednoj republici Sovjetskog Saveza 1932. - 1933. nije umrlo toliko seljaka kao u Ukrajinskoj SSR.

Što se tiče tvrdnji sovjetske ili suvremene ruske historiografije da je uzrok gladi 30-ih godina prošlog stoljeća bio podbacivanje usjeva, ta je tvrdnja samo djelomično točna, ali se ne odnosi na Ukrajinsku SSR.

U Ukrajinskoj SSR 1930., 1931., 1932. prinos je bio dovoljan za opskrbu stanovništva hranom i stvaranje sjemenskog fonda. No, državna vlast to nije prepustila stanovništvu. Štoviše, žito nasilno ukradeno od seljaka često se nije prodavalo na inozemnim tržištima, već se kvarilo u morskim lukama gradova Odese, Mikolajeva i Hersona.

Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju ili na portalu nedjelja.ba