Dr. s. Miljenka Grgić, prof. Svetog pisma

Bog je Pismo dao kao hranu, a ne kao udžbenik


Split,  Sri, 06. Listopad 2021.

Godina Božje riječi na razini BK-a BiH završava se 30. rujna. O plodovima koje je mogla polučiti, ali i o samoj Božjoj riječi u svijetu današnjice, razgovarali smo s dr. s. Miljenkom Grgić, članicom Družbe sestara Služavki Malog Isusa Splitske provincije i profesoricom Svetog pisma na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu.

S.Miljenka Grgić rođena je 1974. u Sinju, a podrijetlom je iz sela Vedrine koje pripada gradu i župi Trilj u Cetinskoj krajini. Po završetku Prirodoslovne gimnazije u Sinju pristupila je Družbi sestara Služavki Maloga Isusa, te uzela redovničko ime s. Marija Miljenka. Od 1996. do 2002. pohađala je filozofsko-teološki studij na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu gdje je diplomirala teologiju. Od 2003. do 2014. studirala je na Papinskom biblijskom institutu u Rimu gdje je magistrirala (2008.) i doktorirala (2014.) biblijske znanosti. Tijekom studija usmjerila se na Stari zavjet i proročki korpus; u magistarskom radu obradila je Jeremijinu problematiku (Bog u sukobu sa samim sobom? Doprinos shvaćanju forme u Jr 12,7-12), a u doktorskom radu istraživala je Izaijinu tradiciju (Transformacije asirske figure u 2 Kr 19,21-28 ‖ Iz 37,22-29. Dijakronijska studija). Od 2016. djeluje kao postdoktorandica, a od 2021. kao docentica pri Katedri Svetoga pisma Staroga zavjeta na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu.

Poštovana dr. s. Miljenka, biskupi BK-a BiH 30. rujna 2020., u prigodi 1600. obljetnice smrti Sv. Jeronima, proglasili su Godinu Božje riječi, koja se završava na isti nadnevak ove godine. Mislite li kako su ispravno poentirali stavljajući naglasak na Sveto pismo baš u ovom vremenu pandemije?

Mislim da je sretna okolnost da se u vremenu pandemije dogodila 1600. obljetnica smrti Sv. Jeronima. Svaki spomen Sv. Jeronima budi asocijacije na Sveto pismo, a velika obljetnica iznjedrila je veće asocijacije i veće reakcije. Ono što se biskupima BiH može pripisati u zaslugu jest činjenica da su dali više prostora Pismu nego Jeronimu. U Hrvatskoj se, općenito gledano, Pismo više usput spominjalo kao pokazatelj Jeronimove veličine. Takvo izokretanje vrijednosne skale između Pisma i Jeronima nije rijetkost i pohvalno je da su biskupi BiH izabrali drugačiji put i naglasili Pismo. To je ispravan naglasak i to je mudra odluka u vremenu pandemije jer krizna vremena olakšavaju naviještanje Božje riječi. Svakodnevna kolotečina omamljuje ljude i kada neka kriza poljulja svakodnevicu, oni se bude kao iz sna. I kao da nikada prije nije bilo prirodnih katastrofa i epidemija počnu intenzivnije tražiti odgovore na različita životna pitanja i spremniji su čuti Sveto pismo. Sveto pismo daje dobre odgovore i zato je dobro da se ono našlo u pastoralnom fokusu u vremenu pandemije.

Kada govorimo o samoj Božjoj riječi, čime se zapravo Crkva vodila kada ju je tijekom povijesti definirala u odnosu na druge spise pobožna karaktera?

Prepoznavanje Božjih riječi u knjigama Pisma bio je kompleksan i dugotrajan proces. Trajao je više od 2 000 godina, od početka formiranja Pisma u prvoj polovici prvog tisućljeća prije Krista do druge polovice drugog tisućljeća poslije Krista, kada su u jeku crkvenog raskola na Zapadu različite kršćanske Crkve zauzele stavove o kanonu svetih knjiga. Prva Pisma i uvjerenje da je riječ o Božjim riječima kršćani su naslijedili od Židova, a onda su počeli prepoznavati Božju riječ i u nekim kršćanskim spisima. Neki od tih spisa s vremenom su bili prepoznati kao Božja riječ u nekoliko lokalnih Crkava, dok su drugi svedeni na status pobožnih spisa. Principi i kriteriji kod razlučivanja nisu uvijek jasni i nisu bili uvijek i posvuda isti; nekad je bilo važno autorstvo spisa, nekad sadržaj ili ideje u spisu, a nekad svrsishodnost i djelotvornost spisa u životu zajednice. To razlučivanje, mi vjerujemo, bilo je djelo Duha u ljudima, kao što je i Pismo djelo Duha u ljudima (usp. Dei Verbum 11). Božji ljudi prepoznali su Božje riječi, a Duh puše gdje hoće (usp. Iv 3,8). Različite židovske i kršćanske zajednice različito su prepoznavale Božje riječi i imale su i imaju različite kanone. Stoga se kod proglašenja kanona u Katoličkoj Crkvi na Tridentskom saboru 1546. gledalo koliko su pojedine knjige bile vremenski i prostorno rasprostranjene, odnosno koliko su bile prepoznate kao Božje riječi u različitim lokalnim zajednicama. Dakle, kod razlučivanja odlučujući čimbenik bio je sensus fidei Božjeg naroda. Kroz dva tisućljeća Božji narod prepoznavao je Božje riječi, a crkveni su pastiri poslušali i službeno potvrdili to mišljenje Božjeg naroda.

Posvješćujući važnost Svetoga pisma, papa Franjo 2019. ustanovio je i Nedjelju Božje riječi apostolskim pismom u obliku motu proprija Aperuit illis. U njegovu broju 12 stoji: „Sveti tekst u cjelini ima proročku ulogu: ona se ne odnosi na budućnost, nego na sadašnjost onoga koji se hrani tom riječju.“ Možete li nam to približiti?

Papa Franjo primjenjuje na cijelo Pismo značajku koja osobito karakterizira Božje riječi izgovorene preko starozavjetnih proroka. Proroštva se većinom povezuje sa proricanjem budućnosti, ali u Pismu takvih je proroštava jako malo. Biblijska proroštva uglavnom se bave sadašnjošću i nju nastoje mijenjati. Čak i onda kada govore o budućnosti, biblijska proroštva nisu fokusirana na budućnost, nego najavom budućnosti nastoje utjecati na sadašnjost onih kojima su upućena. Papa Franjo pojašnjava istu takvu proročku značajku Pisma da ukaže vjernicima na ispravan pristup Pismu. Ljudi često bježe iz vlastite sadašnjosti i naglašavaju ili prošlost ili budućnost; Papa govori o „besplodnoj nostalgiji“ i „sablasnoj utopiji“ (Aperuit illis, br. 12). I kod Pisma ljudi se nerijetko fokusiraju na govor o prošlosti ili budućnosti, što je pogrešno. Pisamski govor o prošlim i budućim događajima ne ide za tim da naglasi prošlost ili budućnost, nego za tim da promijeni sadašnjost onih koji čitaju Pismo. Bog je Pismo dao kao hranu, a ne kao udžbenik; udžbenik informira, a hrana transformira. Zato svako čitanje Pisma koje se vodi pobožnim, teološkim ili egzegetskim interesima, a ne uzima u obzir vlastitu sadašnjost, nije ni pobožno, ni teološko, ni egzegetsko, nego predstavlja profano čitanje pod velom pobožnosti, teologije ili egzegeze.

Koji bi mogli biti mogući plodovi Godine Božje riječi, te kako je utjecala na svijest vjernika?

O plodovima je teško govoriti. Plodovi Riječi, kao i plodovi Duha, nisu uvijek zamjetni i ne mogu se mjeriti ljudskim mjerilima. Osim toga, trebalo bi vidjeti koliko su pojedini članovi Crkve slijedili preporuke Pape i biskupa. Vjerujem da su se neki pojedinci i zajednice više posvetili Pismu, da su bolje shvatili narav i ulogu Pisma, te da su se određeni pomaci dogodili. Koliki i kakvi, samo će vrijeme pokazati.


Razgovarala: Josipa Prskalo

Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju ili na portalu nedjelja.ba

Papa se u brzojavu sućuti prisjeća predsjednika Ujedinjenih Arapskih Emirata

Vatikan,  Sri, 18. Svi. 2022.

Papa se u brzojavu sućuti prisjeća predsjednika Ujedinjenih Arapskih Emirata

Papa ističe posebnu zahvalnost za brigu koju je Njegova Visost iskazala Svetoj Stolici i katoličkim zajednicama u Emiratima, kao i za njegovu predanost vrijednostima dijaloga, razumijevanja i solidarnosti među ljudima i vjerskim tradicijama

Na današnji dan rođen svetac koji je volio mlade – sv. Ivan Pavao II.

Svijet,  Sri, 18. Svi. 2022.

Na današnji dan rođen svetac koji je volio mlade – sv. Ivan Pavao II.

Rođen je u malom mjestu Wadowice, na jugu Poljske, grad na rijeci Skawi sa ne punih 20 tisuća stanovnika.

Održana Skupština Konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica BiH

Sarajevo,  Sri, 18. Svi. 2022.

Održana Skupština Konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica BiH

Predavanje o duhovnom razlučivanju prema savjetima i načelima iz duhovnog iskustva svetog Ignacija Loyolskoga održao je superior isusovačke zajednice o. Mato Anić.

Misnim slavljem obilježena 30 obljetnica smrti banjolučkog biskupa Alfreda Pichlera

Banja Luka,  Sri, 18. Svi. 2022.

Misnim slavljem obilježena 30 obljetnica smrti banjolučkog biskupa Alfreda Pichlera

Svetu misu je predslavio biskup banjolučki mons. Franjo Komarica