Dr. Dražen Barbarić, politolog

„Antifašizam dopola“ stvorio je atmosferu potpunoga nacionalnog nepovjerenja i poniženja


Mostar,  Pon, 30. Kolovoz 2021.

Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma, obilježava se 23. kolovoza. Tom smo prigodom sugovornika na ovu temu pronašli u docentu na Studiju politologije Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru čiji je i pročelnik - dr. Draženu Barbariću.

Naš sugovornik dr. Barbarić rođen je 1987. u Mostaru, a osnovnu školu i gimnaziju pohađao je na Širokom Brijegu. Preddiplomski i diplomski studij politologije završio je na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, a doktorski studij politologije na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu 2017. Od veljače 2012. zaposlen je kao asistent, a od 2017. u statusu docenta na Studiju politologije Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Trenutno obnaša službu pročelnika Studija politologije. Sudjelovao je u svojstvu izlagača na 26 znanstvenih konferencija, te objavio 16 znanstvenih radova. U okviru Erasmus+ programa izvodio je nastavu na Fakultetu političkih znanosti i međunarodnih odnosa Sveučilišta Matej Bel, Banská Bystrica (Slovačka), te Fakultetu društvenih znanosti Sveučilišta Masaryk, Brno (Češka). Područja njegova znanstvenoga zanimanja su: politička teorija, geopolitika, teorije nacije i nacionalizma, politike povijesti i kultura sjećanja.

Poštovani dr. Barbariću, 23. kolovoza obilježava se Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma. Što je u njegovu korijenu te na čiju je inicijativu ustanovljen?

Na simboličkoj razini riječ je o raščišćavanju Europe s njezinom totalitarnom prošlošću koja istodobno okupira i kontaminira sadašnjost. Nadnevak koji je izabran odražava povijesnu dubinu potpisivanja famoznoga „sporazuma o nenapadanju“ između Njemačke i Sovjetskoga Saveza kojim su dva nositelja totalitarne svijesti i ideologije uspostavila privremeno savezništvo i nepovratno promijenili kartu, ali i budućnost Europe. Posljedice toga sporazuma ponajviše su osjetile države istočne i sjeveroistočne Europe te su svojim zalaganjem utjecale da Europski parlament 2008. Deklaracijom potvrdi ovaj nadnevak kao komemorativni Dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih režima. Treba uzeti u obzir kako je većina navedenih zemalja osjetila pogibeljnost obaju režima te da ih bilo kakvo traženje olakotnih okolnosti, kakvih je bilo u razdoblju donošenja Deklaracije, jednostavno ne zanima jer im otežava povijesnu traumu.

Ono što je problematično na našim prostorima jest da narod iz ovog dana sjećanja svjesno izuzima komunizam. Ide se čak tako daleko da se isti veliča i uzdiže na pijedestal. Kako posvijestiti da je i komunizam „konstitutivni“ član totalitarizma?

Riječ je o klasičnoj tezi o dvama nejednakim režimima, nacističkom koji je genuino zlotvoran, i komunističkom koji je progresivan, ali zastranio u boljševičkoj izvedbenoj varijanti. U europskom kontekstu ova teza ima određenu relevantnost, ali spuštena u naš kontekst postaje prava perverzija. To uopće ne iznenađuje, a razloga je zaista mnogo. Nemojte smetnuti s uma da je komunistički režim u bivšoj Jugoslaviji, koliko god to apsurdno zvuči, bio poligon za završno oblikovanje pojedinih nacionalnih identiteta, što mu uvelike diže cijenu i stvara zalihe olakotnih okolnosti. Nadalje, on je u svojoj početnoj fazi bio u potpunosti totalitaran, da bi se nakon nekoga vremena transformirao u jednopartijsku diktaturu s ozbiljnim ostatcima nekadašnjega totalitarnog režima, prije svega mislim na UDBA-u, političke procese, ubojstva i bilo kakvo odsustvo političkoga pluralizma. Naposljetku, ali nimalo manje važno, taj je režim stvorio svojevrsnu „novu klasu“, tzv. crvenu buržoaziju koja je sve ključne punktove političko-društvene strukture pokušala, a nerijetko i uspješno zadržala u novom ideološkom ruhu. Zajedno uzevši ove elemente, ne treba nikoga čuditi stav irelevantnosti ili pak neskrivene apologije prema bivšem režimu i njegovo izuzeće iz europske jednadžbe o totalitarnim poredcima.

Na ovome tragu, takvima očito ništa ne znači ni to što je Europski parlament 19. rujna 2019. u Strasbourgu usvojio Rezoluciju o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe u kojoj se, uz ostalo, jasno izjednačava komunističke i nacističke zločine?

Spomenuta Rezolucija zapravo je nastavak Deklaracije o kojoj je već bilo riječi. Njome se ponovno ističe i dodatno potvrđuje početna sprega dvaju totalitarnih subjekata koji su svojim djelovanjem odredili geopolitičku sudbinu europskoga kontinenta, a na ideološkoj razini stvorili duboke naslage totalitarne svijesti i silnica koje suvremena europska društva opterećuju i dandanas. To što mnogi autori osporavaju znak jednakosti između dvaju totalitarnih režima, apsolutno ništa ne znači kada ih se sumjeri na osnovnoj razini dehumanizacije onih koje su smatrali neprijateljima ili nepoćudnima. Dakle, ova dva ideološka stroja u sebi su nosila inherentnu klicu antihumanizma i vrlo prozaičnim etiketiranjima srozavala ljudski život na „golo tijelo“ ili „puko truplo“. Iako nije nebitno jesu li to činili zbog rasne superiornosti ili klasne borbe, na kraju su oba poretka postala strojevi za proizvodnju „banalnosti zla“ i tu svaka rasprava o Rezoluciji Europskoga parlamenta jednostavno treba stati.

Prilično svjež primjer toga jest ozračje stvoreno prošle godine oko slavljenja svete mise u sarajevskoj katedrali u povodu 75. obljetnice stradanja na Bleiburškom polju te Križnom putu hrvatskoga naroda. Kako biste u kontekstu povoda našeg razgovora prokomentirali to?

To je bilo konačno otvaranje očiju mnogim pojedincima koji su prespavali cijelo poslijeratno razdoblje, te su vjerovali da smo kročili u stvarni pluralizam. Kada sarajevskoga nadbiskupa i malu šačicu vjernika na misi čuva specijalna policija uz kordone razdvajanja u odnosu na prosvjednike, tada postaje jasno da je prošlost prerađena i ugrađena u novi nacionalni narativ. Riječ je o translaciji traumatične bleiburške epizode u većinski nacionalni diskurs, gdje svi sudionici postaju akteri paklenoga kvislinškoga stroja, bez obzira na njihovu individualnu odgovornost. Zločini postaju ekskluzivno pripisani hrvatskom nacionalnom identitetu, izuzimaju se svi pripadnici koji nisu Hrvati, te ih se automatizmom neselektivno umeće u antifašistički okvir, bez obzira na njihovu stvarnu ideološku profilaciju. Svaki oblik komemoracije žrtava, makar u isključivo liturgijskom smislu, postaje politički čin, ni manje ni više nego veličanja fašizma. Svi koji se tome suprotstavljaju zadobivaju auru moralne ispravnosti ili, kako je jedan sarajevski redatelj rekao, dokazuju da je „antifašizam ugrađen u DNK Sarajlija“. To ne bi bilo nimalo problematično da ne postoje u tom istom gradu ulice i škole koje nose nazive po nacističkim i ustaškim dužnosnicima, ali za njihovo uklanjanje ne viđamo masovne prosvjede. Ovaj esencijalistički stav zapravo ima svoj kontrapunkt jer ako je antifašizam ugrađen u nečiji kolektivni DNK, onda je valjda fašizam ugrađen u kolektivni DNK svih onih koji žele komemorirati žrtve. Taj „antifašizam dopola“, kako ga je nazvao Miljenko Jergović, stvorio je atmosferu potpunoga nacionalnog nepovjerenja i poniženja onih čije su sudbine stradalih na Križnom putu ostale duboko zapisane u osobni registar pamćenja.


Razgovarala: Josipa Prskalo

Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju ili na portalu nedjelja.ba

Vinko kardinal Puljić u posjet je primio predstavnike zaklade Konrad Adenauer Stiftung

Sarajevo,  Pon, 20. Ruj. 2021.

Vinko kardinal Puljić u posjet je primio predstavnike zaklade Konrad Adenauer Stiftung

U poslijepodnevnim satima 20. rujna 2021., Vinko kardinal Puljić nadbiskup i metropolit vrhbosanski u posjet je primio predstavnike zaklade Konrad Adenauer Stiftung.

Zaziv Duha Svetoga na početku nove školske godine

Jelah,  Pon, 20. Ruj. 2021.

Zaziv Duha Svetoga na početku nove školske godine

U nedjelju, 19.rujna, u župi Sv. Ivana Krstitelja Jelah, upriličen je zaziv Duha Svetoga povodom početka nove školske i vjeronaučne godine.

Održan XXII. susret Prijatelja Maloga Isusa Sarajevske provincije

Sarajevo,  Pon, 20. Ruj. 2021.

Održan XXII. susret Prijatelja Maloga Isusa Sarajevske provincije

U subotu, 18. rujna 2021.g. u sarajevskoj katedrali Presvetog srca Isusova održan je XXII. susret Prijatelja Maloga Isusa Sarajevske provincije i svečano proslavljena 25. obljetnica utemeljenja vjerničkog Društva PMI

Održana konferencija u okviru projekta „Koračajmo zajedno“

Sarajevo,  Pon, 20. Ruj. 2021.

Održana konferencija u okviru projekta „Koračajmo zajedno“

U prostorijama Nadbiskupijskog centra za pastoral mladih Ivan Pavao II. u Sarajevu, 16. i 17. rujna, održana je Konferencija u okviru međureligijskog projekta Koračajmo zajedno.