Dr. Davor Pavuna, hrvatski fizičar i izumitelj

Ključ budućnosti napravljen je baš u BiH


Sarajevo,  Pet, 15. Stu. 2024.

Dr. Davor Pavuna, hrvatski fizičar i izumitelj

Dr. Davor Pavuna, hrvatski fizičar i izumitelj

Razvidno je kako se nalazimo u vremenu koje odlikuje izniman napredak znanosti. Mnogi se u tome ne snađu pa podređuju vjeru znanosti ili jednostavno misle da znanost niječe vjeru. Jedan od onih koji su dokaz kako je to pogrješno je dr. Davor Pavuna, svjetski priznat znanstvenik i praktični vjernik.

Razgovarao: Željko Ivković

Davor Pavuna rođen je u Koprivnici 1952., a osnovnu školu završio je u Osijeku. Nakon 5. gimnazije u Zagrebu Pavuna je diplomirao fiziku na PMF-u (1977.), te doktorirao u Engleskoj (1982.) na temi elektronskih svojstava novih materijala. Po povratku s kraćeg boravka u SAD-u, Australiji i Francuskoj, od 1986. boravi na Federalnom institutu za tehnologiju u Lausanni (EPFL) u Švicarskoj.

Voditelj je skupine za supravodljivost, profesor, ravnatelj Centra za nove elektronske materijale (CREAM). Objavio je više od 250 CC radova, uredio 33 knjige, održao oko 200 pozvanih predavanja u najboljim svjetskim institutima, predsjedavao na 35 konferencija i sedam ljetnih škola. Strateški je savjetnik brojnih korporacija i vladinih agencija po svijetu. Neke od nagrada koje je dobio su: Royal Society award (1982.), Joliot-Curie (1986.), te odličje Danice hrvatske s likom Nikole Tesle (2006.). Predsjednik je Zaklade Teslin svijet od 2015. Oženjen je i otac dvoje odrasle djece.

Upravo je on bio naš sugovornik na temu vjere i znanosti s pogledom u budućnost ljudskog roda...

Poštovani, što biste Vi kao znanstvenik i čovjek svjetskog glasa istaknuli da je obilježilo znanost i društvo u proteklih, recimo, pet godina?

Ako mene pitate, najbitnije je da smo mi sada, i to je više nego očito, u svjetskom ratu koji je, pojednostavljeno rečeno, duhovni. Agenda je transhumanizma protiv vizije Isusa Krista. Ratovi koji su „izronili“ nisu od jučer i ljudski rod ima odavno te izazove.

Konkretno, u drugim područjima bilo je radosti, ali posljednjih pet godina imale su toliko problema u svijetu da ih možemo nazvati teškim godinama.

Možemo li u tom kontekstu naslutiti koji su izazovi za predstojeće vrijeme na polju znanosti i ljudskog društva?

Sljedeće će razdoblje biti još izazovnije jer mi imamo planetarno čišćenje. Previše zla, previše je sivih zona u srcima ljudi i ljudske djelatnosti, osim možda u području čiste matematike i fizike. Sve drugo je zagađeno i korumpirano na različite načine.

Počevši od ishrane ljudi do organizacije društva, predstoje nam veliki izazovi u budućnosti. Tu su i brojni politički izbori koji su uvijek podloga da mediji manipuliraju šire društvene mase.

Što bi na tom polju prvenstveno bila zadaća znanstvenika, a tek onda političara, novinara te svih ljudi?

Gledajte, znanstvenici se dijele u dvije kategorije. Pravi znanstvenici, čestiti, tih je malo. Ponavljam, uglavnom su u matematici i nekim dijelovima fizike, gdje nije previše novaca. Čim idete prema kemiji, biologiji, biomedicini, farmaciji..., to jest u primjeni znanosti, tu nastaje kvaziznanost.

Veliki dio znanosti je prodan, čak i veliki znanstveni žurnali koji objavljuju članke nemaju više pravu vjerodostojnost. To ne znači da je problem znanost, ali znanstvenici će se morati sami pročistiti, svoje objave, tiskovine...

Političari su, uglavnom, bezizlazna situacija. Neću reći da nema novinara i političara koji su časni...

Što se tiče svih nas, pa svaki je čovjek pozvan biti Kristov. Važna je čistoća duha i uma.

Možete li izdvojiti pozitivne stvari iz prošlih godina, ne samo s područja znanosti, nego i društva uopće?

Pozitivno je to da su ljudi shvatili kako se ništa ne može više očekivati od vladajuće oligarhije, političara i financijskih segmenata. Sve više ljudi to shvaća. Tko ne vidi da svijetom vlada jedna manjina, takozvana elita, njih ja nazivam bankaroidima, koji imaju agendu depopulacije svijeta i pravljenja kolosalnih profita, za njega je bolje da se preseli u neku drugu galaktiku.

Druga pozitivna stvar je u tome što se velik broj mladih ljudi budi i shvaća da su prave duhovne istine bitne. Veliki dio je ipak hipnotiziran, kako informacijskim tehnologijama, tako internetskim igrama te raznim ovisnostima, ali manji dio se probudio.

Koja je zapravo kršćanska poruka i odgovor na takvu znanost koja nam je stvorila društvo kakvo imamo?

Ona je jednostavna. Kažem u čast svog mentora dr. Tomislava Ivančića koji je uvijek izravno pitao: „Koji je tvoj odnos s Isusom Kristom? Komuniciraš li s Isusom?“

P. Zvjezdan Linić bi rekao: „Ugledaj se na Mariju!“ To je čista ljubav. Sve ono što je Marija činila svi bismo morali činiti: „Ljubite jedni druge i ugledajte se na moga Sina!“

Prema tome, nemamo ništa novo zadnjih 2 000 godina nego jednu istu kršćansku poruku.

Meni često ljudi znaju kazati: „O, kad Krist dođe...“ Ja ih pitam gdje biste vi da Bog bude? Znači Isus je negdje daleko u milijarditoj galaktici, a nije ovdje? Ne mre' biti. Dragi Bog je sveprisutan, sveznajući i svemogući. Isus Krist je živi Bog, ovdje i sad. Ljudi, probudite se!

Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju ili na portalu nedjelja.ba


Koncert hvarskih korizmenih napjeva u mostarskoj katedrali

Pet, 21. Ožu. 2025.

Koncert hvarskih korizmenih napjeva u mostarskoj katedrali

Pod naslovom „Zdrav si, Isuse, naš pridragi“, u katedrali Marije Majke Crkve u Mostaru, u petak 21. ožujka, održat će se duhovni koncert na čijem su programu napjevi korizme i Velikoga tjedna iz katedrale sv. Stjepana I., pape i mučenika, u Hvaru

92. redovito zasjedanje BK BiH

Mostar,  Čet, 20. Ožu. 2025.

92. redovito zasjedanje BK BiH

Blagdan sv. Josipa u župi Rankovići

Rankovići,  Sri, 19. Ožu. 2025.

Blagdan sv. Josipa u župi Rankovići

Proslava Dana škole u KŠC-u "Sv. Josip" u Sarajevu

Sarajevo,  Uto, 18. Ožu. 2025.

Proslava Dana škole u KŠC-u "Sv. Josip" u Sarajevu

"Korizmeni petci" u sarajevskoj katedrali

Sarajevo,  Pet, 07. Ožu. 2025.

"Korizmeni petci" u sarajevskoj katedrali

Zdravstveno stanje pape Franje malo se poboljšalo

Vatikan,  Uto, 18. Ožu. 2025.

Zdravstveno stanje pape Franje malo se poboljšalo

Papino zdravstveno stanje pokazuje blago poboljšanje s respiratornog i motoričkog gledišta. Papa sinoć nije koristio mehaničku ventilaciju, priopćio je Tiskovni ured Svete Stolice u utorak 18. ožujka u kasnim popodnevnim satima

Biskup Kräutler upozorava na ekološku krizu u Amazoniji

Brasilia,  Uto, 18. Ožu. 2025.

Biskup Kräutler upozorava na ekološku krizu u Amazoniji

Biskup emeritus upozorava na žurnu dosljednu zaštitu amazonske regije i oštro kritizira brazilsku politiku – sve veće uništavanje unatoč klimatskim ciljevima

Održana početna konferencija projekta "CORDIAL" u organizaciji Caritasa BiH

Sarajevo,  Uto, 18. Ožu. 2025.

Održana početna konferencija projekta "CORDIAL" u organizaciji Caritasa BiH

U Sarajevu je održana početna konferencija projekta "CORDIAL" u organizaciji Caritasa BiH, s ciljem jačanja inkluzije osoba s invaliditetom. Projekt, financiran sredstvima EU, provodi se u suradnji s partnerima iz regije i traje do 2027. godine.

Hodočasnik pomirenja posjetio nadbiskupa Vukšića

Sarajevo,  Uto, 18. Ožu. 2025.

Hodočasnik pomirenja posjetio nadbiskupa Vukšića

Vrhbosanski nadbiskup metropolita mons. Tomo Vukšić u utorak, 18. ožujka, primio je Josipa Jelinića koji se već nekoliko dana nalazi na hodočasničkom putu, koji je već poznat kao hod za pomirenje naroda u Bosni i Hercegovini.