Sarajevo, sri, 27. velj. 2013.
Malteški viteški red obilježio je početkom veljače u Rimu 900 godina od priznanja postojanja, koje su dobili od Katoličke crkve. Nakon veličanstvene procesije s 5 000 vitezova i sv. Mise, visoko izaslanstvo ovog reda u tom je povodu primio i papa Benedikt XVI. Malteški viteški red je i suvereni entitet koji uživa diplomatske odnose s više od 100 zemalja svijeta, brine se za siromašne i bolesne te brani katoličku vjeru. U povodu velike obljetnice koju je obilježio ovaj red, razgovarali smo s veleposlanikom Malteškog reda u BiH gosp. Christofom Maria Fritzenom, bankarom u mirovini, profesorom prava koji predaje na sveučilištima u SAD-u i Njemačkoj. Osim što u BiH obnaša dužnost izvanrednog i opunomoćenog veleposlanika Reda, od 2008. kroz svoje projekte surađuje s pravnim fakultetima u Sarajevu, Banjoj Luci, Tuzli te Sveučilištem u Mostaru. Oženjen je i ima tri sina, a sa suprugom živi u Frankfurtu.
Vaša Ekscelencijo, objasnite nam što je to Suvereni malteški red i koje je njegovo ustrojstvo danas nakon više od 900 godina postojanja? Je li to religiozni ili vojni red?
Malteški viteški red ili punim imenom (Sovereign Military Hospitaller Order of St. John of Jerusalem of Rhodes and of Malta) Suvereni vojni bolnički red sv. Ivana od Jeruzalema, od Rodosa i od Malte red je koji je osnovan 1048. u Jeruzalemu. Uvijek ga je većina zemalja i nacija kroz povijest, a i danas, priznavala kao neovisni subjekt međunarodnog prava što mu daje posebnost. Danas obuhvaća različite skupine ljudi. Članovi Reda podijeljeni su u tri staleža uključujući redovnike, laike plemiće i volontere.
Imamo oko 13 500 vitezova od kojih je oko 70 redovnika koji su položili zavjete, te više desetaka tisuća volontera. Ovih dana smo proslavili 900 godina od priznanja koje smo dobili od Katoličke crkve. Na proslavi u Rimu bilo nas je oko 5 000.
Red je osnovan za vrijeme križarskih ratova kada su ljudi, uglavnom iz Italije, osnovali bolnicu u Svetoj zemlji za hodočasnike koji su dugo putovali brodovima do tamo, te se razbolijevali. Vremenom je Red počeo štititi hodočasnike od muslimana koji su pokušavali osvojiti Svetu zemlju. U to vrijeme Red je imao vitezove koji su nosili oružje, i otud onaj vojni naziv iz imena - Military. Red je nastavio svoje djelovanje kao vojni red, ali se i dalje brinuo za potrebite ljude u bolnicama bez obzira na nacionalnost i religijsku pripadnost. To je ono čime se primarno bavimo danas.
Kada je naš red, zajedno s teutonskim i templarskim redovima, izgubio Svetu zemlju, napustio je to podneblje i privremeno se na kratko nastanio na Cipru, a potom na Rodosu. Od tada je nastupao kao suverena zemlja jer je imao svoj teritorij i jaku pomorsku flotu. Nakon gubitka Rodosa, Red se preselio na Maltu koju je dobio od španjolskog kralja Karla V. Nakon što su se utvrdili na Malti, pobijedili su Otomansko carstvo i zadržali se na tom podneblju. Kada je Napoleon krenuo u osvajanje Egipta, došao je i do Malte. Budući da se plemići u čijim redovima je bilo mnogo francuskog plemstva, nisu htjeli boriti protiv kršćana, kao niti protiv francuske vojske, otok je predan Francuskoj. Nakon toga Red je svoje sjedište prenio u Rim gdje se i sada nalazi. Danas je većinom sastavljen od laika koji su svoj život posvetili katoličkoj duhovnosti i činjenju dobrih djela, a dali su tri zavjeta: siromaštvo, poslušnost i čednost.
Analizirajte nam strukturu svog reda, koliko imate članova u svijetu, a koliko u BiH?
Ne bih vam znao točno odgovoriti u koliko se zemalja nalaze naši članovi jer ne postoje parametri kako bismo to izračunali. Imamo diplomatske odnose sa 105 zemalja svijeta, a također i sa zemljama koje nemaju članova našeg reda. Primjer Bosne i Hercegovine je izvrstan za to. Imamo diplomatske odnose s BiH, svoje veleposlanstvo ovdje, ali se postavlja pitanje - koliko ovdje imamo članova? Ovdje nas je četvorica. Uključujući mene, to su Hrvoje Šunjić, tajnik veleposlanstva, mons. Tomo Knežević kapelan Malteškog reda i crkveni savjetnik veleposlanstva, te prof. dr. Hrvoje Milošević. Može li se onda smatrati da smo nazočni u BiH kad nas je tako malo? Ovdje smo, ovdje radimo, a neki od nas ovdje i žive. Međutim, to nije ono što bismo nazvali nacionalnim udruženjem koje zahtijeva postojanje minimalno 12 članova, te osoblje za pomoć na terenu.
Tko su članovi Malteškog reda danas?
U našem redu postoje redovnici koji nisu zaređeni za svećenike. Imamo svećenike koji nisu od našeg reda. Oni su neovisno o nama postali svećenicima i onda su nama dodijeljeni. Mi ih zovemo kapelanima. Oni nisu kapelani jer su članovi Reda, nego zato što su svećenici. U svojim redovima, dakle, imamo i svećenike i redovnike i laike. Novi apostolski nuncij u BiH mons. Pezzuto kao i naš vrhbosanski nadbiskup Vinko kard. Puljić također su kapelani Malteških vitezova.
Većina Reda od 13 500 članova vitezova i dama su laici. Iako nisu dali nijedan religiozni zavjet kao što to čine svećenici, oni su posvećeni prakticiranju katoličke vjere i njezinu življenju, pomažući drugima i braneći katoličku vjeru.
Što je danas misija reda kojemu vi pripadate?
Misija Reda danas je vrlo jednostavna i nije se mijenjala 900 godina. Na latinskom jeziku se to kaže: Tuitio Fidei et Obsequium Pauperum. U prijevodu to znači briga za bolesne i siromašne te obrana vjere. Danas se svi članovi Reda brinu za siromašne i bolesne. Obrana vjere se u prošlosti odnosila na borbu protiv Turaka, a danas se odnosi na osobno održavanje vjere. U mnogim zemljama svijeta gdje je Red nazočan, događa se udaljavanje od vjere. Ne moramo se više ni s kim boriti. Dovoljna je borba nas samih sa sobom kako bismo ostali u vjeri. To je danas naša misija.
Razgovarao: Željko Ivković
Katolički tjednik
Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju
Sarajevo, sri, 31. pro. 2025.
Slavonski Brod, pet, 28. stu. 2025.
Mostar, uto, 25. stu. 2025.
Mostar, čet, 20. stu. 2025.
uto, 18. stu. 2025.
Mostar, ned, 16. stu. 2025.
Mostar, sub, 15. stu. 2025.
Jaklići/Rama-Šćit, uto, 18. stu. 2025.
Milano/London, uto, 18. stu. 2025.
Banja Luka, uto, 18. stu. 2025.
Ljubljana, uto, 18. stu. 2025.