Sarajevo, sri, 07. pro. 2016.
Ljubav prema bližnjemu koja se konkretizira i u djelima, jedan je od temeljnih postulata vjerničkog života. Sukladno tomu, danas u svijetu postoje mnoge organizacije koje pomažu potrebitima kroz institucionalizirano djelovanje u okviru Katoličke Crkve. Sve se one mogu svesti pod jedno ime, a to je: Caritas. Prigodom Treće nedjelje došašća kada se obilježava i Nedjelja Caritasa, razgovarali smo s vlč. dr. Dragom Tukarom, ravnateljem Caritasa Đakovačko-osječke nadbiskupije.
Dr. Tukara je rođen 1965. godine u Gundincima. Kao svećenički kandidat bio je u Dječačkom sjemeništu na Šalati u Zagrebu, a potom u Đakovu do svećeničkog ređenja 1992. Nakon pet godina provedenih u župnom pastoralu, otišao je na studij u Rim. Od 2015. preuzeo je službu ravnatelja Caritasa Đakovačko-osječke nadbiskupije. Osim toga predaje patrologiju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu.
Poštovani dr. Tukara, recite nam na početku što je to Caritas? Mnogi odmah pomisle na humanitarnu pomoć i tu prestaje razmišljanje o tom pojmu koji je zaista širok?
Da, upravo tako. Kada spomenemo Caritas svi pomisle na podjelu humanitarne pomoći i tu za mnoge misija završava. Međutim, caritas je ljubav, ljubav prema bližnjemu. Caritas je, isto tako i institucija unutar Crkve, pravna osoba Katoličke Crkve i pastoralna ustanova radi promicanja djelotvorne kršćanske ljubavi, svjedočenja socijalne pravde i mira u službi cjelovitog čovjekova razvoja.
Strukturu Caritasa Đakovačko-osječke nadbiskupije čine 11 dekanatskih Caritasa i njima pridruženi župni Caritasi. Neki se bave isključivo prikupljanjem i raspodjelom humanitarne pomoći, dok su drugi išli korak dalje i zajedno s biskupijskim Caritasom organizirali rad pučkih kuhinja, savjetovališta, prihvatilišta za beskućnike, brigu za stare i nemoćne, centra za dijete i drugih socijalnih programa i projekata.
Kao takav, Caritas njeguje suradnju i s drugim društvenim ustanovama: suradnje s institucijama lokalne uprave i samouprave, državnim institucijama, razmjenjujući uzajamno korisne informacije, savjete i u suradnji s njima provodi socijalne projekte.
Neizostavna dimenzija djelovanja Caritasa je zagovaranje, zahtijevanje pravde za siromašne i isključene koja se temelji na dvama stupovima kršćanskih vrijednosti: milosrđu i pravdi. Isto tako, temelj zagovaranja organizacije Caritasa je njezina svakodnevna, izravna bliskost i rad s ljudima koji pate od siromaštva, no i njezin konstruktivni pristup odgovorima za promjenu nepravednih struktura.
Kao zaključak proizlazi da je Caritas prava „obiteljska“ organizacija koja udruženim snagama radi na preobrazbi svijeta u kome će siromašni i ugnjetavani biti pravedno tretirani kroz socijalno-pastoralna nastojanja, bez obzira na vjeru, rasu, spol ili nacionalnu pripadnost. Također je živi svjedok u stvaranju novoga društva temeljenog na principima socijalne pravde, jednako za sve ljude na zemlji, što pokazuje provođenjem svog konkretnog djelovanja u praksi.
Svaka država ili regija unutar jedne zemlje zahtijeva drugačije karitativno djelovanje. Što je specifičnost Caritasa Đakovačko-osječke nadbiskupije?
Žalosno je što se događa u Slavoniji i Baranji, koje su oduvijek slovile kao bogate regije i mjesta dobroga življenja. Loše stanje u poljoprivredi, visoka stopa nezaposlenosti u gradovima, uzeli su svoj danak. Karitativno djelovanje je trajni sastavni dio i jedna od važnih dimenzija redovitog pastoralnog rada i života Crkve. Caritas Đakovačko-osječke nadbiskupije ustanova je preko koje se pruža najveći dio redovite karitativne pomoći siromašnim pojedincima i obiteljima. Napomenimo samo nekoliko vidova karitativnog djelovanja: Pučke kuhinje, a hrana se svakodnevno dijeli u četiri grada (Osijek, Slavonski Brod, Vinkovci i Vukovar).
U korizmi se provodi projekt Blaženije je davati nego primati, a u došašću Veliko srce za male ljude. Pri Caritasu je Caritasov Centar za prihvat beskućnika u Osijeku, otvoren među prvima u Hrvatskoj, 1999. U želji da poboljša uvjete za rađanje većeg broja djece i tako pripomogne da svako začeto dijete bude željeno, rođeno i voljeno, osnovan je krajem 1994. Centar za majku i dijete u Osijeku. Caritas putem ove ustanove pruža materijalnu i savjetodavnu pomoć za 50-ak korisnika, a to su trudnice i obitelji s malom djecom.
Tu je i Nadbiskupijska zaklada Dr. Nikola Dogan za pomoć učenicima i studentima na području Đakovačko-osječke nadbiskupije i Srijemske biskupije.
Caritas biskupije Krk i Caritas Đakovačko-osječke nadbiskupije od 2006. surađuju na projektu Ljetovanje u Martinšćici na otoku Cresu. Siromašne višečlane obitelji s područja naše nadbiskupije, koje preporuče župnici, mogu besplatno ljetovati u dva apartmana nekadašnje župne kuće.
Caritasovi djelatnici, župni suradnici i volonteri, uključili su se u pružanje pomoći izbjeglicama u Tovarniku, Belom Manastiru, Bapskoj, tranzitnim kampovima u Opatovcu i Slavonskom Brodu. Ukupan broj Caritasovih volontera koji se uključio u aktivnosti zbrinjavanja izbjeglica bio je preko stotinu, a odradili su nekoliko tisuća volonterskih sati.
S obzirom da je veliki teritorij nadbiskupije u kojoj djelujete za vrijeme Domovinskog rata bio okupiran ili pod izravnom prijetnjom, jasno je kako su danas prisutni i problemi vezani uz ratne posljedice. Recite nam na što Vaš Caritas stavlja naglasak u svome djelovanju?
Istina je da je velik dio teritorija koji spada pod Đakovačko-osječku nadbiskupiju za vrijeme Domovinskog rata bio okupiran ili pogođen ratnim razaranjima. Posljedice su još i danas vidljive. Koliko god izgledalo da smo daleko poodmakli od završetka rata, još uvijek su vidljivi tragovi stradanja, ponajprije u pojedinim osobama i obiteljima, a onda na građevinama. Briga za ovakvo poratno stanje nije bila samo briga Caritasa, nego čitave nadbiskupije i njezinih duhovnih pastira koji su se zauzimali za što normalnije uvjete života. Uopće je teško navesti što su do danas u ime Caritasa određeni svećenici i Caritasovi animatori učinili za svoju partikularnu Crkvu – za to bi trebala pomna analiza. Zasigurno se može reći da se nije „zašutjelo“ nakon što su zašutjela obilježja rata.
Danas Caritas stavlja naglasak u svome djelovanju na ublažavanje materijalne i socijalne situacije ljudi ondje gdje je ona doista teška. Zapravo, rad Caritasa je kao jedan začarani krug: Caritas pomaže koliko se njemu pomaže. Svjesni smo da za ovu humanitarnu i neprofitnu ustanovu vjernici izdvajaju svoja sredstva, za one koji su u težoj situaciji od njih samih, a to znači da Caritas pomaže onoliko koliko uspije prikupiti bilo čega. A pozivi ili upiti vjernika da im pomognemo su česti. Dakle, Caritas daje onoliko koliko primi, a možemo zamisliti u sadašnjoj socijalno teškoj situaciji koliko može dobiti. Eto, to je taj krug.
Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju
Sarajevo, sri, 31. pro. 2025.
Slavonski Brod, pet, 28. stu. 2025.
Mostar, uto, 25. stu. 2025.
Mostar, čet, 20. stu. 2025.
uto, 18. stu. 2025.
Mostar, ned, 16. stu. 2025.
Mostar, sub, 15. stu. 2025.
Zagreb, pon, 17. stu. 2025.
Zagreb, pon, 17. stu. 2025.
Zagreb, pon, 17. stu. 2025.
Zagreb, pon, 17. stu. 2025.