Washington · 21. sij. 2026.Crkva u svijetu
Ako SAD odu toliko daleko da zauzmu Grenland vojnom invazijom, bilo bi opravdano da američki vojnici odbiju naredbu za sudjelovanje, procjena je katoličkoga vojnog biskupa SAD-a, nadbiskupa Timothyja P. Broglia. „Strogo govoreći, vojnik bi bio unutar dosega vlastite savjesti – bilo bi moralno prihvatljivo odbiti takvu naredbu“, izjavio je Broglio u nedjeljnome programu BBC-ja. Pozadina ovakve izjave su obnovljene prijetnje američkoga predsjednika Donalda Trumpa i članova njegove administracije o preuzimanju Grenlanda iz razloga nacionalne sigurnosti iako uporaba vojnih sredstava nije izričito isključena. Grenland je autonomni teritorij u sastavu Kraljevine Danske, članice NATO-a. Napad na partnera iz Saveza obvezao bi ostale članice na kolektivnu obranu i time predstavljao egzistencijalni teret za Savez.
U intervjuu je vojni biskup Broglio istaknuo da bi se od američkih vojnika moglo tražiti da izvrše moralno upitne radnje u slučaju vojne operacije. Upitan bi li nasilna akcija protiv Grenlanda ikada mogla zadovoljiti kriterije „pravednoga rata“, nadbiskup je odgovorio: „Ne vidim nikakve okolnosti pod kojima bi to bio slučaj.“ Čini se „neprihvatljivim da SAD napadnu i okupiraju prijateljsku zemlju“. No, rasprava o tome također šteti međunarodnomu ugledu Sjedinjenih Država, što je „vrlo teško opravdati“.
Brogliovi komentari došli su dan prije zajedničke izjave nekoliko američkih kardinala koji pozivaju na „istinski moralnu vanjsku politiku“. Sjedinjene Države suočavaju se s „najdubljom raspravom o moralnim temeljima svojih postupaka u svijetu od kraja hladnoga rata“, napisali su nadbiskupi Blase Cupich (Chicago), Joseph Tobin (Newark) i Robert McElroy (Washington). Vojna akcija dopuštena je samo kao posljednje sredstvo u ekstremnim situacijama, a „ne kao normalan instrument nacionalne politike“. Moralna uloga Sjedinjenih Država „u suočavanju sa zlom u cijelome svijetu, u zaštiti prava na život i ljudsko dostojanstvo, te u potpori vjerskim slobodama“ također je na kušnji zbog vanjskopolitičkoga puta koji su odabrale.
(kta)
Rim · 13. svi.
Helvoirt · 13. svi.
Jeruzalem · 13. svi.
New Delhi · 12. svi.
Bejrut · 12. svi.
Passau · 12. svi.
Freiburg · 12. svi.
Sarajevo · 14. svi.
Sarajevo · 14. svi.