Nikaragva: Visoki povjerenik UN-a Türk traži informacije o biskupu Mati

Visoki povjerenik UN-a za ljudska prava Volker Türk pozvao je nikaragvanske vlasti da pruže informacije o tome gdje se nalazi i kakvo je zdravstveno stanje biskupa emeritusa Estelíja, Abelarda Mate Guevare. Prema navodima organizacija za ljudska prava, taj 80-godišnji biskup nije viđen u javnosti od kraja lipnja. Türk je u srijedu izrazio zabrinutost zbog izvještaja o represiji nad Katoličkom crkvom i drugim vjerskim zajednicama u Nikaragvi.

„Zabrinut sam zbog izvještaja o represiji nad Katoličkom crkvom i drugim vjerskim zajednicama, uključujući nedostatak službenih informacija o sudbini, mjestu boravka i stanju biskupa Abelarda Mate Guevare", izjavio je dužnosnik UN-a, rodom iz Linza. Pozvao je na žurno oslobađanje svih osoba koje su proizvoljno lišene slobode te podsjetio Nikaragvu na njezine obveze prema međunarodnomu pravu o ljudskim pravima.

Represija nad Crkvom

Mata je uhićen krajem lipnja nakon mise tijekom koje je molio za progonjenu Crkvu u Nikaragvi. Prema crkvenim izvorima, policija ga je odvodila u dva navrata. Vlada je, međutim, tvrdila kako se biskup nalazi kod kuće; međutim, njegovo stvarno mjesto boravka ostaje nepoznato. Predstavnici Crkve u Srednjoj Americi izrazili su zabrinutost za zdravlje toga svećenika koji boluje od dijabetesa, ima problema s vidom i srčanih tegoba te nosi elektrostimulator srca.
Slučaj Mate dio je trajnoga sukoba između Vlade predsjednika Daniela Ortege i Katoličke crkve. Otkako je 2018. godine započela politička kriza, brojne crkvene institucije suočile su se s ograničenjima, a pripadnici klera protjerani su ili im je onemogućeno obavljanje dužnosti. Biskup Matagalpe, Rolando Álvarez, također je privukao međunarodnu pozornost nakon što je uhićen zbog kritiziranja Vlade, a potom i protjeran iz zemlje. Vatikan nastavlja s nastojanjima održavanja kontakta s Crkvom u Nikaragvi.

Kršenje političkih ljudskih prava

Uz situaciju vezanu uz Crkvu, visoki povjerenik UN-a za ljudska prava Türk kritizirao je i politički smjer kojim se zemlja kreće. Povod toj kritici bila je najava predsjednika Ortege da više neće biti izbora. Türk je pozvao na ponovnu uspostavu vladavine prava i otvaranje političkoga prostora za pojedince različitih stajališta.
Nadalje, ured UN-a za ljudska prava ukazao je na dodatna ograničenja građanskih sloboda, uključujući oduzimanje odvjetničkih licenci nekolicini odvjetnika bez valjanoga opravdanja te nastavak pritvaranja političkih zatvorenika. Prema navodima UN-a, kontrola vladajuće stranke nad državnim institucijama, uz sukobe oko teritorija autohtonih naroda i projekata eksploatacije resursa, dodatno je pogoršala ograničenja temeljnih prava i dovela do sužavanja građanskoga prostora.

(kta)