München: Započeo kanonski postupak za proglašenje blaženim njemačkog isusovca i mučenika p. Alfreda Delpa

Svečanim večernjim euharistijskim slavljem koje je na blagdan prikazanja Gospodinova u Hramu u ponedjeljak 2. veljače 2026. u münchenskoj katedrali Naše Gospe predvodio nadbiskup Münchena kardinal Reinhard Marx uz sudjelovanje velikog broja redovnika i redovnica, Bogu posvećenih osoba i vjernika započeo je službeni kanonski postupak za proglašenje blaženim njemačkog isusovca p. Alfreda Delpa SJ koji je preminuo mučeničkom smrću prije 81 godinu. Na početku misnog slavlja vicepostulator kauze isusovac p. Toni Witwer SJ zamolio je kardinala Marxa za otvaranje kanonskog postupka te predstavio kratki životopis sluge Božjega Alfreda Delpa.

P. Alfred rođen je 15. rujna 1907. godine u Mannheimu u obitelji Johanna Adama Friedricha Delpa (1876. – 1958.) i Marije rođ. Bernauer (1881. – 1968). Bio je najstariji sin u obitelji koja je imala još šestero djece. Dva dana nakon rođenja kršten je u Isusovačkoj crkvi u Mannheimu. Otac mu je bio protestant (evangelik). Obitelj se je iz materijalnih razloga morala odseliti u Hüttenfeld kod očevih roditelja koji su bili protestanti. Godine 1921. u evangeličkoj crkvi Alfred je primio konfirmaciju. No, nedugo nakon toga, zbog nesuglasica s evangeličkim pastorom Alfred se vratio u Katoličku crkvu gdje je primio prvu svetu pričest te sakrament svete potvrde. Nakon završene mature u Dieburgu, 1926. godine ušao je u Družbu Isusovu. Za svećenika je zaređen 1937 godine. Pastoralno je djelovao u župi Krvi Kristove u münchenskom gradskom dijelu Bogenhausen. Bio je suradnik mjesečnog isusovačkog lista „Glasovi vremena“ čije je izlaženje od tadašnjih vlasti zabranjeno u lipnju 1941. godine. Od 1942. borio se je za poziciju Katoličke crkve u Njemačkoj u pogledu katoličkog socijalnog nauka. Nakon neuspjelog atentata na tadašnjega vođu Adolfa Hitlera 20. srpnja 1944. godine o. Alfred uhićen je nekoliko dana kasnije i to 28. srpnja, nakon što je predslavio jutarnju svetu misu u filijalnoj crkvi sv. Juraja u župi Krvi Kristove pod optužbama da je sudjelovao u pripremama atentata. Na sudu je optužen pod predsjedanjem Rolanda Freislera za izdaju. Tome je još pridonijelo njegovo djelovanje kao svećenika isusovca i njegova kršćanska socijalna zauzetost. Freisler mu je ponudio da se odrekne isusovačkog reda obećavši da će mu umjesto smrtne udijeliti zatvorsku kaznu, što je p. Alfred odbio. Inače, p. Alfred trebao je 15. kolovoza 1944. položiti svečane doživotne zavjete u Družbi Isusovoj. To je učinio u zatvorskoj ćeliji u Berlin-Tegelu uz prisustvo svoga subrata p. Franza von Tattenbacha 8. prosinca 1944., na svetkovinu Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije. Vječni zavjeti položeni su „tiho i u tajnosti“ jer stražar koji je bio u ćeliji nije znao o čemu je riječ i što se to zapravo zbiva. P. Alfred osuđen je na smrtnu kaznu 11. siječnja 1945. godine. Pogubljen je 2. veljače iste godine u Berlin-Plötzenseeu, a njegov pepeo prosut je na nepoznatoj lokaciji u okolici Berlina. (kta/f.p.)