Europski biskupi duboko zabrinuti zbog rata u Iranu

Biskup Mariano Crociata iz Latina-Terracina-Sezze-Priverna u Italiji, odgovoran za COMECE od 2023. godine, izjavio je: „Moje prve misli su sa svima onima koji moraju nositi najteži teret, ljudima i zajednicama koje su dugo trpjele teškoće i nestabilnost i sada su suočene s neizvjesnom budućnošću.“

U subotu su Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli vojnu akciju protiv Irana. Država je odgovorila napadima na brojne druge zemlje u regiji, ciljajući mete povezane s SAD-om i Izraelom. Crociata je istaknuo kako iranski rat predstavlja „daljnje slabljenje međunarodnoga poretka temeljena na pravilima i kontinuirano nepoštivanje međunarodnoga prava. Duboko je uznemirujuće da uporaba sile ponovno ima prednost nad diplomatskim naporima. Nadalje, trenutna situacija pokazuje da logika odmazde prijeti poticanju spirale nasilja koje ugrožava regionalnu i globalnu stabilnost i potencijalno dovodi do tragedije golemih razmjera.“

Predsjednik COMECE-a pozvao je EU da „ostane ujedinjena i obnovi svoj poziv kao mirovni projekt – promicanjem deeskalacije sukoba između svih uključenih strana, obnavljanjem diplomatskih napora i dosljednim poštivanjem međunarodnoga prava, uključujući područje neširenja nuklearnoga oružja“.

„Molimo da oružje utihne na cijelome Bliskom istoku“, istaknuo je Crociata u ime COMECE-a koji uključuje 25 biskupskih konferencija iz cijele Europe. Neka se otvori novo poglavlje za narod Irana i regije, utirući put mirnoj budućnosti koju karakterizira poštivanje ljudskoga dostojanstva i temeljnih ljudskih prava.

U srijedu, 4. ožujka, Njemačka tiskovna agencija (dpa) izvijestila je: „Prema izvještaju jedne državne zaklade, broj mrtvih u Iranu popeo se na više od 1000.“ Dan prije je „Tagesschau“ izvijestio kako „ljudi u Iranu nemaju skloništa, nemaju podzemne bunkere. Ne mogu se obraniti od napada. Crveni polumjesec izvještava o više od 780 mrtvih. Organizacija za ljudska prava HRANA uspjela je provjeriti 225 slučajeva ubijenih civila od početka rata. Informacije se ne mogu neovisno provjeriti“.

Ajatolah Ali Khamenei, koji je desetljećima oblikovao zemlju kao najvažniji islamski vođa i šef države, također je ubijen u vojnoj kampanji protiv Irana. „Khameneijevu vanjsku politiku karakterizirala je borba protiv arhineprijatelja Izraela i SAD-a“, piše „Tagesschau“. „Osim toga, Khamenei je pogurao kontroverzni nuklearni program i proizvodnju balističkih projektila. Sve do nedavno, međutim, Iran nije imao nuklearnu bombu.“

SAD pod vodstvom predsjednika Donalda Trumpa već je izveo vojne napade na Iran u lipnju 2025. godine. Tada je tvrdio: „Satelitske slike pokazuju da su sve nuklearne lokacije u Iranu pretrpjele monumentalnu štetu. 'Uništenje' je prava riječ za ovo!“ Sada – manje od godinu dana kasnije – ponovni napad je očito bio neophodan, što je opet opravdano iranskom težnjom za nuklearnim oružjem. Iranski protuudari uzrokovali su i nekoliko smrtnih slučajeva Amerikanaca. U međuvremenu, izraelski napadi odnijeli su desetke života u Libanonu.

(kta)