Australija: Crkva podigla uzbunu zbog nagloga porasta potpomognutoga samoubojstva

Katolička crkva u Australiji upozorava na nagli porast smrti zbog dobrovoljnoga potpomognutog umiranja, opisujući taj razvoj kao alarmantan. Glasnogovornica Nadbiskupije u Sydneyu izjavila je da je „značajan porast broja umrlih od eutanazije“ znak upozorenja. Iskustva iz drugih zemalja pokazala su da su brojke nastavile rasti osobito nakon legalizacije. Također je posebno zabrinjavajuće da su oko dvije trećine slučajeva u Novome Južnom Walesu zabilježene u ruralnim područjima, gdje je pristup medicinskoj i palijativnoj skrbi često ograničen. „Ako se kod potpomognutoga umiranja radi o slobodi izbora, kako tvrde njezini zagovornici, onda treba obratiti pozornost na to imaju li pacijenti u tim područjima pristup visokokvalitetnomu liječenju i palijativnoj skrbi“, rekla je glasnogovornica Nadbiskupije, prenosi portal crkvenih vijesti cathnews.com.

Pozadina kritike je brzi porast korištenja dobrovoljne pomoći pri umiranju „Voluntary Assisted Dying“ (VAD) od njezine legalizacije u Australiji. Od 2019. godine, prema izvještaju portala The Australian, više od 7200 ljudi umrlo je eutanazijom diljem zemlje; samo od srpnja 2024. do lipnja 2025. godine bilo ih je 3329. Procjenjuje se da VAD sada čini između 1 i 3 % svih smrtnih slučajeva u Australiji. Osobito su visoki brojevi prijavljeni u državama s novijim propisima, poput Queenslanda (2110 smrtnih slučajeva) ili Novoga Južnog Walesa (1426 smrtnih slučajeva), gdje je praksa dopuštena tek od 2023. godine. Victoria, koja ima najstariji i restriktivniji VAD sustav, prijavila je ukupno 1683 smrtna slučaja od lipnja 2019. godine.

Stručnjaci nagli porast pripisuju sve većemu društvenom prihvaćanju i zahtjevima za lakšim pristupom. Većina ljudi koji koriste VAD imaju između 70 i 79 godina i češće su muškarci. Rak je najčešća dijagnoza, a slijede je neurološke bolesti, poput bolesti motoričkih neurona.

U Kanadi je ovaj trend još napredniji nego u Australiji gdje je medicinska pomoć u umiranju (MAiD) legalizirana 2016. godine i od tada je u stalnome porastu. U 2024. godini tako je umrlo 16 499 ljudi, što odgovara oko 5 % svih smrtnih slučajeva u zemlji. Dok je MAiD izvorno bio namijenjen samo osobama s predvidivom smrću, od 2021. godine trenutna pravna situacija također dopušta osobama s kroničnim bolestima ili invaliditetom, čak i bez dijagnoze koja im ograničava život, da se prijave za eutanaziju na zahtjev.

Društveni čimbenici igraju glavnu ulogu: mnogi od pogođenih su siromašni, izolirani ili se osjećaju kao da su drugima na teretu. Izvještaji pokazuju da su u nekim slučajevima pacijenti upućivani na MAiD iako je medicinska skrb bila dostupna ili moguća, a praćenje usklađenosti sa zakonskim zahtjevima često se događa tek nakon smrti.

Prikrivanje nedostataka

Bečki institut za medicinsku antropologiju i bioetiku (IMABE) kritički je komentirao ovaj razvoj događaja. Naglasak na slobodi izbora prikriva strukturne deficite u skrbi, socijalnoj i zdravstvenoj, a ekonomski poticaji, poput ušteda u zdravstvenome sustavu, mogli bi stvoriti sustavan pritisak, upozorila je crkvena specijalizirana institucija. Pod tim uvjetima ne može se govoriti o stvarnome samoodređenju. Kanada je zastrašujući primjer kako se brzo mogu raspustiti zaštitni mehanizmi, pa se eutanazija sve više doživljava kao zgodno rješenje u preopterećenu sustavu.

(kta)