Održani Mariološki dani u Međugorju

„Drugi vatikanski koncil o Blaženoj Djevici Mariji i njegova važnost za danas“ bila je glavna tema prvih Marioloških dana održanih u Međugorju od 22. do 25. listopada 2026. godine u organizaciji Župe sv. Jakova Međugorje, Informativnog centra Mir Međugorje (ICMM) i Papinske međunarodne marijanske akademije (PAMI) pri Svetoj Stolici.

Uz prigodne pozdrave, koje su uputili predsjednik PAMI-ja fra Stefano Cecchin, župnik fra Zvonimir Pavičić, direktor ICMM-a Vedran Vidović te biskup mons. Petar Palić kao i euharistijska slavlja koja su predvodili župnik fra Zvonimir Pavičić, gvardijan međunarodnog samostana San Antonio fra Miljenko Šteko, fra Stefano Cecchin i provincijalni ministar fra Jozo Grbeš, Mariloški dani su imali bogat radni dio – sastojao se od dvanaest izlaganja, jedne radionice, dvije panel diskusije i svečanog zaključenja.

Idejni inicijator Marioloških dana, apostolski vizitator za župu Međugorje mons. Aldo Cavalli održao je u četvrtak uvodno predavanje u kojem je govorio o važnosti vjerske i teološke formacije hodočasnika u Međugorju. Izložio je značenje Drugoga vatikanskoga koncila za Crkvu u 21. stoljeću s posebnim naglaskom na VIII. poglavlju dogmatske konstitucije Lumen gentium, u kojem je izrađeni nauk o BDM mjerodavan i za današnje vjernike. Predsjednik Uprave ICMM-a fra Danko Perutina održao je drugo uvodno predavanje: „Važnost Blažene Djevice Marije za život u vjeri: crkveno učiteljstvo i egzistencijalni izazovi“, istaknuvši da BDM zauzima jedinstveno mjesto u životu vjernika i Crkve, ali nije zamjena za Isusa Krista, već njegova Majka i prva učenica te uzor kršćanskoga života. Kroz više vidova predstavio je Mariju kao odgovor na različite egzistencijalne situacije suvremenog čovjeka.

Prvo predavanje u petak, drugoga dana Marioloških dana, održao je predsjednik PAMI-ja fra Stefano Cecchin. Protumačio je zaokret Drugoga vatikanskoga koncila u odnosu na dotadašnju mariologiju te kroz petnaest tema predstavio aktualnost koncilske mariologije za današnje vrijeme na različitim razinama poslanja Crkve i teologije. Zaključio je konstatacijom pape Lava XIV. da je Crkva potrebna mariologije i da ona treba biti predstavljena u akademskim ustanovama, svetištima, župnim i redovničkim zajednicama te udrugama i pokretima. P. Gian Matteo Roggio, profesor na Papinskom teološkom fakultetu Marianum u Rimu, u svom je izlaganju „Marija u otajstvu Isusa Krista: Trebamo li Mariju ako imamo Isusa Krista Spasitelja?“ razmatrao teološko značenje Marijine uloge u otajstvu spasenja, polazeći od Marijina spasenjskog utjecaja na ljude, koji je plod Kristovih zasluga (LG 60). Marijino sudjelovanje u ekonomiji spasenja protumačio je u kategorijama odnosa i majčinstva u redu milosti.

Profesorica na Papinskom Ateneju Regina Apostolorum i Papinskom teološkom fakultetu Svetoga Bonaventure s. Daniela Del Gaudio izlagala je o mariotipskoj ekleziologiji Drugoga vatikanskoga koncila. Polazeći od Lumen gentium br. 63 i 64, istaknula je da Crkva u Mariji prepoznaje vlastiti pralik i uzor svoga ostvarenja. Protumačila je teološko značenje Marijina majčinstva, djevičanstva i zaručničkoga odnosa kao temeljnih obilježja njezina odnosa prema Kristu i Crkvi. Don Mladen Parlov, predstojnik Katedre dogmatske teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu, u svome je izlaganju na temu: „Između racionalnosti i lakovjernosti: Kako štovati Blaženu Djevicu Mariju danas?“ upozorio na dvije krajnosti koje ugrožavaju autentičnost marijanske pobožnosti: racionalizam, koji osiromašuje otajstvenu dimenziju vjere, i lakovjernost, koja nekritički prihvaća izvanredne religiozne pojave. Istaknuo je da istinsko štovanje BDM mora biti utemeljeno na istini vjere, na komplementarnom odnosu razumnosti i pobožnosti te nasljedovanju Marijina života.

U poslijepodnevnom dijelu drugoga dana održana je radionica od deset skupina, na kojoj su sudionici produbljivali razumijevanje odabranih tekstova iz konstitucije Lumen gentium te predstavili njihovu aktualizaciju u zemlji i kulturi iz koje dolaze. Drugoga dana održan je i prvi okrugli stol, koji je vodio tajnik PAMI-ja fra Marco Mendoza. Glavno pitanje je bilo, koliko je mariološka formacija prisutna na teološkim studijima u pojedinim područjima svijeta. Zaključeno je da se s jedne strane zamjećuje marginaliziranje marioloških predmeta na teološkim studijima, ali se istodobno vidi potreba za organiziranjem mariološke pouke za vjernike općenito.

Treći dan Marioloških dana, u subotu, otvorio je poslijedoktorand na Katedri dogmatske teologije Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu fra Milan Gelo, predstavivši Mariju koja je „napredovala na putu vjere“ (LG 58), kao suputnicu u krizama našega vremena. Naglasio je da se Marijina vjera produbljivala kroz njezina konkretna iskustva. Zato Marija može biti suputnica ljudima u različitim krizama jer je sama prošla put obilježen neizvjesnošću, traženjem i patnjom, pokazujući da kršćanska vjera prije svega znači ustrajno pouzdanje u Boga. Voditeljica programa Marioloških dana s. Valerija Kovač razmišljala je o pitanju, kakvu nam budućnost pokazuje Marija, koju Koncil predstavlja kao „znak pouzdane nade i utjehe“ Božjem narodu (LG 68). Predstavila je eshatološku dimenziju koncilske mariologije s naglaskom na najmlađoj marijanskoj dogmi o Marijinu uznesenju na nebo i budućnosti kao spašenosti.

Gvardijan međunarodnog samostana San Antonio u Rimu fra Miljenko Šteko interpretirao je Međugorski fenomen u svjetlu Drugoga vatikanskog sabora i suvremenoga crkvenog razlučivanja, predstavljajući sam događaj, njegovu poruku i plodove kao kriteriji tumačenja. Istaknuo je da Međugorje treba razumjeti kao prostor ponovnoga osluškivanja i dubljega prihvaćanja jedinstvene objave ostvarene u Isusu Kristu, a ne kao mjesto neke nove objave. Načelno je istaknuo važnost crkvenoga razlučivanja, kristološke usmjerenosti marijanske pobožnosti i hodočašća kao puta produbljivanja vjere. Član Međunarodne komisije za proučavanje Međugorja p. Mijo Nikić predstavio je teološko značenje marijanskih ukazanja u svjetlu Drugoga vatikanskog koncila. Posebno je naglasio da se konačna objava dogodila u Isusu Kristu, ali što ne znači da je Crkva već iscrpila dubinu njezina razumijevanja. Kazao je da autentična marijanska ukazanja ne smiju postati sama sebi svrhom, nego trebaju služiti produbljivanju vjere i usmjeravati vjernike prema Isusu Kristu.

„Marija, put mira među kulturama: od koncilske obnove prema novom mariološkom putu“ naslov je izlaganja tajnika PAMI-ja fra Marca Mendoze, koji je otvorio pitanje Marijina značenja za susret različitih kultura. Kao novi mariološki put predložio je lik Djevice Marije kao poveznice za mir i zajedništvo među kulturama, što je u današnjem svijetu veoma potrebno.

U godini 800. obljetnice smrti svetoga Franje, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Jozo Grbeš predstavio je franjevački pogled na Mariju. Povezao je duhovno iskustvo svetoga Franje, mističko-teološku misao svetoga Bonaventure i spekulativnu teologiju Ivana Dunsa Škota, ističući da je u središtu franjevačke teološke tradicije prvenstvo Božje ljubavi te je kroz tu perspektivu govorio o Mariji.

Trećega dana je s. Valerija Kovač vodila drugi okrugli stol na kojemu su predavači razgovarali o konkretnim pitanjima vezanima za štovanje i lik Djevice Marije za današnjega čovjeka. Govorili su i o pozitivnim primjerima marijanske duhovnosti i pobožnosti među vjernicima. Radni dio Marioloških dana svečano je zaključen u subotu navečer zahvalnim govorom župnika fra Zvonimira Pavičića te zaključnim osvrtom mons. Alde Cavallija, koji je svim sudionicima uručio potvrde za sudjelovanje.

Prvi Mariološki dani u Međugorju okupili su devedeset sudionika, od kojih je najviše došlo iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Italije, zatim iz Ujedinjenoga kraljevstva, Njemačke, Austrije, Portugala, Mađarske, Poljske, Slovačke, Ukrajine, Brazila, Venezuele, El Salvadora, Paragvaja i Sjedinjenih američkih država. Izrazili su veliko zadovoljstvo organizacijom susreta ovakvoga sadržaja u Međugorju i zaželjeli da se on nastavi i u budućnosti. (kta/v.k.)