Otvorena izložba “Tragovima našega postojanja – projekti i nacrti katoličkih sakralnih objekata u Bosni i Hercegovini”

Izložba pod nazivom “Tragovima našega postojanja – projekti i nacrti katoličkih sakralnih objekata u Bosni i Hercegovini” premijerno je predstavljena 21. travnja 2026. u zgradi Parlamentarne skupštine BiH


Sarajevo · 21. tra. 2026.Crkva u Hrvata

Otvorena izložba “Tragovima našega postojanja – projekti i nacrti katoličkih sakralnih objekata u Bosni i Hercegovini”

Foto: KTA

Izložba pod nazivom “Tragovima našega postojanja – projekti i nacrti katoličkih sakralnih objekata u Bosni i Hercegovini” autora dr. sc. Šimuna Novakovića, zamjenika ravnatelja Arhiva Bosne i Hercegovine i više arhivistice Arhiva BiH Sandre Biletić premijerno je predstavljena 21. travnja 2026. u zgradi Parlamentarne skupštine BiH u Sarajevu.

Brojnim uzvanicima obratio se sam autor dr. Novaković, prikazujući tijek nastanka i rada te konačni cilj izložbe. Potom se nazočnima obratila predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Lidija Bradara te fra Emanuel Josić u svojstvu izaslanika franjevačkog provincijala Bosne Srebrene fra Zdravka Dadića.

Na koncu je nazočne pozdravio i uputio svoju riječ vrhbosanski nadbiskup i metropolit mons. dr. sc. Tomo Vukšić.

Na više od 150 panoa na izložbi su prikazane katoličke sakralne građevine u Bosni i Hercegovini počevši od ostataka ranovjekovnih bazilika, preko srednjovjekovnih pa do suvremenih sakralnih građevina. Izložba prikazuje bogatu kulturnu i duhovnu sakralnu baštinu katolika ovoga područja te dodatno podsjeća na višestoljetnu prisutnost Katoličke crkve na ovim prostorima.

Uz panoe, autori su uredili i tiskali prigodni katalog koji na 213 stranica donosi ono što je izloženo na panoima uz tumačenje na hrvatskom i engleskom jeziku.

Program je moderirala Josipa Prskalo dok su bogoslovi Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa u Sarajevu pod ravnanjem rektora preč. Ivana Rake izveli dvije glazbene točke.

Realizacija projekta potpomognuta je od nad/biskupijskih ordinarijata u Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci, zatim uz potporu dvaju franjevačkih provincija u Bosni i Hercegovini, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske te općina i županija s hrvatskom većinom. (kta)

 


najnovije