München: Predavanje o značenju korizme

Akademski krug HKŽ München organizirao je 24. ožujka predavanje o značaju korizme koje je održao fra Oliver Marčinković, dušobrižnik u župi München, prenosi Živa zajednica.

Predavač je na početku izrazio radost da se dvorana popunila slušateljima te podsjetio da korizma predstavlja pripremu za Uskrs koji se – istaknuo je – uvijek slavi između 21. ožujka i 25. travnja. „Uskrsni ciklus liturgijske godine je od Čiste srijede (Pepelnice) do Duhova. Pepeo kojim se vjernici posipaju na Čistu srijedu dobiven je od blagoslovljenih maslinovih grančica, a pepeo je simbol pokore i poziv kršćanima da razviju duh poniznosti i žrtve. Ujedno simbolizira plodnost, tj. duhovne plodove“, kazao je, uz ostalo, fra Oliver.

Progovorio je zatim o postu, molitvi i milostinji kao temeljnim stupovima korizme ističući ujedno da su to „sredstva za postizanje oproštenja grijeha“. Pojasnio je da pokora „izražava obraćenje u odnosu prema sebi, prema Bogu i prema drugima“.

Kazao je kako trajanje posta nije uvijek bilo isto te je najprije, na početku u Rimu, ono trajalo 40 sati, od petka do vazmenog bdijenja, a 40 dana od 4. stoljeća. „Pozivalo se na tipologiju Svetoga pisma: potop, Izraelov hod kroz pustinju, Mojsije na brdu Sinaju“, istaknuo je predavač podsjetivši na riječi kojima su teološki značaj molitve i posta izrazili sv. Augustin i sv. Ivan Zlatousti. „Sv. Augustin reče: 'Da bi naše molitve dobile zamah te da bi lakše stigle do Boga valja im dodati molitvu i post', a sv. Ivan Zlatousti napisa: 'Post je raskošna hrana naše duše. Kao što obilna hrana ugoji naše tijelo, tako post daje snagu našoj duši'.“

Progovorio je i povijesnom razvoju korizme te o ciklusu biblijskih čitanja kroz tri godine. „Ove godine je ciklus čitanja kroz godinu A, a u čitanjima je krsni naglasak. Ta su čitanja u prvoj Crkvi služila u pripremi odraslih za krštenje na Vazmeno bdijenje“, posvijestio je okupljenima te nastavio:

„U prvoj nedjelji korizme govor je o Isusovoj kušnji, u drugoj je govor o preobraženju, u trećoj je govor o Samarijanki, u četvrtoj je govor o slijepcu od rođenja, u petoj je govor o Lazarovu uskrišenju, te nedjelja Muke ili Cvjetnica. Ta čitanja i nama pomažu da mislimo na naše krštenje, na naš identitet i na naše poslanje“.

Ukratko je progovorio i o pobožnosti puta križa po kojoj vjernici „uranjaju u otajstvo Kristova otkupiteljskog čina“ te podsjetio da su tu pobožnost posebno širili franjevci.

Zatim se posebice osvrnuo na Veliki tjedan koji počinje nedjeljom Cvjetnice, nedjeljom Muke Gospodnje i Isusova ulaska u Jeruzalem. „Završetak korizme je na Veliki četvrtak. Toga dana su samo dvije mise: ujutro misa posvete ulja i uvečer misa Večere Gospodnje. Na Veliki petak je post i nemrs, navještaj Muke i klanjanje križu. Na Veliku subotu je vazmeno bdijenje. To je majka svih bdijenja. Imamo službu svjetla, službu Riječi, krsnu službu, euharistijsku službu. Vrhunac je Uskrs“, kazao je, između ostaloga, fra Oliver.

Prisutni su imali prigodu postavljati pitanja, a uime Akademskog kruga predavaču se zahvalio predsjednik Ante Moro. (kta/j.ž.)