Konferencija za medije o 73. plenarnom zasjedanju Sabora HBK-a

Teme i zaključke 73. redovnog plenarnog zasjedanja Sabora Hrvatske biskupske konferencije (HBK) predstavili su na konferenciji za medije u četvrtak 22. listopada 2026. u sjedištu HBK-a u Zagrebu biskupi Mijo Gorski i Ivan Ćurić te generalni tajnik HBK-a vlč. Krunoslav Novak, izvijestila je IKA.

Predsjednik Odbora HBK-a za sredstva društvenih komunikacija zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski predstavio je sadržaj i zaključke zasjedanja.

U prvoj točki biskupi su raspravljali o Sinodi o sinodalnosti. Mons. Gorski pojasnio je da „Sinoda nije samo skup nekoliko sjednica s određenim temama. Ona je proces koji je tek započeo, a krajnji cilj je promjena mentaliteta u Crkvi. To je ono što mi nazivamo obraćenjem u kojem svaki vjernik postaje svjestan svoje krsne službe, a to znači da je sudionik u Isusovoj proročkoj, svećeničkoj i kraljevskoj vlasti. Posebno spominjem u ‘kraljevskoj vlasti’, što znači da je sudionik upravljanja i u Crkvi i u društvu da bi društvo i svijet u kojem živimo bili bolji“, rekao biskup Gorski.

Jedna od tema bile su karizmatske zajednice i djelovanje klerika povezanih s njima. Biskup je istaknuo da danas u Hrvatskoj postoji mnogo karizmatskih zajednica u kojima sudjeluju svećenici kako bi sve ostale u zajedništvu Crkve i kako bi u tom zajedništvu propovijedali ispravan kršćanski nauk, o čemu svaki mjesni biskup mora voditi računa. Zagrebački pomoćni biskup Marko Kovač na zasjedanju je predstavio pravilnik za svećenike koji u njima sudjeluju i koji će, nakon što bude potpuno usuglašen, biti objavljen.

Na zasjedanju je bilo riječi i o dokumentu „Ratio fundamentalis nationalis“, odnosno nacionalnim smjernicama za odgoj i obrazovanje svećeničkih kandidata. Biskup Gorski istaknuo je da su smjernice potrebne kako bi se skladno povezale ljudska, duhovna, intelektualna i pastoralna dimenzija. „Vidimo kako se svijet razvija, društvo ide svojim putem i potrebno je sve više formacije i ljudske zrelosti“, napomenuo je.

Predsjednik Hrvatskog Caritasa varaždinski biskup Bože Radoš na zasjedanju je izvijestio o djelovanju Hrvatskog Caritasa i o nekim promjenama važnim za njegovo funkcioniranje.

Biskupi su također nastavili raspravu o digitalizaciji župne administracije koja, kako je rekao mons. Gorski, sada poprima i konačnu formu.

Na zasjedanju su biskupi poslušali izvješća predsjednika komisija, vijeća i odbora Hrvatske biskupske konferencije. Posebno je bilo riječi o Petom nacionalnom susretu hrvatskih katoličkih obitelji održanom u Osijeku i Aljmašu što je bilo završetak ciklusa „Obitelji osoba s invaliditetom u krilu Crkve“.

Mons. Gorski najavio je da u organizaciji Vijeća HBK-a za život i obitelj počinje novi ciklus od 2027. do 2029. na temelju Isusove rečenice „Da svi budu jedno“. Prema biskupovim riječima, cilj je pomoći obiteljima sačuvati svoj identitet i cjelovitost, jer su mnoge rastrgane poslovima, obavezama i različitim načinom života da se jedva sastaju.

Na zasjedanju je dosadašnji vršitelj dužnosti ravnatelja Hrvatske katoličke mreže Zvonimir Ancić imenovan ravnateljem.

Biskup Ćurić predstavio je temu zasjedanja koja se odnosila na provedbu etape Sinode o sinodalnosti, koja se bavi životom Crkve u svjetlu sinodskih zaključaka, s glavnim naglaskom na temu „Za sinodalnu Crkvu: zajedništvo, sudjelovanje i poslanje“.

Spomenuo je da je nakon smrti pape Franje 21. travnja 2025., prema uputi novoga pape Lava XIV., Generalno tajništvo Sinode iz Rima uputilo cijeloj Crkvi pismo naslovljeno „Prema skupštinama 2027./2028. Etape, kriteriji i sredstva za pripremu“. Istaknuo je da se u pismu pojašnjava da provedbena etapa nastoji pridonijeti još konkretnijem oblikovanju sinodalnog procesa te da „ne uvodi nikakve dodatne zadatke u odnosu na redoviti život crkvenih zajednica, već ga usmjerava i obnavlja iznutra, pozivajući na provedbu sinodalnih praksi i oblika crkvenoga života te na provjeru njihovih plodova koji“, kako stoji u pismu, „hrane zajedništvo Crkve i podupiru njezino poslanje.“

Biskup je podsjetio i na riječi pape Lava XIV. iz govora na završetku Izvanrednog konzistorija održanog u Rimu 26. i 27. lipnja ove godine: „Sinodalnost je duhovni stil. Nastaje iz susreta, raste u slušanju i sazrijeva u razlučivanju.“

„U tom duhu možemo razumjeti onaj temeljni sinodski poziv, koji je zapravo poticaj da poluge sinodalnosti koje već posjedujemo, a upućuju na zajedništvo, poslanje i sudjelovanje, zbiljski uključimo u život Crkve“, naglasio je biskup Ćurić.

Predstojeća etapa obuhvaća pripremu i održavanje sinodskih skupština na biskupijskoj razini, predviđenih za prvu polovinu 2027. godine. Na njima bi se trebalo predstaviti i vrednovati u kojoj je mjeri život crkvenih zajednica prožet sinodskim pristupom, opisanim u Završnom dokumentu Sinode iz 2024. godine. Sinodski proces trajat će do 2028. godine, kada će se u listopadu u Rimu održati crkvena skupština na razini opće Crkve.

Govoreći o provedbi sinodskog procesa u Hrvatskoj, biskup je podsjetio da je Završni dokument prošle godine objavljen u tiskanom izdanju Kršćanske sadašnjosti te da ga je potrebno objaviti još i u digitalnom obliku.

Biskupi potiču, osobito crkvena učilišta, na snažnije predstavljanje sinodalnog pristupa životu Crkve te na podrobnije pojašnjavanje dijelom novoga sinodskog rječnika. Planirana je i priprema te objava priručnika „Mali vodič za korištenje sinodske metode: Razgovor u duhu“.

Također, pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji planira se uspostaviti Služba za promicanje i praćenje sinodalnosti, koju bi činilo nekoliko osoba, pod nazivom „Sinodski pastoralni savjet pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji“. Taj bi se model mogao primijeniti i na drugim razinama crkvenoga djelovanja, rekao je.

Biskup Ćurić novinarima je približio dokument Hrvatske biskupske konferencije pod naslovom „Načela i smjernice svećeničke formacije u Hrvatskoj“.

Izrada dokumenta povjerena je radnoj skupini svećenika pod vodstvom Vijeća HBK-a za sjemeništa i duhovna zvanja, a tekst je upućen na savjetovanje rektorima bogoslovnih sjemeništa. Radna verzija dokumenta prvi put je predstavljena na zasjedanju HBK-a u jesen 2024. godine.

Završni oblik dokumenta izrađen je u skladu s općim temeljnim smjernicama za svećeničku formaciju. Među novinama se izdvaja naglasak na cjelovitosti formacije, koja obuhvaća ljudsku, intelektualnu, duhovnu i pastoralnu dimenziju, kao i personaliziraniji pristup formaciji budućih svećenika. Veća je pozornost posvećena i oblikovanju pripremnog razdoblja, odnosno takozvane propedeutske godine.

U dokument su uvršteni i naglasci te smjernice kojima se cjelokupna svećenička formacija promatra u perspektivi misionarske i sinodalne Crkve.

Dokumentu će biti priloženi i zaključci Četvrte sinodske studijske skupine, objavljeni u Rimu 3. ožujka ove godine pod naslovom „Izgrađivati prezbitere u sinodalnoj misijskoj Crkvi“.

Tekst dokumenta bit će upućen Dikasteriju za kler, a nakon dobivanja odobrenja očekuje se njegovo tiskanje i objava u nadolazećim mjesecima.

Vlč. Novak prikazao je okvir jesenskoga plenarnog zasjedanja HBK-a. Spomenuo je da su se na početku zasjedanja biskupi u molitvi posebno spomenuli i preporučili papu Lava XIV. da mu Gospodin podari zdravlje, snagu i mudrost u upravljanju Crkvom, kao što je u pozdravnom govoru istaknuo predsjednik HBK-a nadbiskup Dražen Kutleša. „Uz njega smo u njegovu služenju, sjedinjeni vjerom, ljubavlju i molitvenim zajedništvom“, poručio je nadbiskup Kutleša na početku zasjedanja.

Nakon zasjedanja bit će objavljeno službeno priopćenje. (kta)