Hrvatska katolička zajednica u Australiji oživljava drevnu glagoljašku liturgiju

Hrvatska katolička zajednica u Australiji 1. srpnja proslavila je svečanu misu prema hrvatskomu glagoljaškom obredu u Župi sv. Mihovila u Belfieldu (Sydney). Slavlje je okupilo stotine vjernika iz cijele zemlje i oživjelo jednu od najosobitijih liturgijskih tradicija Latinske Crkve.

Slavlje je održano na blagdan Predragocjene Krvi Kristove, a predvodio ga je vlč. Mateusz Markiewicz s Instituta Dobroga Pastira (IBP), uz asistenciju dominikanskoga priora Laurieja Footea iz Adelaidea i karmelićanina brata Jeromea Voštana koji je doputovao iz Pertha.

Drevna inačica rimskoga obreda na starohrvatskome jeziku

Glagoljaška liturgija predstavlja jednu od najosobitijih tradicija Latinske Crkve. Njezini korijeni sežu u vrijeme evangelizacije slavenskih naroda koju su u 9. stoljeću provodili sveti Ćiril i Metod. Iako je latinski bio liturgijski jezik Zapada, pape su Hrvatima dodijelili povlasticu slavljenja rimskoga obreda na staroslavenskome jeziku, služeći se glagoljicom – pismom razvijenim upravo za evangelizaciju slavenskih naroda.

Zahvaljujući toj povlastici, hrvatski su vjernici stoljećima čuvali rimsku liturgiju na vlastitome sakralnom jeziku i prenosili tu tradiciju s naraštaja na naraštaj, ostajući pritom u potpunosti dijelom Latinske Crkve. Za ovo slavlje korišten je takozvani Vajsov misal – posljednje tiskano izdanje glagoljskoga misala, objavljeno 1927. godine. Taj je svezak, zajedno s oltarnim karticama pripremljenima posebno za tu prigodu, dopremljen iz Hrvatske katoličke misije u Clifton Hillu (Melbourne).

„To nije relikvija prošlosti“

Jedan od organizatora događaja, Ante Ćutuk, objasnio je kako je cilj bio pokazati da ta liturgijska tradicija ostaje živa stvarnost, a ne tek muzejski izložak. „Glagoljska misa jedno je od najprepoznatljivijih blaga hrvatske katoličke baštine“, izjavio je. Kako je istaknuo, ta liturgija podsjeća hrvatske katolike da su njihovi preci očuvali vjeru „putem vlastitoga svetog jezika, napjeva i običaja“, pritom ostajući u punome zajedništvu s Katoličkom crkvom. „Njezino predstavljanje u Sydneyju pokazalo je da ta drevna liturgija nije ni mrtva ni tek predmet nostalgije, već i dalje dotiče ljude i jača njihovu vjeru“, dodao je.

Ćutuk je nadalje naglasio kako se hrvatski identitet ne može razumjeti isključivo u smislu kulture ili nacionalnosti, već i kroz katoličku vjeru koja je tijekom stoljeća oblikovala povijest hrvatskoga naroda.

Međunarodna priprema

Proslava je okupila stotine hrvatskih katolika iz raznih australskih saveznih država, pa čak i iz inozemstva. Pripreme su zahtijevale tjedne rada na usklađivanju zbora, ministranata i specifičnih liturgijskih propisa te tradicije. U tu su svrhu iz Zagreba doputovali Branko Lovrinov i Danijel Uremović koji su pomagali u organizaciji i vodili tjedne probe uoči same proslave.

Ćutuk je istaknuo ozračje tijekom obreda kojemu su prisustvovali svećenici, mladi, obitelji, članovi zbora i brojni vjernici različitih naraštaja. „Bilo je predivno vidjeti hrvatske katolike svih uzrasta ujedinjene istim ciljem. Prizor pune crkve, zvuk staroslavenskoga jezika i tradicionalnoga pjevanja, kao i spoznaja da su ljudi doputovali iz drugih saveznih država, pa i iz inozemstva, dali su ovoj proslavi uistinu povijesno značenje“, napomenuo je.

Na kraju je organizator izrazio nadu kako će se oživljavanje ove tradicije održati te pomoći u očuvanju jedne od najosobitijih liturgijskih baština koje njeguje Latinska Crkva.

(kta)