ZAVRŠEN MEĐUNARODNI ZNANSTVENI SIMPOZIJ „ŽEPČE 1458.-2008.“

Danas je u Žepču završen Međunarodni znanstveni simpozij „Žepče 1458.-2008.“ koji je okupio 23 znanstvenika iz Žepča, BiH i RH. Skup je održan u sklopu proslave 550. obljetnice prvog pisanog spomena Žepča. Bosanski kralj Stjepan Tomaš je 14. listopada 1458. godine izdao povelju u kojoj se navodi da je napisana „na Žepču“. Organizatori ovog simpozija, koji je najznačajniji znanstveni skup u povijesti žepačkog kraja, bili su Općina Žepče, Hrvatski institut za povijest iz Zagreba, Hrvatski državni arhiv iz Zagreba i Institut za crkvenu povijest Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Među brojnim gostima na početku ovog simpozija svoje pozdrave su uputili načelnik općine Žepče Mato Zovko; izaslanik predsjednice FBiH Borjane Krišto federalni ministar Nevenko Erceg, ( predsjednica FBiH je bila pokroviteljica ovog simpozija uz supokroviteljstvo Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske); dr. Stjepan Matković, ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest iz Zagreba; pročelnik Instituta za crkvenu povijest KBF-a, akademik Franjo Šanjek; zamjenica ravnatelja Hrvatskog državnog arhiva mr. Tatjana Mušnjak. Skupu je nazočila i izaslanica hrvatskog veleposlanika u BiH Josipa Vrbošiča Dunja Jevak, dekan Fakulteta islamskih nauka iz Sarajeva dr. Ismet Bušatlić, predstavnici grada Zagreba te mnogi drugi uglednici.
Znatan broj posjetitelja u kino dvorani Doma kulture u Žepču je u petak 10. listopada mogao čuti sljedeća izlaganja: Milko Brković: «Pelografsko-diplomatička analiza i povijesne okolnosti nastanka isprave kralja Stjepana Tomaša izdane u Žepču 1458. godine»; Franjo Šanjek: «Stjepan Tomaš, bosanski kralj (1443.-1461.) i krstjani Crkve bosanske»; Aladin Husić: «Žepče u osmanskim izvorima»; Jadranka Neralić: «Žepče u vatikanskim arhivima»; Franjo Marić: «Bibliografija o Žepču»; Pero Jukić: «Podrijetlo imena Žepče»; Ismet Bušatlić: «Islamske škole u Žepču i okolini»; Mijo Korade: «Metodologija i karakteristike srednjoškolskog obrazovanja u BiH u 19. stoljeću»; Zdravko Matić: «HKD Napredak u Žepču»; Brane Vrbić: «Povijest novinstva u Žepču»; Amir Duranović: «Okupacija BiH i Žepča 1878. godine»; Jozo Džambo: «Bitka za Žepče u kolovozu 1878. godine prema austrijskim i njemačkim izvorima»; Margareta Matijević: «Žepče i žepački kraj u arhivskim fondovima NDH, Husnija Kamberović: «Žepče u Drugom svjetskom ratu prema ocjenama Zemaljske komisije za utvrđivanje ratnih zločina»; Zoran Živković: «Pravoslavna crkva u Žepču».
U subotu 11. listopada su izlagali: Seka Brkljača: «Stanovništvo Žepča od 1910. do 1941. godine»; Anđelko Akrap: «Demografska kretanja žepačkog kraja»; Tatjana Mušnjak: «Restauracija i konzerviranje Matica župe Žepče»; Eli Tauber: «Židovska zajednica u Žepču»; Izet Efendić: «Islamska zajednica u Žepču»; Slavko Slišković: «Strukture Katoličke crkve na žepačkom području» i Tomo Vukšić: «Sukob vladike Kosanovića i nadbiskupa Stadlera zbog Žepča».
Na zaključnoj raspravi su se mogli čuti prijedlozi da se obrade stradanja Hrvata i ostalih naroda tijekom i neposredno po okončanju II. svjetskog rata. Prema do sada prikupljenim podacima u tom razdoblju je stradalo 1088 Hrvata. Također, moglo se čuti da veću pozornost treba pridodati procesu doseljavanja hrvatskog puka na područje Žepča poslije 1820. godine, baciti značajnije svjetlo na doba NDH, obraditi razvoj gospodarstva i industrije u Žepču, zemljopis i prirodu žepačkog kraja. Ipak, svi su nazočni pohvalili ovaj znanstveni skup i njegove domete ocijenivši ga iznimno značajnim za žepački kraj i istaknuli su njegovu visoku razinu. Moderator zaključne rasprave dr. Milan Kruhek je kazao da znanost ne može odgovoriti na sva pitanja, dodavši da će buduća znanstvena istraživanja vjerojatno dati odgovore i na mnoga pitanja iz povijesti žepačkog kraja kojih se ovaj znanstveni simpozij nije uspio dotaći.
Tajnik ovog međunarodnog znanstvenog skupa dr. Slavko Slišković, prodekan na KBF u Zagrebu, kazao je da je zadovoljan simpozijem koji je po njegovim riječima uspio.
„Ovaj simpozij je opravdao očekivanja. Uvidjeli smo puno toga što je bitno za prošlost, ali i za budućnost žepačkog kraja. U zaključnoj diskusiji smo se dotaknuli i tema na kojima se još može raditi i istraživati. Ono što me osobito obradovalo je odaziv predavača. Nedostajala su samo tri predavača, a 23 su stigla u Žepče.
Znanstvenici su došli sa svih strana i s eminentnih institucija iz RH i BiH poput Hrvatskog instituta za povijest, Hrvatskog državnog arhiva, Instituta za crkvenu povijest iz Zagreba, te iz BiH s Instituta za istoriju iz Sarajeva, Orijentalnog instituta i Fakultet islamskih znanosti. Predstavili smo i povijest vjerskih zajednica u Žepču: katoličke, pravoslavne, islamske i židovske, dobrim dijelom kulturne i demografske tokove. Naravno, tu su i brojne povijesne teme. Mogu kazati da je to jedan od rijetkih simpozija koji je okupio na jednom mjestu toliko različitih izlaganja o jednom kraju“, kazao je Slišković.
Dodajmo, da je u KŠC-u Don Bosco u Žepču 10. listopada otvorena izložba svjetski poznate keramičarke, slikarice i kiparice Ljerke Njerš. Ljerka Njerš je rođena u Begovom Hanu pokraj Žepča, a danas živi i stvara u Zagrebu. U nedjelju 12. listopada svečano misno slavlje u žepačkoj župnoj crkvi će prevoditi, u prigodi ove velike obljetnice, kardinal Vinko Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski. Između ostalih sadržaja za utorak 14. listopada, kada pada 550. obljetnica, odnosno dan Općine Žepče, predviđena je svečana sjednica Općinskog vijeća Žepča i promocija prigodne poštanske marke. (kta/b.v.)