ZAHVALNA MISA PRIGODOM 50. OBLJETNICE ORGANIZIRANE PASTORALNE SKRBI ZA HRVATSKE ISELJENIKE

Zahvalno euharistijsko slavlje predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić


Zagreb,  Čet, 27. Tra. 2017.

ZAHVALNA MISA PRIGODOM 50. OBLJETNICE ORGANIZIRANE PASTORALNE SKRBI ZA HRVATSKE ISELJENIKE

Zahvalno euharistijsko slavlje prigodom 50. obljetnice organizirane pastoralne skrbi za hrvatske iseljenike u srijedu 26. travnja u zagrebačkoj prvostolnici predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. U koncelebraciji bili su predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljić, splitsko-makarski nadbiskup Marin Barić, riječki nadbiskup Ivan Devčić i đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić kao i biskupi sudionici 54. redovitoga plenarnog zasjedanja HBK. U koncelebraciji bili su i predsjednik Vijeća HBK i BK BiH za hrvatsku inozemnu pastvu vrhbosanski pomoćni biskup Pero Sudar, tajnik Apostolske nuncijature u Republici Hrvatskoj mons. Janusz Stanislaw Blachowiak, provincijali, ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu dr. Tomislav Markić te stotinjak svećenika među kojima velik broj onih koji djeluju ili su djelovali u hrvatskoj inozemnoj pastvi. Na misi su bili i potpredsjednik Hrvatskoga sabora akademik Željko Reiner i državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas.

Uvodeći u euharistijsko slavlje, kardinal Bozanić rekao je kako je „večeras na znakovit način u ovoj prvostolnici uz grob bl. Alojzija Stepinca predstavljena Crkva u Hrvata: u Domovini i inozemstvu. Tu su naši nadbiskupi i biskupi, provincijali, provincijalne poglavarice, svećenici, redovnici, naši misionari diljem svijeta koji okupljaju hrvatske vjernike. Tu su redovnice, vjernici laici. Večeras ovdje predstavljamo vjerni hrvatski narod. Stoga preporučimo one za koje služimo, kojima služimo i kojima naviještamo evanđelje".

U homiliji kardinal je istaknuo kako vjernici katolici u sebi nose usvojenu tvrdnju da je „Crkva naša Majka". „Ta istina može biti shvaćena kao slika ili prihvaćena kao teološki pojam, ali ona ima svoju potvrdu ponajprije u našem vjerničkom iskustvu", rekao je. Podsjetio je kako je ta slika posebno bliska onima koji odlaze iz svoga doma i domovine u nesigurnost, tražeći nove načine preživljavanja u brizi za svoju obitelj, te dodao kako su to stoljećima proživljavali hrvatski vjernici, a s tom se činjenicom, nažalost, suočavamo i danas.

Odlaskom iz domovine u ljudima se uvijek neke veze prekidaju, dok druge jačaju. U takvim životnim trenucima važno je u susretu s novim naći mjesto i zajednicu koja prihvaća, a onima koji započinju iznova potrebni su dovoljno snažni oslonci. Među njima je najsnažnije izražena vjera i materinski jezik. U njima se ogledaju najdublji slojevi ljudskoga bića koji očituju pripadnost i prepoznavanje, rekao je kardinal te nastavio: „Crkva je uvijek bila toga svjesna te je – zahvaljujući nesebičnosti svećenika, redovnika i redovnica, privrženosti i žrtvi vjernika laika – pratila svoje vjernike i bila uz njih u svakome kutu svijeta, dijeleći radosti i muke prognanih, iseljenih ili pak onih željnih novih spoznaja i iskustava u drugim zemljama. Tako se Crkva očitovala ne samo kao utočište i kao komadić domovine, nego kao pomoćnica u raznim pitanjima koja nisu ograničena samo na duhovnu skrb, nego na život u cjelini".

Kardinal je istaknuo da prigoda proslave 50. obljetnice organizirane pastoralne skrbi za hrvatske iseljenike sadrži veliku zahvalnost za očitovanja dobrote u prošlosti, „ali još više naš pogled usmjeruje prema budućemu, polazeći od jačanja pouzdanja u Gospodina da on u najtežim trenutcima očituje svoju najveću blizinu". Podsjetio je kako je u prigodi proslave visoke obljetnice protekla dva dana organiziran znanstveno-stručno skup tijekom kojeg su bila spomenuta brojna imena onih „s kojima smo surađivali i slavili, koji su nas posjećivali, hrabrili i pratili". Iz tih dragih litanija u ovom slavlju sa zahvalnošću izgovaramo ime sluge Božjega kardinala Franje Kuharića čije zemne ostatke čuva ova Stepinčeva prvostolnica, rekao je kardinal.

Upućujući na različite razloge zbog kojih ljudi napuštaju domovinu, kardinal je istaknuo kako „oni često imaju polazište u nekoj muci, u dubokim ranama i dvojbama, zbog kojih se traži dobro obitelji i bližnjih. Zbog njih se žrtvuju osjećaji, dovodi se u opasnost spomen na prošlost i planovi kojima se radovalo. Susret sa svijetom može voditi i prema širini, susretima, novim počecima, prijateljstvima; prema novim odnosima i otvaranju obzora. Znamo iz iskustva da se u susretu sa svijetom događaju i duboki lomovi, pitanja, razočaranja, napuštenosti i nemoć. Jer 'svijet' nije samo novi posao i traženje materijalnih mogućnosti za život. Na kušnji su vrednote i – konačno – životna istina".

Nadalje je kardinal posvijestio da su hrvatske katoličke misije pokazale ne samo majčinsko prihvaćanje, nego su „postale putokaz do Svjetlosti, mjesta radosnog zajedništva i sigurnosti, a sve to zahvaljujući evanđeoskoj hrabrosti i odlučnosti, prožetima ljubavlju prema svojoj domovini i ljudima koji su tražili okrilje ljudske blizine i nade".

Podsjetio je i na velike potrebe dušobrižništva hrvatskih vjernika u svijetu. „Nailazimo na teškoće glede nedostatka svećenika, a znamo koliko su svećenici i redovnice važni za život u vjeri hrvatskih iseljenika. Misa, nedjeljna euharistijska okupljanja sačuvali su naš narod u tuđini. Sve nam je to poticaj da naša molitva za duhovna zvanja ne prestane, nego da – puni nade – molimo Gospodina da dar poziva udijeli ondje gdje je najpotrebnije, a da mi kao Crkva prepoznamo kamo nas vode nova nadahnuća", rekao je kardinal.

No, upozorio je i kako dušobrižništvo za hrvatske vjernike u iseljeništvu govori i hrvatskoj društvenoj i državnoj stvarnosti. Ono naime, „pokazuje model zajedništva, nesebičnosti, poštivanja vrednota i izgradnje dobra s malo sredstava i s puno ljubavi. Toliko je puta potvrđeno da Hrvatska u domovini ne može biti sretna bez povezanosti s Hrvatima izvan domovine; da hrvatski narod u Bosni i Hercegovini ne može opstati bez povezanosti s Hrvatima u Hrvatskoj i diljem svijeta; kao što i Hrvati u drugim zemljama ne mogu živjeti svoj identitet bez povezanosti s hrvatskom domovinom". Stoga je „dobro da mladi upoznaju druge krajeve svijeta, ali neophodno je da hrvatske vlasti i odgovorni za život u domovini stvaraju uvjete za ostanak i mogućnost povratka Hrvata iz iseljeništva kao i ravnotežu plodonosne povezanosti s hrvatskim iseljeništvom. Hvalevrijedan je svaki pokušaj zajedničkih napora hrvatskih društvenih, akademskih, kulturnih ustanova te Crkve da se uspostavi stabilnija suradnja koja može na plodonosniji način živjeti povezanost hrvatskog nacionalnog bića u domovini i iseljeništvu", rekao je zagrebački nadbiskup.

Od marljivih misionara i misionarki učimo da je u svemu odlučujuća ljubav, ona koja je izrasla iz Božje ljubavi i po kojoj su nicala bezbrojna dobra djela pod hrvatskom zastavom i hrvatskim nazivima; u hrvatskim pjesmama, običajima i plemenitim djelima što ih prepoznaju i cijene i drugi narodi, te ljudi drugih svjetonazora, istaknuo je kardinal Bozanić te homiliju zaključio riječima „svim hrvatskim iseljenicima diljem svijeta iz ove prvostolnice šaljemo očitovanje svojeg zajedništva, moleći Božji blagoslov i blizinu zagovora blaženoga Alojzija Stepinca, kojega su htjeli protjerati iz domovine, ali je ostao i time postao znak povezanosti koji zbližava domovinsku i iseljenu Hrvatsku. Ovdje u domovini, u ovoj prvostolnici, nalazi se vrelo na kojemu se napaja hrvatska duša i snaga kojom kuca hrvatsko srce, bez obzira kako daleko bilo".

U molitvi vjernika posebno se molilo za sve svećenike, đakone, redovnike i redovnice, kao i za laike koji djeluju ili su djelovali u Hrvatskoj inozemnoj pastvi da Bog nagradi njihov trud oko rasta u vjeri povjerenih im vjernika. Molilo se i za sve hrvatske iseljenike da produbljuju svoju katoličku vjeru, da ne zaborave svoj jezik i zavičaj, te da među ljudima drugih rasa, jezika, vjera budu svjetionik nade i Kristove prisutnosti. Molitva je upućena za domovine Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu da svi, osobito mladi u njima uzmognu pronaći budućnost, a da odgovorni mudro služe općem dobru, kao i za preminule službenike Crkve koji su dio svoga svećeničkoga i redovničkoga služenja posvetili hrvatskim iseljenicima.

Nakon popričesne molitve biskup Sudar je uime svih članova Vijeća i djelatnika u inozemnoj pastvi zahvalio kardinalu Bozaniću na predvođenju mise te za riječi ohrabrenja i poticaja. Zahvalio je i koncelebrantima, kao i nazočnim redovnicama i vjernicima laicima za zajedništvo u molitvi za Hrvatsku inozemnu pastvu. Zahvalio je i Muškom katedralnom zboru i Klapi „Bandira" iz Duesseldorfa koji su animirali euharistijsko slavlje te upravi katedrale, a posebno redovnicama kćerima Božje ljubavi koje su za to slavlje uredile katedralu. Zamolio je kardinala Bozanića za blagoslov „po zagovoru bl. Alojzija i sluge Božjega kardinala Kuharića, dobrog duha hrvatske inozemne pastve na djelatnike u Ravnateljstvu na čelu s preč. Markićem, na sve djelatnike HIP-a i na sve one koji vjerom u Bogom i ljubavlju prema čovjeku djeluju da bi duboka i gorka rana hrvatskog iseljeništva što je više zarasla i čim prije prerasla u svjedočanstvo vjere i ljubavi prema Domovini".

Otpjevan je svečani „Tebe Boga hvalimo", a prije blagoslova kardinal Bozanić rekao je: „Trebali smo se naći ovdje u ovom sastavu i zahvaliti za prošlost i moliti svjetlo za budućnost". Na kraju mise otpjevana je hrvatska himna „Lijepa naša". (kta/ika)


Foto: Marija Belošević

foto


Mlada misa fra Danijela Lukića u Busovači

Busovača,  Pon, 22. Srp. 2024.

Mlada misa fra Danijela Lukića u Busovači

Mladomisnik fra Danijel Lukić proslavio je mladu misu u rodnom gradu Busovači 21. srpnja 2024., nakon što je zaređen za svećenika na svetkovinu sv. Petra i Pavla 29. lipnja u sarajevskoj katedrali Srca Isusova

Župa Korićani proslavila svog nebeskog zaštitnika sv. Iliju Proroka

Korićani,  Pon, 22. Srp. 2024.

Župa Korićani proslavila svog nebeskog zaštitnika sv. Iliju Proroka

U subotu 20. srpnja župa Korićani proslavila je svog nebeskog zaštitnika sv. Iliju Proroka svečanom patronskom misom koju je predslavio preč. Josip Lebo, travnički župnik i dekan.

Kardinal Parolin: Ukrajina je u mračnom času Kalvarije, zazovimo čudo mira

Berdychiv,  Ned, 21. Srp. 2024.

Kardinal Parolin: Ukrajina je u mračnom času Kalvarije, zazovimo čudo mira

Državni tajnik kardinal Parolin, Papin izaslanik u toj zemlju u ratu, predvodio je 21. srpnja misu u marijanskom svetištu Berdychiv. Vjernike je potaknuo da ne gube vjeru čak i ako se čini da zlo ima prevlast.

Vlč. Vlatko Rosić proslavio 20 godina svećeništva

Zenica,  Ned, 21. Srp. 2024.

Vlč. Vlatko Rosić proslavio 20 godina svećeništva

U župi Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije u zeničkom naselju Crkvica, vlč. Vlatko Rosić proslavio je u nedjelju, 21. srpnja, 20 godina svećeništva.