​​​​​​​VIDEO: U Sarajevu upriličeno predstavljanje knjige „Djevice premudra: O Međugorju iz ljubavi prema istini“ biskupa Ratka Perića

U prepunoj dvorani Napretkova kluba Lira u srijedu, 13. studenoga 2024. s početkom u 19 sati upriličeno je sarajevsko predstavljanje knjige Djevice premudra: O Međugorju iz ljubavi prema istini biskupa emeritusa mostarsko-duvanjskoga mons. dr. Ratka Perića.

Knjigu su predstavljali mons. Pavo Jurišić, profesor na KBF-u u Sarajevu i kanonik vrhbosanskog Stolnog kaptola, mons. Mato Zovkić profesor emeritus KBF-a koji je bio svojevremeno i član Komisije Svete Stolice za Međugorje te gosp. Mario Glibić, diplomirani ekonomist i aktivni laik te član Vijeća za liturgiju BK BiH dok je program moderirao gospodin Danijel Vidović.

Na početku moderator Vidović sve je srdačno pozdravio i zahvalio svim nazočnima u ime biskupa Ratka Perića koji nije mogao nazočiti predstavljanju te je prepustio riječ gospodinu Mariu Glibiću.

Gosp. Glibić kazao je da ova nova knjiga na temu međugorskih zbivanja nosi dodatnu težinu po autoritetu njezina autora podsjetivši da je biskup Perić punih dvadeset i sedam godina bio mjesni ordinarij na području na kojemu su se odvijala navodna ukazanja i objave. Dodao je da knjiga temeljito analizira međugorski fenomen kroz teološku, povijesnu i kritičku prizmu. „Biskup Perić stručnim, ali jasno razumljivim stilom pruža uvid u fenomen iz perspektive autoriteta koji je osobno bio uključen u temeljito praćenje i procjenu događanja“, ističe gosp. Glibić. Pojasnio je da je, proučavajući međugorske dubije i dubioze, biskup Perić u knjizi detaljno obradio i navodima potkrijepio ne jedan ili bilo kakav defekt ili nedostatak, nego čitave nizove nepriličnih poruka, nedosljednih izjava, neispunjenih najava i neautentičnih zbivanja. Kazao je da se osamnaest poglavlja ove knjige sastoji od objavljenih (i dijelom dorađenih) i neobjavljenih tekstova biskupa Perića, u kojima ukazuje na ključne defekte u prosuđivanju Međugorskoga fenomena. „Više od pet stotina bilježaka ukazuje na bogatstvo izvora kojima se autor služio pri pisanju ove knjige. Riječ je o izvornim i uglavnom neobjavljenim materijalima, poput Kronike vođene u međugorskoj župi, dnevnika pojedinih „vizionara“, zvučnih zapisa razgovora vođenih na samom početku fenomena, u ljeto 1981. godine, te Fonda Međugorje u Arhivu mostarskoga Ordinarijata“, primijetio je gosp. Glibić koji je u zaključku kazao da Autor donosi temeljit prikaz povijesnoga konteksta, teološku raščlambu fenomena i pokazuje izuzetnu sposobnost zamjećivanja, povezivanja i tumačenja detalja proisteklih iz brojnih izvora kojima se služio, od čega se nemal broj prvi put predstavlja čitateljskoj javnosti.“ Činjenice su provjerljive, a zaključci izvedeni primjenom logike. U svemu tomu, biskup se Perić vodi katoličkim dogmama i pred očima ima nauk Crkve, onako kako su stoljećima naučavani i ispovijedani. Iz tekstova isijava kontinuitet i tradicija, a ne ruptura i novotarenje“, primjećuje gosp. Glibić.

Nakon glazbene točke nazočnima se obratio mons. Pavo Jurišić. U svome izlaganju mons. Jurišić kratko se osvrnuo na strukturu djela te naglasio da kako je on obradio pitanje hodočašća i pastoralne skrbi za hodočasnike.

Kazao je da knjiga ima 263 stranice, a uz proslov (opis prizora na naslovnici) i uvodnu riječ na početku knjige, te bilješke o nastanku poglavlja ove knjige, bibliografiju, navedene članke o Međugorju mons. Ratka, kazalo i recenzije na kraju (232.-263.), knjiga u svom glavnom dijelu ima šesnaest naslova (poglavlja) koji obrađuju fenomen Međugorja ili „navodnih ukazanja“. Mons. Jurišić napomenuo je kako je djelo koje se večeras predstavlja plod biskupova rada u mirovini kada nije više aktivni pastir jedne Mjesne Crkve. Kroz 7 ključnih točaka auktor je artikulirao ključne probleme s kojima su se suočavali njegovi predčasnici i on sam napomenuo je mons. Jurišić. Svoje izlaganje završio je sljedećim redcima: Umirovljeni biskup Ratko pišući ovu knjigu iznosi svoje stavove u službi istine i pomoć svima onima koji je traže. Knjigu završava općim zaključkom u petnaest točaka, a u zadnjoj točci navodi da je „u međugorskom fenomenu mnoštvo elemenata koji nisu u skladu s ljudskom razboritošću, dosljednošću, čestitošću i pravovjerjem … Događaji i iskustva pojedinaca i skupina vezana uz Međugorje nisu i ne mogu biti zamjena (supstitucija) za prihvaćanje cjelovita poklada vjere i ćudoređa koje nam Katolička Crkva nalaže opsluživati.“

Treći predstavljač bio je mons. Mato Zovkić. Svoje izlaganje naslovio je Razlozi kojima Ratko Perić poriče nadnaravost međugorskih ukazanja. Kako i sam naslov kaže, mons. Zovkić naglasak je stavio na vrlo delikatno područje jer je kao član jedne od komisija zasigurno dobro involviran u tu tematiku i problematiku.

Uvodeći u predavanje mons. Zovkić ilustrirao je pozadinu teološkog i svećeničkog djelovanja biskupa Perića kazavši kako je još kao mlad svećenik vodio duhovne vježbe temeljene na biblijskim likovima i događajima. Podsjetio je da je mons. Perić službu ordinarija u Mostaru preuzeo 24. srpnja 1993. i obavljao je do 11. srpnja 2020. „Kao i njegov predšasnik, tražio je da župnik i kapelan u Međugorju imaju dekret mjesnog biskupa a svećenici koji poslužuju hodočasnike da imaju redovne ovlasti za dijeljenje sakramenata. Zadržao je u svojim tekstovima kritičan stav biskupa Žanića prema doživljajima vidjelaca“, kazao je mons. Zovkić koji se potom osvrnuo na knjigu „Djevice premudra“. Naveo je razloge koji, prema autoru Periću, doživljaje „vidjelaca“ čine ishitrenim i stoga ne nadnaravnim te kazao da ih mons. Perić potkrjepljuje citatima iz Kronike župe Međugorje dok su je vodili fra Tomislav Vlašić i fra Slavko Barbarić te izjavama pojedinih vidjelaca francuskom mariologu René Laurentinu i drugima koje su tiskane i širene u prilog njihovim doživljajima. Podsjetio je da u „Uvodnoj riječi“ za ovu knjigu autor Perić navodi da je taj tekst napisao u Mostaru 31. svibnja 2024., dok je knjiga još bila u tisku, a da je u međuvremenu, 19. rujna 2024. Dikasterij za nauk vjere u Rimu izdao, po odobrenju pape Franje, Notu o događajima u Međugorju. Naglasio je da spomenuti dokument Sv. Stolice ne proglašava doživljaje međugorskih vidjelaca ukazanjima Majke Božje, ali priznaje pozitivne plodove kod hodočasnika i dopušta organiziranje hodočašća. U zaključku je kazao da u knjizi „Djevice premudra“ mons. Perić ne nastupa kao biskup nego kao katolički teolog koji se poziva na Pavlovo načelo o „razumskom bogoslužju“ (logikē latreía – Rim 12,1), kao opreci izvanjskim ceremonijama (str. 11-12 i 75). „Kad na str. 155 skreće pozornost da vidioci koji žive izvan Međugorja tvrde kako im se Gospa ukazuje jednom godišnje a oni koji žive u svojoj rodnoj župi ističu da im se ukazuje svaki dan, hoće reći da se to protivi vjerničkoj pameti. Zato preporučam ovu knjigu za studiozno čitanje“, kazao je mons. Zovkić.

Predstavljanju su nazočili i mons. Tomo Vukšić, nadbiskup metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnoga ordinarijata, dr. Nikola Čiča, predsjednik Napretka te veliki broj svećenika, redovnica, bogoslova i laika. Predstavljanje je završilo prigodnom solističkom izvedbom pjesme Krist na žalu.

Cjelokupan događaj zabilježen je i objavljen na YouTube kanalu Virgo prudentissima a u nastavku se može pogledati u cijelosti:

(kta)