Proljetna korona svećenika Tuzlanskog dekanata

U srijedu, 17. travnja 2024., održana je redovita proljetna korona svećenika Tuzlanskog dekanata, na kojoj su sudjelovala desetorica svećenika. Domaćin susreta bila je župa Uznesenja Blažene Djevice Marije u Breškama kod Tuzle, na čelu sa župnikom fra Markom Antićem. Susret je počeo euharistijskim slavljem, kojim je predsjedao vlč. Ante Vrhovac, nadbiskupijski povjerenik za pastoral braka i obitelji i predavač na ovogodišnjem ciklusu proljetnih korona. Potom je uslijedio radni dio, kojeg je molitvom i uvodnim riječima započeo preč. Marinko Mrkonjić, župnik župe sv. Leopolda Bogdana Mandića u Dragunji i tuzlanski dekan. Uslijedilo je čitanje zapisnika s prošle korone, te izbor novog zapisničara i njegovog zamjenika. Za zapisničara je izabran fra Mijo Ljubos, župni vikar župe sv. Petra i Pavla u Tuzli, a za njegovog zamjenika izabran je vlč. Josip Antukić, husinski župnik. Zatim je vlč. Vrhovac održao predavanje pod nazivom Neizostavnost braka i obitelji za život i poslanje Crkve.

U spomenutom predavanju istaknuta je temeljna motivacija Crkve za brigu oko braka i obitelji, koja je teološke naravi. Brak je, naime, za kršćane sakrament, što znači da Crkva ne može a da se ne brine o toj stvarnosti, ukoliko Crkve nema bez sakramenata, a time je nema ni bez sakramenta braka. Iz ove teološke neizostavnosti braka i obitelji rađaju se i temeljne postavke pastorala braka i obitelji. Upozorivši prije svega na neke nezdrave oblike pastorala (pragmatizam brojeva, funkcionalizam, princip problem-rješenje problema, privilegiranje kriterija hitnosti nauštrb kriterija bitnosti), predavač je istaknuo kako je temelj pastorala spomenutih stvarnosti čovjekov temeljni poziv na ljubav, koji se otkriva u osobnom susretu s Bogom, koji čovjeka poziva na obraćenje i obećava mu puninu života. Zbog toga pastoral braka i obitelji treba računati s Duhom Svetim kao glavnim protagonistom. Treći dio predavanja bio je posvećen kritičkoj analizi dosadašnjeg djelovanja Ureda za brak i obitelji Vrhbosanske nadbiskupije, te planiranju budućih djelatnosti Ureda. Neki od naglasaka bili su: potreba formiranja obitelji koje će postati s vremenom nositelji bračnog i obiteljskog pastorala, realizacija zaključaka Prve sinode Vrhbosanske nadbiskupije, praćenje smjernica opće Crkve, proširenje djelovanja Ureda na pastoral svih životnih staleža, povezivanje pastorala braka i obitelji s pastoralom mladih.

Nakon predavanja bilo je vremena za raspravu u kojoj su prisutni svećenici dali svoje osvrte, prijedloge i kritike na rečeno, s ciljem pomoći pri osmišljavanju što boljeg pastorala braka i obitelji. Susret je završen zajedništvom oko obiteljskog stola. (kta/a.v.)