Profesor Josip Knežević propovijedao o sv. Jeronimu u treći korizmeni petak u sarajevskoj katedrali

Pobožnost Križnog puta prije Svete mise predvodio je katedralni župnik i sarajevski dekan preč. Mato Majić. Prigodna razmišljanja čitali su i svijeće nosili članovi Župnog i Pastoralnog vijeća katedralne župe.


Sarajevo,  Pet, 05. Ožujak 2021.

U skladu s višegodišnjom tradicijom propovijedanja u korizmene petke, Svetu misu u katedrali Srca Isusova u Sarajevu u treći korizmeni petak u večernjima satima, 5. ožujka 2021. predvodio je i prigodnu propovijed uputio profesor patrologije i kršćanskog nauka na Katoličkog bogoslovnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu doc. dr. vlč. Josip Knežević na temu: Sv. Jeronim prevoditelj i tumač Sv. Pisma – 1.600. obljetnica Jeronimove smrti.

Pobožnost Križnog puta prije Svete mise predvodio je katedralni župnik i sarajevski dekan preč. Mato Majić. Prigodna razmišljanja čitali su i svijeće nosili članovi Župnog i Pastoralnog vijeća katedralne župe. Također su čitali misna čitanja i molitvu vjernika.

U ime Stolnog kaptola vrhbosanskog pozdrav svim okupljenima uputio je kanonik mons. Pavo Jurišić te pojasnio da će profesor Knežević propovijedati o sv. Jeronimu u Godini Božje riječi koja je u tijeku u Bosni i Hercegovini.

Svoju propovijed profesor Knežević utemeljio je na misnom odlomku iz Evanđelja po Mateju o temi vinograda (Mt 21,33-43.45-46). „Riječ je o Isusovoj paraboli o vinogradu i vinogradarima ubojicama koji su odbijali dati vlasniku njegov dio uroda do te mjere da su neke njegove izaslanike zlostavljali, kamenovali i na kraju ubijali. Čak su si dali pravo ubiti i njegovog Sina, baštinika. Isus ovdje vrlo jasno želi reći da je vlasnik vinograda, dakle vinogradar, sam Bog. Vinograd je Izrael, Narod Božji, kojega je Bog odabrao i obrađuje ga kroz dugu povijest. Zakupci koji se spominju u paraboli jesu vjerski i politički vođe u Izraelu kojima Bog predaje u ruke Vinograd da ga obrađuju. Kad je došlo vrijeme uroda, Bog šalje svoje sluge, proroke, da pokupe Njegov dio uroda prema dogovoru; ovdje je riječ o onim duhovnim plodovima“, kazao je vlč. Josip.

„Golgota je bila jedan kamenolom. I kad su iz tog kamenoloma iskoristili sve što se moglo iskoristiti, ostala je jedna gromada koja nije bila ni za što. Na toj gromadi kamena, kojeg su ljudi odbacili kao nešto nepotrebno, kao nešto što se ni za što ne može iskoristiti, na njemu su razapeli Isusa. I možemo reći da se ispunilo proroštvo iz Psalma 118: Kamen koji odbaciše graditelji, postade kamen zaglavni..., onaj ugaoni kamen na kojem zapravo počiva cjelokupni plan spasenja čovječanstva! Zato se ovdje ovaj današnji evanđeoski odlomak izvrsno može uklopiti ona Jeronimova rečenica: Tko ne poznaje Sveto pismo zapravo ne poznaje ni Krista. Zato je druženje s Riječju Božjom, koja se nalazi u Svetom pismu, smatrao vjernikovim uzdignućem prema Bogu. Onaj tko se druži sa Riječju Božjom, kroz čitanje i slušanje, ne može se usporediti sa bilo kakvim čitačem, nego s onim koji prenosi poruku koju je izgovorio Bog svojim učenicima. Zato se dijalog između čitača sa biblijskim stranicama konkretizira u dijalogu s Kristom jer Sveto pismo govori o Njemu, te stoga zaključuje: Ne poznavanje Svetog pisma znači ne poznavanje Krista!“, kazao je profesor Knežević.

„Družiti se sa Riječju Božjom znači staviti u djelovanje sposobnost slušanja, pronaći u sebi jedno mjesto za prihvaćanje Božje poruke i prisutnosti koja nam dolazi od samog Svetog pisma. Zato Crkva potiče da se Riječi Božjoj dade istaknuta uloga u životu svakog vjernika ujedinjujući molitvu i proučavanje – baš poput sv. Jeronima – kako bi ona postala istinski razgovor čovjeka s Bogom jer je Bog taj kojeg slušamo kad čitamo Riječ Božju i s njim razgovaramo kada molimo… Time što nas je Bog stvorio i poslao da živimo u obitelji, u župi, u nekoj sredini, zadužio nas je da mu donosimo duhovne plodove. A ti duhovni plodovi nisu neka čudesna i veličanstvena djela, nego svakidašnji plodovi kršćanskog života: ljudske vrline natopljene milošću, ljubavlju, vjerom i nadom. Bog koji nas je stvorio na svoju sliku i priliku, želi vidjeti u nama plodove koji pokazuju nastavak božanskog života. Bog ne traži više od nas, nego što traži jedan vinogradar u vinogradu, a to je da rodi pravim plodom i ništa više“, poručio je vlč. Knežević.

Liturgijsko pjevanje animirao je zbor katedralne župe uz orguljsku pratnju s. Antonete Martić. (kta)

Marijansko hodočašće Gospi u Olovo

Olovo,  Sub, 01. Svi. 2021.

Marijansko hodočašće Gospi u Olovo

Patron samostana i župe Plehan

Plehan,  Ned, 25. Tra. 2021.

Patron samostana i župe Plehan

Duhovna priprava za 58. svjetski dan molitve za zvanja

Sarajevo,  Ned, 18. Tra. 2021.

Duhovna priprava za 58. svjetski dan molitve za zvanja

Za duhovna zvanja molit će od 18. travnja do 25. travnja 2021. sve redovnička zajednice koje djeluju na području Bosne i Hercegovine

Donacija bosanskohercegovačkog košarkaša Jusufa Nurkića osigurat će topli obrok ljudima diljem Hrvatske

Zagreb,  Čet, 22. Tra. 2021.

Donacija bosanskohercegovačkog košarkaša Jusufa Nurkića osigurat će topli obrok ljudima diljem Hrvatske

U HKR-ovoj emisiji "Novi valove dobrote" urednice i voditeljice Snježane Kirinić Grubić u četvrtak, 22. travnja, gostovali su Martina Miljak iz bosanskohercegovačke Udruge Pomozi.ba i Boris Peterlin iz Hrvatskog Caritasa

Podrška zahtjevima kardinala Raija

Beirut,  Čet, 22. Tra. 2021.

Podrška zahtjevima kardinala Raija

Vijeće katoličkih patrijarha i biskupa u Libanonu dalo je podršku maronitskom patrijarhu Bechari Raiju u zauzimanju za neutralnost zemlje i sazivanje međunarodne konferencije za Libanon

Sveti Ivan Pavao II. o Maruliću i Hrvatima

Zagreb,  Čet, 22. Tra. 2021.

Sveti Ivan Pavao II. o Maruliću i Hrvatima

O 520. obljetnici dovršetka Judite Marka Marulića, na Dan hrvatske knjige, 22. travnja, Hrvatska katolička mreža donosi tri misli pape Woytiłe o ocu hrvatske književnosti

Naša majka Zemlja: Svijet stvoren kao dar!

Hrvatska,  Čet, 22. Tra. 2021.

Naša majka Zemlja: Svijet stvoren kao dar!

Svake se godine 22. travnja obilježava Dan planeta Zemlje kako bi se jačala svijest ljudi prema prirodnom okolišu