Prefekt Dikasterija za nauk vjere o Međugorju

"O Međugorju još nije ništa zaključeno, ali s ovim normama mislimo da ćemo lakše ići prema naprijed i doći do zaključka", rekao je to kardinal Victor Manuel Fernandez, prefekt Dikasterija za nauk vjere


Vatikan,  Pet, 17. Svi. 2024.

Prefekt Dikasterija za nauk vjere o Međugorju

Izvor: KTA

"O Međugorju još nije ništa zaključeno, ali s ovim normama mislimo da ćemo lakše ići prema naprijed i doći do zaključka", rekao je to kardinal Victor Manuel Fernandez, prefekt Dikasterija za nauk vjere Fernández odgovarajući na pitanje novinara tijekom konferencije za medije, istaknuto je na mrežnim stranicama lista "L`Osservatore Romano", prenosi IKA.

Također, Kardinal je dodao da će “u drugim slučajevima koji su u Dikasteriju dugi niz godina, s ovim normama biti lakše doći do razboritog zaključka”. Zatim je nastavio: “U mnogim slučajevima ti su se fenomeni razvijali dobro i redovitim tijekom. Nekada se fenomenom lako može upravljati, nema problema, ima pozitivnih plodova: tako se dogodilo u većini svetišta. Mnoga svetišta koja posjećuju vjernici izvorno su imala slično iskustvo. Nikada nije bilo deklaracije, ni od biskupa ni od Dikasterija, ni od koga i one su rasle redovitim tijekom bez ikakvih problema kao pučka pobožnost. Ukratko, da bi neka dobra pojava rasla, nije potrebna deklaracija o nadnaravnosti. U slučaju Lourdesa, Fátime, Guadalupea, ogromni rast nije ovisio o deklaraciji nadnaravnosti”, objasnio je Kardinal.

Na drugo pitanje o istoj temi Kardinal je odgovorio: “Da, vidimo Međugorje. Jer, na primjer, nisam čitao dokumente u Dikasteriju, znam neke detalje, ali moramo to početi proučavati da bismo došli do zaključka s ovim novim normama. Imajte na umu da se pojava može smatrati dobrom, nije opasna u samom početku, no može imati problema u kasnijem razvoju. Stoga ponekad deklaracija mora razjasniti ove različite faze: to je razlika koju treba uzeti u obzir. A onda čak i ako pretpostavimo da je postojalo odobrenje, nihil obstat, u isto vrijeme možda će se morati razjasniti da se neki detalji ne uzimaju za ozbiljno. Jer ako se dobro sjećam, vjerujem da je Gospa i tamo dala neke naredbe, određujući vrijeme, mjesto, što biskup mora učiniti itd. To će se morati razjasniti.”

Štoviše, glasovi i svjedočanstva ljudi odanih Madoni – Gospođi, Gospi, na hrvatskom – najsnažniji su narativ, koji traje gotovo 43 godine, međugorskog “fenomena”. Sve do 24. lipnja 1981. ime ovog malog sela u Bosni i Hercegovini (tada u komunističkoj Jugoslaviji), u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji, znali su samo oni koji su živjeli u tom kraju. Danas je to duhovna referentna točka, ali i mjesto hodočašća velikog broja ljudi.

Dvije djevojke od 15 i 16 godina, Ivanka Ivanković i Mirjana Dragičević, ispričale su da su 24. lipnja 1981. godine, šetajući kamenitim brdom Podbrdom, u 16 sati vidjele ženski lik na malom oblaku. Nedugo zatim dvjema se djevojkama pridružila i Vicka Ivanković, Ivankina sestrična. Sve troje je reklo da su ponovno vidjeli tajanstveni lik, no toga puta s djetetom u naručju, i odmah su ga prepoznali kao Djevicu Mariju. Ivan Dragičević, Jakov Čolo i Marija Pavlović troje su još vrlo mladih ljudi koji su činili skupinu onih ljudi koje nazivamo “vidiocima”. Šest dječaka razgovaralo je o ukazanjima Marije koja će se predstaviti kao “Kraljica mira” s porukom koja je u osnovi poziv na pomirenje i obraćenje.

Počevši od tog poslijepodneva i od tih priča – u zabačenom komadiću zemlje koji će uskoro doživjeti krvavi rat – započela je priča koja ostavlja traga u životu Crkve, dopirući, na različite načine, do milijuna ljudi: između pristupanja i obraćenja – s dugim redovima pred ispovjedaonicama i izvanrednim sudjelovanjem u euharistijskom klanjanju – ali i između snažnog skepticizma i žestokog protivljenja.

Upravo s obzirom na porast iskustava vezanih uz Međugorje, 1991. godine biskupi Jugoslavije u tzv. “Zadarskoj izjavi” ustvrdili su da, na temelju do tada provedenih istraživanja, nije moguće potvrditi da se radilo o ukazanjima i nadnaravnim pojavama.

Radi rasvjetljavanja događaja u Međugorju, Benedikt XVI. je 17. ožujka 2010. osnovao međunarodno istražno povjerenstvo pri tadašnjoj Kongregaciji za nauk vjere. Komisija, kojom je predsjedao kardinal Camillo Ruini, prikupila je i ispitala, na 17 sjednica, “sav materijal” o tom pitanju i predstavila “detaljno izvješće” Papi, s relativnim glasovanjem o “nadnaravnosti ili nenadnaravnosti” ukazanja. Naznačujući pritom najprikladnija “pastoralna rješenja”. Za donošenje zaključaka Komisija je pregledala svu dokumentaciju pohranjenu u Vatikanu, u župi Međugorje, ali i u arhivima tajnih službi bivše Jugoslavije. Komisija je saslušala navodne “vidioce” i svjedoke. Nadalje, u travnju 2012. izvršila je i inspekcijski nadzor u Međugorju.

Taj se rad nastavio tijekom četiri godine, do 17. siječnja 2014. godine: konačno izvješće predano je papi Franji.

U vezi s Međugorjem, odgovarajući na pitanje tijekom konferencije za novinare u zrakoplovu na povratku s apostolskog putovanja u Fátimu, 13. svibnja 2017., papa Franjo je podsjetio da “sva ukazanja ili navodna ukazanja pripadaju privatnoj sferi, nisu dio redovnog javnog učiteljstva Crkve”. Osvrnuo se posebno na rad Istražne komisije, razlikujući tri aspekta: “O prvim ukazanjima, kada su [vidioci] bili djeca, izvješće više-manje kaže da moramo nastaviti s istraživanjem. Što se tiče navodnih trenutnih ukazanja, izvješće ima svoje sumnje” i “treće – rekao je Papa – stvarna srž odnosa prema Ruiniju: duhovna činjenica, pastoralna činjenica, ljudi koji tamo odlaze i obraćaju se, ljudi koji susreću Boga, koji se mijenjaju život. Za to nema čarobnog štapića i ta se duhovno-pastoralna činjenica ne može poreći.”

S tom sviješću Papa je 11. veljače 2017. poljskom nadbiskupu Henryku Hoseru odlučio povjeriti misiju “posebnog izaslanika Svete Stolice” da “stekne dublje znanje o pastoralnoj situaciji” u Međugorju i, “prije svega o potrebama vjernika koji onamo dolaze na hodočašće” kako bi “predložio moguće pastoralne inicijative za budućnost”. Misija, dakle, “isključivo pastoralnog karaktera”.

Dana 31. svibnja 2018. papa Franjo je – ne ulazeći u konkretna pitanja vezana uz navodna ukazanja – imenovao nadbiskupa Hosera apostolskim vizitatorom s posebni naglaskom za župu Međugorje, na neodređeno vrijeme i ad nutum Sanctae Sedis. Zadaća je uvijek bila “isključivo pastoralna” i u skladu s misijom posebnog izaslanika Svete Stolice koja je i izvršena. “Misija apostolskog vizitatora – priopćio je Tiskovni ured Svete Stolice – ima za cilj osigurati stabilnu i kontinuiranu pratnju međugorske župne zajednice i vjernika koji tamo idu na hodočašće, a čije potrebe zahtijevaju posebnu pozornost”.

U razgovoru za Vatican News, mons. Hoser objasnio je da hodočasnici iz cijelog svijeta dolaze u Međugorje “susresti Krista i njegovu Majku”: “Marijanski put je najizvjesniji i najsigurniji” jer vodi do Isusa, odnosno, vjernici imaju “u središtu svetu misu, klanjanje Presvetom Sakramentu, masovni pristup sakramentu pokore”. Za nadbiskupa je to bio pravi “kristocentrični” kult, življen u blizini Djevice Marije, štovane s imenom “Kraljica mira”.

Također u tom smislu, 12. svibnja 2019. mons. Hoser i apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini, nadbiskup Luigi Pezzuto, objavili su odluku pape Franje o dopuštenju hodočašća u Međugorje, koja od tada mogu službeno organizirati biskupije i župe i više se neće organizirati samo u “privatnom” obliku kako je do tog trenutka naznačila Kongregacija za nauk vjere.

S tim u vezi, tadašnji “ad interim” ravnatelj Tiskovnog ureda Svete Stolice, Alessandro Gisotti, precizirao je da Papino odobrenje mora biti popraćeno “pažnjom da se izbjegne da se ova hodočašća tumače kao potvrda autentičnosti dobro poznatih događaja i koji još zahtijevaju ispitivanje od strane Crkve. Stoga se mora izbjeći da takva hodočašća stvaraju zbrku ili dvosmislenost s doktrinarnog gledišta. To se također odnosi i na župnike svih redova i stupnjeva koji namjeravaju otići u Međugorje i tamo slaviti ili koncelebrirati misu, makar i na svečan način”. Gisotti je također istaknuo da je, “s obzirom na značajan protok ljudi i obilne plodove milosti koji su iz toga proizašli, ova odredba dio posebne pastoralne pozornosti koju je Sveti Otac namjeravao posvetiti toj stvarnosti, s ciljem poticanja i promičući dobre plodove.” Tako će apostolski vizitator “lakše uspostavljati odnose sa svećenicima koji su zaduženi za organizaciju hodočašća u Međugorje, kao sigurnim i dobro pripremljenim osobama, dajući im informacije i naznake kako bi mogli plodonosno voditi takva hodočašća”.

Dana 27. studenoga 2021. Papa je imenovao nadbiskupa Alda Cavallija kao nasljednika nadbiskupa Hosera – koji je preminuo 13. kolovoza – kao apostolskog vizitatora, ovisnog o Svetoj Stolici, zaduženog za pastoralnu skrb hodočasnika koji putuju na molitvu u Međugorje. (kta/ika)


Zlatna misa mons. Pere Zebe u Bijelom Brdu kod Dervente

Bijelo Brdo kod Dervente,  Ned, 23. Lip. 2024.

Zlatna misa mons. Pere Zebe u Bijelom Brdu kod Dervente

Devetnica i proslava blagdana sv. Ante na Humcu

Humac kod Ljubuškog,  Čet, 13. Lip. 2024.

Devetnica i proslava blagdana sv. Ante na Humcu

50 godina župe Čeljevo

Čeljevo,  Pet, 07. Lip. 2024.

50 godina župe Čeljevo

Dani Srca Isusova u Bijelom Polju

Bijelo Polje - Mostar,  Pet, 07. Lip. 2024.

Dani Srca Isusova u Bijelom Polju

Slušati vapaj zemlje i siromaha u Kolumbiji

Vatikan,  Sri, 12. Lip. 2024.

Slušati vapaj zemlje i siromaha u Kolumbiji

Utvrditi prilike za suradnju s vladama u jačanju zauzimanja za mir – cilj je Radne skupine za Kolumbiju (Grupo de Trabajo por Colombia), koju je jutros, 12. lipnja, papa Franjo u Vatikanu primio u audijenciju

AUDIO: Ovotjedna radioemisija Svjetla riječi posvećena je Franjevačkom samostanu i crkvi svetoga Ante

Sarajevo,  Sri, 12. Lip. 2024.

AUDIO: Ovotjedna radioemisija Svjetla riječi posvećena je Franjevačkom samostanu i crkvi svetoga Ante

Ususret spomendanu svetoga Ante Padovanskog u ovotjednoj radioemisiji Svjetla riječi govorilo se o Franjevačkom samostanu i crkvi svetoga Ante koji preko stotinu godina krase sarajevsko naselje Bistrik.

Velika radost i zahvalnost u Hrvatskoj katoličkoj misiji Dublin

Dublin,  Sri, 12. Lip. 2024.

Velika radost i zahvalnost u Hrvatskoj katoličkoj misiji Dublin

Hrvatska katolička misija Dublin objavila je na svojoj Facebook stranici kako je s radošću i zahvalnošću svjedočila sakramentu krštenja malene Kristine, sedmog djeteta u obitelji Šola.

Objavljen je novi broj Kane za mjesec lipanj

Hrvatska,  Sri, 12. Lip. 2024.

Objavljen je novi broj Kane za mjesec lipanj

Lipanjski broj Kane donosi sadržaj uz koji će čitatelj moći promišljati o vjerničkoj stvarnosti, o tome kako danas ostati kršćanin u ovome svijetu, a nije preskočena ni tema nogometa