PREDSTAVLJENA "KNJIGA KOLAR IZMEĐU SRPA I ČEKIĆA"

U velikoj katedralnoj dvorani u Mostaru, 8. prosinca 2019. predstavljena je knjiga „Kolar između srpa i čekića“, autorice Marine Beus, docentice na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Ova je monografija izišla u nakladi izdavačke kuće Crkva na kamenu, a govori o položaju Katoličke Crkve i odnosu komunističke vlasti prema dijecezanskom svećenstvu u Hercegovini u razdoblju od 1945. do 1966. godine. Knjigu su predstavili prof. dr. don Božo Goluža i doc. dr. Ivica Glibušić, te autorica, a nazočnima se obratio i mons. Ratko Perić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski. Ugodnu je večer svojim lijepim pjevanjem i sviranjem na klaviru uljepšala Lucija Zovko s nekoliko glazbenih točaka. Program je vodio Viktor Zubac, profesor.

Autorica je čitatelje ove knjige najprije uvela u temu obrađujući općenito odnos Crkve i komunističke ideologije, a u sljedećem poglavlju učinila je presjek odnosa komunističke vlasti prema Crkvi u Hrvata i hrvatskome narodu. Sljedećih sedam poglavlja do kraja knjige govori se o položaju Katoličke Crkve u Hercegovini u tom teškom poslijeratnom razdoblju, a tu su istaknute tri osobe, tri duhovna velikana: biskup Petar Čule, don Mate Nuić i don Andrija Majić. Znanstveno istraživanje u ovoj knjizi autorica završava potpisivanjem Protokola između Svete Stolice i komunističke Jugoslavije 1966. godine.

Autorica u knjizi ističe: “Na području BiH komunisti su usmrtili 130 svećenika, što tijekom rata i neposredno nakon njega, što u prvim poslijeratnim godinama kada su svećenici umirali kao robijaši u komunističkim zatvorima. U ovom razdoblju od istih nalogodavaca stradale su i druge crkvene osobe: 48 klerika, bogoslova i sjemeništaraca i 6 časnih sestara, što znači ukupno 184 crkvene osobe” (Kolar…, str. 53-54). “U poslijeratnom razdoblju u Hercegovini krivično su gonjene 102 crkvene osobe, od čega 58 svećenika i 44 časne sestre. Jedan dio oslobođen je odgovornosti dok je njih 81 osuđeno na zatvorsku kaznu do 20 godina. Posljednji na slobodu pušten je don Andrija Majić nakon donošenja Zakona o amnestiji 1962. godine” (Kolar…, str. 58). (kta/cnak)

foto