PREDSTAVLJEN ROMAN ESADA JOGIĆA "DRINSKE MUČENICE"

Roman Esada Jogića „Drinske mučenice" objavljen Nakladi Đuretić predstavljen je u srijedu, 16. rujna u Društvu hrvatskih književnika u Zagrebu u okvire tribine „Susreti u DHK".

Književnik Davor Velnić koji je i autor predgovora, osvrćući se na povijest Bosne i Hercegovine, istaknuo je, kako su „malo gdje Abrahamova djeca tako žestoko i podmuklo mrzila jedni druge, a suživot krcat neiskrenosti umatala u ljubavne pjesme i deseterce iznimnog junaštva. U Bosni je sve pjesma kako se škrgut ne bi čuo prije vremena, tu su ne jednom i Bog i vjeroispovijesti grubo zloupotrebljavani".

Govoreći pak o stradanju redovnica, istaknuo je, kako su one morale svjedočiti svoj kršćanski nauk i suprotstaviti ga palim anđelima.

Na vrata Marijina doma na Palama zakucalo je zarakijano lice zla. Već od prve rečenice romana jasno je koliko je nevinost časnih sestara nezamislivo nemoćna i osuđena na propast. One to znaju, ali ne misle na svoj dosud i nema trgovanja smrtnim tijelom, nema pregovora u ime svog straha. Časne pokušavaju spasiti sebe u vječnosti, one su već osuđene, mrtve, jer nisu u Marijin dvor banuli obični razbojnici i pljačkaši, zloduh je ušao pod sveti krov i valja im spašavati klicu bezvremenosti, iverak što prodire u božansku vječnost, naglasio je Velnić, te dodao: „Možda nas u Drinskim mučenicama Jogić previše uči i nepotrebno nagovara, usmjeruje i troši potisnute slike užasa, grozu iščekivanja i gozbu zla, ali bez Drinskih mučenica bilo bi teško razumjeti toliko toga u začudnoj Bosni, četnički pokolj u Srebrenici, na primjer".

Đuro Vidmarović je uvodno napomenuo kako je riječ o vrlo neobičnoj i teškoj knjizi. No, upozorio je "to nije hagiografija, tj. biografija svetih likova, već književno djelo, roman koji je motiviran i nadahnut patnjom, stradanjem časnih sestara koje poznajemo kao beatificirane Drinske mučenice".

Pisac je objasnio ono što je ključno, tj. koja je psihološka struktura ljudi koji su išli kažnjavati na okrutan način časne sestre koje ništa nisu skrivile, koje su širile ekumenizam i koje su po svom sastavu bile multinacionalne i pomagale, podsjetio je Vidmarović. Nadalje, je istaknuo kako ovaj roman ima i političku nadgradnju, jer govori o simbiozi četničkog i partizanskog pokreta i spominje konkretna imena.

Ukazujući na misterij zla, autor mudro nalazi odgovor, a to je „odbacivanje izvornog kršćanstva i prihvaćanju svetosavlja kao ideologije". Tako se konfrontira kršćanstvo koje politika zloupotrebljava, te apsolutno izvorno kršćanstvo koje je čisto, rekao je Vidmarović. U tom kontekstu je podsjetio kako ta ideologija zla nije nestala, pa su „i same Drinske mučenice su do oltara došle komplicirano zbog „straha" da se ne povrijedi ona druga strana".

Na kraju predstavljanja riječ zahvale uputio je autor Esad Jogić. Osim izdavaču, posebno se zahvalio mons. Nedjeljku Pintariću na potpori i savjetima.

Mogu se izbrisati tragovi prethodnika, ali se ne može izbrisati vjera i bol. Pokušaj suprotstavljanja moći sile bezumlja i brisanja zaborava vjere, časne sestre su pobijedile. One su se izdigle na kristalno nebo, do samoga Boga. Kad sam završio knjigu osjetio sam da sam puno bliži Bogu nego što sam bio, rekao je na kraju autor.

Isječke iz romana interpretirao je dramski umjetnik Joško Ševo, a voditeljica tribine bila je Lada Žigo koja je istaknuo da ovo nije knjiga s ideološkim, nego duboko ljudskim nabojem, i zato je vrijedna čitanja.

Na kraju knjige nalaze se i dvije rencenzije. Tako dr. sc. Boris Biletić ističe „dobro došlo je ovo neopsežno, ali na mjestima u poruci iznimno snažno, književno uvjerljivo, moralno utemeljeno, u vjeri, iz vjere, s vjerom napisano prozno djelo – „prispodoba" i/ili „čudokaz u romanesknoj formi - suvremenoga hrvatskog književnika Esada Jogića". Drugi pak recenzent, akademik Dubravko Jelčić piše „Jogićevo djelo, koje čitamo bez daha, plod je autorovih višegodišnjih iscrpnih i temeljitih istraživanja i provjeravanja. Sveden ja razinu dokazane i dokazive stvarnosti, ovaj događaj prerastao je stvarnost i uzdigao se u svijet iznadzemaljske nadstvarnosti". (kta/ika)