Pozdravni govor v. d. dekana KBF-a prof. dr. Marija Cifraka na otvorenju 61.

Vršitelj dužnosti dekana Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pozdravnim je govorom u utorak, 26. siječnja 2021. otvorio 61. teološko-pastoralni tjedan na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu


Zagreb,  Uto, 26. Siječanj 2021.

Vršitelj dužnosti dekana Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Mario Cifrak pozdravnim je govorom u utorak, 26. siječnja 2021. otvorio 61. teološko-pastoralni tjedan na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Govor prenosimo u cijelosti:

Sestre i braćo, započinje naš 61. TPT – Teološko-pastoralni tjedan Katoličkoga bogoslovnog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Stoga najprije iskrenu dobrodošlicu i srdačni pozdrav upućujem: uzoritome gospodinu kardinalu Josipu Bozaniću, nadbiskupu i metropolitu zagrebačkom i velikom kancelaru Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; Njegovoj ekselenciji Giorgiu Lingui, apostolskom nunciju u Republici Hrvatskoj; biskupu Juri Bogdanu, vojnom ordinariju u RH;

Iskrenu dobrodošlicu i srdačan pozdrav upućujem nazočnim nositeljima akademske vlasti: prof. dr. sc. Damiru Borasu, rektoru Sveučilišta u Zagrebu; prof. dr. sc. Željku Tanjiću, rektoru Hrvatskoga katoličkog sveučilišta; prof. dr. sc. Darku Tomaševiću, dekanu KBF Univerziteta u Sarajevu; prof. dr. sc. Veroniki s. Neli Gašpar, predstojnici Teologije u Rijeci. Srdačan pozdrav kolegama s Biblijskog instituta dr. sc. Daliboru Kraljiku i mr. sc. Danijelu Časnom.

Dobrodošlica i predstavnicima sredstava društvenog priopćavanja. Srdačan pozdrav upućujem svećenicima, đakonima i svima Vama koje je privukla tema ovoga tjedna. Svi ljudi dobre volje mogu pratiti ovaj naš rad putem youtube kanala. Dobrodošli!

Kad biblijski želim otvoriti temu našeg 61. Teološko-pastoralnog tjedna “Crkva u svijetu kriza i ljudske patnje” onda imam dva ključa: apokaliptiku i patos. Što Crkva kaže svojom teologijom, koje su duhovne poruke Apokalipse? Apokalipsa je liturgijska knjiga. To proizlazi iz temeljnog viđenja u Otk 1,12-16. Razrješenje simbola je temeljna hermeneutska pretpostavka za čitanje ove knjige Svetoga pisma. Sve je važno boje, brojevi, antropološki, kozmički simbolizam, životinje…

Svijećnjaci npr. pripadaju liturgiji, i to savršenoj, nebeskoj (broj sedam), zlato, bijela boja upućuju na nebo, na uskrsnuće. Pojavak Sina čovječjeg prema Knjizi Danijelovoj (usp. 7,13) upućuje na Krista uskrsloga usred liturgije u kojoj ima vlast (u desnici) nad Crkvom (sedam zvijezda). Viđenje 12. poglavlja pokazuje da je Crkva nebeska i ovozemaljska, jer lik žene (Crkve) odjevene suncem pod nogama ima mjesec (računanje vremena). Svom vremenu treba uvijek „poroditi“ autentičnu sliku Krista Gospodina. Njezino prebivalište je pustinja, a ne oaza (pokušaj đavla da vodom preobrazi pustinju u oazu, usp. Otk 12,15). I završna slika u 21. poglavlju o „novom“ Jeruzalemu označava narod Božji u punini eshatološke stvarnosti, odnosno novi ambijent u kojem se nalazi.

„Novi“ Jeruzalem dolazi izravno s neba. Ta transcendentnost dotiče ljude i uspostavlja novi odnos, „novo nebo“ i „novu zemlju“.
Zašto se suvremeni čovjek ne bi trebao bojati prirodnih nepogoda? Kako ponuditi nadu u takvim okolnostima? Kako komentirati medijski govor “potopa”, “apokalipse” poslije ovih razornih potresa u Hrvatskoj?

Apokaliptička vremena postoje samo u metaforičkom smislu. Apokalipsa je književna vrsta koja nastaje u vrijeme krize (kao i grafiti), kad se misli da jedino Gospodin Bog može svojim direktnim zahvatom (pre)usmjeriti povijest. U pozadini je problem žrtvovanja bogovima za carevo dobro zdravlje, jer se nije nikada zahtijevalo žrtvovanja caru kao božanstvu. To je dovelo do progona kršćana na lokalnoj razini između 90. i 95. posl. Kr.

Upravo simbolizam kozmičkih „potresa“ izražava radikalnu promjenu ljudske povijesti i ambijenta u kojem se događa. Aktivna Božja prisutnost koju takvi „potresi“ pokazuju vodi svijet u (ne)poznatu novost (izgubljeni raj). Svijet će se promijeniti i mijenja se po Božjem utjecaju na ljudsku povijest. Kozmički pojmovi (npr. nebo, zvijezde, sunce, more…) predstavljaju u Apokalipsi realističku i simboličku razinu značenja, koje imamo već u Starom zavjetu, i tako nam dopuštaju proces simbolizacije u prijelazu iz jedne u drugu. Jedno je sigurno: Bog vodi povijest, on je A i Ω. Sve je i svi smo u njegovoj ruci. Već živimo apokaliptička, eshatološka vremena. Apokalipsa je tako „proročka“ knjiga, ma štogod se dogodilo, progoni ili prirodne katastrofe…

Patos koji dolazi od glagola pasho znači događaj, ali i doživljaj, iskustvo, strast, patnju …i kulminira za nas kršćane u riječima Uskrsloga: “Nije li trebalo da Krist sve to pretrpi te uđe u svoju slavu?” (Lk 24,26). Tko je taj Krist? Kod Luke čitamo: “Danas vam se u gradu Davidovu rodio Spasitelj – Krist, Gospodin” (2,11). Anđeo priopćava Mariji da će je osjeniti Duh Božji. Dijete je začeto po snazi Božjoj. Koja patetika, od Davida…

Riječ je o daljnjem načinu židovskog pisanja povijesti koji antički autori preziru kao “netočan”. Kršćani svrstavaju svoje pripovjedačke knjige s jedne strane u grčko pisanje povijesti i odmah se jasno izdvajaju na temelju unošenja židovskog pisanja povijesti. Nije riječ o ezoterijskoj povijesti vjere nego o znanstveno odgovornom pisanju povijesti, koje priznaje i unosi zajedno s patetičnim i biografskim pisanjem povijesti božansko djelovanje i reflektirana vjerska uvjerenja kao čimbenike povijesti.

No razlike su jasne u sadržaju s obzirom na evanđelja jer se u antičkim biografijama radi o predstavljanju mogućnosti moralnog vrednovanja ljudske egzistencije, a u evanđeljima o putu Božjeg Sina od krštenja na Jordanu do Golgote i ukazanja Uskrsloga. Samo u evanđeljima u konkretnom prošlom događaju okreće se povijest i određuje sadašnjost i budućnost. Patos je događaj Isus Krist. Tragično zapletanje čovjeka između volje Božje i svoga autonomnog djelovanja uneseno je kao odlučujući motiv u pisanje povijesti, mimesis i hedone.

Mons. dr. sc. Želimir Puljić, nadbiskup zadarski i predsjednik HBK uputio nam je svoje pozdrave i zaželio uspješno održavanje 61. TPT-a, koji proglašavam otvorenim.

(kta/ika)

Marijansko hodočašće Gospi u Olovo

Olovo,  Sub, 01. Svi. 2021.

Marijansko hodočašće Gospi u Olovo

Patron samostana i župe Plehan

Plehan,  Ned, 25. Tra. 2021.

Patron samostana i župe Plehan

Duhovna priprava za 58. svjetski dan molitve za zvanja

Sarajevo,  Ned, 18. Tra. 2021.

Duhovna priprava za 58. svjetski dan molitve za zvanja

Za duhovna zvanja molit će od 18. travnja do 25. travnja 2021. sve redovnička zajednice koje djeluju na području Bosne i Hercegovine

Donacija bosanskohercegovačkog košarkaša Jusufa Nurkića osigurat će topli obrok ljudima diljem Hrvatske

Zagreb,  Čet, 22. Tra. 2021.

Donacija bosanskohercegovačkog košarkaša Jusufa Nurkića osigurat će topli obrok ljudima diljem Hrvatske

U HKR-ovoj emisiji "Novi valove dobrote" urednice i voditeljice Snježane Kirinić Grubić u četvrtak, 22. travnja, gostovali su Martina Miljak iz bosanskohercegovačke Udruge Pomozi.ba i Boris Peterlin iz Hrvatskog Caritasa

Podrška zahtjevima kardinala Raija

Beirut,  Čet, 22. Tra. 2021.

Podrška zahtjevima kardinala Raija

Vijeće katoličkih patrijarha i biskupa u Libanonu dalo je podršku maronitskom patrijarhu Bechari Raiju u zauzimanju za neutralnost zemlje i sazivanje međunarodne konferencije za Libanon

Sveti Ivan Pavao II. o Maruliću i Hrvatima

Zagreb,  Čet, 22. Tra. 2021.

Sveti Ivan Pavao II. o Maruliću i Hrvatima

O 520. obljetnici dovršetka Judite Marka Marulića, na Dan hrvatske knjige, 22. travnja, Hrvatska katolička mreža donosi tri misli pape Woytiłe o ocu hrvatske književnosti

Naša majka Zemlja: Svijet stvoren kao dar!

Hrvatska,  Čet, 22. Tra. 2021.

Naša majka Zemlja: Svijet stvoren kao dar!

Svake se godine 22. travnja obilježava Dan planeta Zemlje kako bi se jačala svijest ljudi prema prirodnom okolišu