Papa: Povodom Jubileja izbrisati ili smaniti vanjski dug siromašnim zemljama

Poticaj pape Franje sudionicima seminara o temi posvećenoj jugu svijeta: Ne možemo živjeti mirne savjesti znajući da je budućnost milijuna ljudi uvjetovana krajnjom ranjivosti


Vatikan,  Sri, 05. Lip. 2024.

Papa: Povodom Jubileja izbrisati ili smaniti vanjski dug siromašnim zemljama

Papa Franjo na općoj audijenciji, 5. lipnja 2024. (Foto: Vatican Media)

Potrebna je nova hrabra i kreativna međunarodna financijska arhitektura koja u perspektivi Jubileja 2025. vodi do moratorija na vanjski dug najsiromašnijih zemalja. Papa Franjo je to ponovno zatražio primajući jutros, u srijedu 5. lipnja 2024., prije opće audijencije, sudionike seminara o temi „Suočiti se s dužničkom krizom na jugu svijeta“, koji je organizirala Papinska akademija znanosti. Na audijenciju ih je dopratio kardinal Peter Kodwo Appiah Turkson, kancelar akademije i organizator dijaloga o provedbi politika usmjerenih na rješavanje problema međunarodnoga duga koji pogađa brojne zemlje na jugu svijeta, a to znači milijune obitelji i pojedinaca.

Papa je objasnio da nije dobar bilo kakav oblik financiranja, nego samo onaj koji podrazumijeva podjelu odgovornosti između onih koji primaju i onih koji daju pomoć. Jer – dodao je – dobrobit koju oni mogu donijeti ovisi o uvjetima kredita, o njihovom korištenju i kontekstu u kojemu se rješavaju eventualne gospodarske i financijske krize koje bi mogle nastupiti. Uostalom – primijetio je Papa – nakon loše vođene globalizacije, pandemije i ratova, nalazimo se suočeni s dužničkom krizom koja pogađa ponajviše zemlje na jugu svijeta, stvarajući bijedu i potičući tjeskobu te lišavajući milijune ljudi mogućnosti za dostojnu budućnost.

Uskraćivanje nespojiva s ljudskim dostojanstvom

Budući da nijedna vlada ne može moralno prihvatiti da njezin narod pati zbog uskraćivanja koja su nespojiva s ljudskim dostojanstvom, Papa smatra da je potrebno uspostaviti multinacionalni mehanizam, utemeljen na solidarnosti i skladu među narodima, koji uzima u obzir globalni značaj problema i njegove gospodarske, financijske i društvene implikacije kako bi se prekinuo začarani krug financiranja koje postaje zaduživanje. Osim toga, po mišljenju rimskoga biskupa nepostojanje kompenzacijskih mehanizama pogodovalo bi onomu „neka se spasi tko može“, u čemu uvijek gube najslabiji.

Orijentir je društveni nauk Crkve

Stoga je na tragu učiteljstva svojih prethodnika, papa Bergoglio ponovno istaknuo potrebu za rješenjima nadahnutima načelima pravednosti i solidarnosti, djelujući u dobroj vjeri i istini te slijedeći međunarodni kodeks ponašanja sa standardima etičke vrijednosti koji štite pregovore. Prije samo dva dana, primjerice, susrećući se sa sudionicima „Dijaloga za cjelovito održive financije“, koji je potaknula Zaklada Centesimus Annus Pro Pontifice, naznačio je socijalno učiteljstvo Crkve kao orijentir za etičku reformu na području gospodarstva i financija.

Jutros je pak ponovno istaknuo nade svetoga Ivana Pavla II. u vidiku Svete godine 2000., sadržane u apostolskom pismu Tertio millennio adveniente (10. studenog 1994.) kao pripremu za Veliki jubilej, a koje je ponovno predložio pet godina kasnije, malo prije otvaranja Svetih vrata, na općoj audijenciji 3. studenoga 1999. godine. Osim toga, vjerujući da pitanje inozemnog duga nije samo gospodarske naravi, nego se dotiče temeljnih etičkih načela, papa Wojtyła je sugerirao da bi ono trebalo naći prostora u međunarodnom pravu te Svetu godinu istaknuo kao povoljnu priliku za geste dobre volje kao što je brisanje dugova ili barem njihovo smanjivanje. Opraštanje dugova u jubilejskoj godini bila je, naime, tradicija židovskoga naroda – dodao je papa Franjo.

Inozemni dug i ekološki dug

Ponavljajući taj apel nazvan "proročkim" i danas hitnijim nego ikada, Sveti je Otac, imajući na umu da su ekološki dug i inozemni dug dvije strane iste medalje koje budućnost stavljaju pod hipoteku, potaknuo da u prigodi Jubileja 2025. otvorimo svoj um i srce kako bismo razvezali čvorove vezā koje guše sadašnjost, ne zaboravljajući da smo mi samo čuvari i upravitelji. Ukratko, riječ je o još jednom poticaju da zajedno sanjamo i djelujemo u odgovornoj izgradnji zajedničkoga doma, u svijesti da nitko tu ne može živjeti mirne savjesti kad zna da je okružen mnoštvom gladne braće i sestara, uronjene u društvenu isključenost i u ranjivost. K tomu, dopustiti da se to dogodi ljudski je grijeh, a ako netko nema vjere, to je društveni grijeh – istaknuo je papa Franjo. (kta/rv)


Mlada misa fra Danijela Lukića u Busovači

Busovača,  Pon, 22. Srp. 2024.

Mlada misa fra Danijela Lukića u Busovači

Mladomisnik fra Danijel Lukić proslavio je mladu misu u rodnom gradu Busovači 21. srpnja 2024., nakon što je zaređen za svećenika na svetkovinu sv. Petra i Pavla 29. lipnja u sarajevskoj katedrali Srca Isusova

Župa Korićani proslavila svog nebeskog zaštitnika sv. Iliju Proroka

Korićani,  Pon, 22. Srp. 2024.

Župa Korićani proslavila svog nebeskog zaštitnika sv. Iliju Proroka

U subotu 20. srpnja župa Korićani proslavila je svog nebeskog zaštitnika sv. Iliju Proroka svečanom patronskom misom koju je predslavio preč. Josip Lebo, travnički župnik i dekan.

Kardinal Parolin: Ukrajina je u mračnom času Kalvarije, zazovimo čudo mira

Berdychiv,  Ned, 21. Srp. 2024.

Kardinal Parolin: Ukrajina je u mračnom času Kalvarije, zazovimo čudo mira

Državni tajnik kardinal Parolin, Papin izaslanik u toj zemlju u ratu, predvodio je 21. srpnja misu u marijanskom svetištu Berdychiv. Vjernike je potaknuo da ne gube vjeru čak i ako se čini da zlo ima prevlast.

Vlč. Vlatko Rosić proslavio 20 godina svećeništva

Zenica,  Ned, 21. Srp. 2024.

Vlč. Vlatko Rosić proslavio 20 godina svećeništva

U župi Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije u zeničkom naselju Crkvica, vlč. Vlatko Rosić proslavio je u nedjelju, 21. srpnja, 20 godina svećeništva.