Papa na Lateranskom sveučilištu: U svijetu kojemu prijeti kulturna praznina, valja odgajati za mir

Papa Lav XIV. je danas, 14. studenoga, u posjetu Lateranskom sveučilištu otvorio akademsku godinu 2025./2026. u nazočnosti kardinala Baldassara Reine, Papinog generalnog vikara za rimsku biskupiju i velikoga kancelara sveučilišta, koje od utemeljenja 1773. godine nosi naslov Papinskog sveučilišta upravo zbog svoje duboke povezanosti s rimskim biskupom, piše Vatican News.

Sastavljena od 130 predavača, 34 službenika i uredskih djelatnika te više od tisuću studenata, akademska zajednica duboko je posvećena interdisciplinarnosti i transdisciplinarnosti. Iako i sama osjeća posljedice demografskog pada, krize duhovnih zvanja, pa tako i gospodarske krize, ona nastoji hoditi neistraženim putovima u područjima istraživanja i didaktike, uvijek s pažnjom i potpunom vjernosti Petrovu učiteljstvu – istaknuo je kardinal Reina u uvodnom pozdravu nakon što je sveučilišni zbor pred okupljenom zajednicom otpjevao himan „Veni Creator“.

Sveti Otac je naime istaknuo posebnu misiju Papinskog lateranskog sveučilišta napominjući da ono nema karizmu osnivača koju bi trebalo čuvati, produbljivati i razvijati, nego da je njegova posebnost upravo Papino učiteljstvo. Riječ je o širokoj i raznolikoj stvarnosti koja obuhvaća četiri fakulteta (teologiju, filozofiju, kanonsko pravo i građansko pravo), dva instituta sa sjedištem u samom sveučilištu, te tri instituta „ad instar facultatis“ sa sjedištem izvan sveučilišta, a to su Papinski patristički institut „Augustinianum“ koji vode augustinci i u kojem je Prevost dvanaest godina bio generalni moderator; potom Papinska akademija „Alfonsiana“ za studije moralne teologije, koju vode redovnici redemptoristi; te Papinski institut „Claretianum“ za studij teologije posvećenog života, koji vode klaretinci. U Europi, Aziji i Americi uz to postoji i 28 instituta različitih naslova povezanih s Lateranskim sveučilištem.

Studirati teologiju kako bi promijenili tragedije i siromaštvo današnjeg vremena

Petrov nasljednik se osvrnuo na način na koji treba poticati razmišljanje o vjerskoj baštini pred složenostima našega vremena te istaknuo: „Danas hitno trebamo razmišljati o vjeri kako bismo je uklopili u kulturne okvire i suvremene izazove, ali i kako bismo se suprotstavili riziku kulturne praznine koja je u naše doba sve raširenija. Posebno je Teološki fakultet pozvan promišljati o baštini vjere te pokazati njenu ljepotu i vjerodostojnost u različitim suvremenim kontekstima, kako bi se ona predstavila kao istinski ljudsko rješenje sposobno preobraziti živote pojedinaca i društva, potaknuti proročke promjene u odnosu na tragedije i siromaštva našega vremena te ohrabriti traženje Boga.“

Rimski biskup je također ohrabrio zajednicu na temeljito proučavanje administrativnih procesa koji su vrlo velik izazov za Crkvu te istaknuo važnost studija filozofije s obzirom na suvremena razmišljanja u kojima sve češće prevladavaju oblici racionalnosti povezani s transhumanizmom i posthumanizmom.

Akademsko obrazovanje za prevladavanje autoreferencijalnosti

Sveti Otac je izrazio želju da mirovni studiji te studiji o ekologiji i okolišu koje je utemeljio njegov prethodnik papa Franjo, u budućnosti dobiju sve jasniju institucionalnu prepoznatljivost s ciljem formacije graditelja mira i pravednosti koji bi izgrađivali i svjedočili o Kraljevstvu Božjem. Stoga ih treba nastaviti osnaživati na interdisciplinarnoj i transdisciplinarnoj razini te ih, ako bude potrebno, nadopuniti drugim studijima. Svrha tih razvojnih smjerova jest izići iz autoreferencijalnosti, a u tome pomaže upravo akademsko obrazovanje – istaknuo je rimski biskup te nastavio: „Molim vas da u suprotnosti s onime što enciklika 'Fratelli tutti' definira kao virus radikalnog individualizma, njegujete uzajamnost kroz odnose obilježene besplatnošću te kroz iskustva koja promiču bratstvo i susret različitih kultura. Papinsko lateransko sveučilište na kojemu su prisutni studenti, predavači i djelatnici sa svih pet kontinenata, predstavlja mikrokozmos opće Crkve. Budite stoga proročki znak zajedništva i bratstva.“

Valja ulagati u formaciju kompetentnih laika i svećenika

Papa Lav XIV. je svjestan da akademska služba često ne dobiva zasluženo priznanje, i to često zbog ukorijenjenih predrasuda koje su nažalost prisutne i u crkvenoj zajednici. Postoji tendencija u vjerovanju da postoji jaz između istraživanja ili studiranja te stvarnog života, kao i između pastoralne prakse koju neki smatraju korisnijom od teološke, biblijske ili pravne izobrazbe – rekao je Papa te dodao: „Postoji rizik da podlegnemo napasti pojednostavljivanja složena pitanja kako bismo izbjegli napor u razmišljanju, kao i opasnost da u pastoralnom djelovanju i njegovim izrazima upadnemo u banalnost, površnost ili krutost. Naprotiv, nužni su znanstveno istraživanje i napor koji ulažemo u to. Potrebni su nam pripremljeni i kompetentni laici i svećenici. Stoga vas potičem da ne spuštate kriterije u znanstvenosti, nego da nastavite gorljivo tražiti istinu i da se čvrsto povežete s drugim znanstvenim disciplinama i sa stvarnošću, kao i s problemima i teškoćama društva.“

Formirati graditelje novog, solidarnog i bratskog svijeta

Stoga je Petrov nasljednik pozvao na dijalog sa svijetom i s društvom, s pitanjima i izazovima današnjice te izrazio želju za formaciju dobro pripremljenih profesora te motiviranih i entuzijastičnih studenata, uključenih u akademski rad koji se nikada ne zatvara u sebe, nego se uvijek povezuje s drugim studijskim centrima. Pritom je napomenuo: „Naime, cilj odgojno-obrazovnog i akademskog procesa mora biti formacija pojedinaca koji, u logici besplatnosti te gorljivosti za istinom i pravednosti, mogu biti graditelji novoga, solidarnog i bratskog svijeta. Sveučilište može i mora širiti tu kulturu, postajući znak i izraz tog novog svijeta i traženja općeg dobra.“ (kta/rv)