Berlin, Čet, 25. Svi. 2023.
Stručnjak za zaštitu maloljetnih osoba Hans Zollner vidi Crkvu puno naprednijom u sprečavanju zlostavljanja nego u suočavanju s njim. Niti jedna druga organizacija ne čini toliko za sprječavanje zlostavljanja kao Crkva, ali ima još puno toga za učiniti kada je u pitanju obrada istraživanja, rekao je isusovački svećenik u intervjuu za časopis Cicero u srijedu 24. svibnja 2023., izvještava katholisch.de.
Ne postoji nijedna druga organizacija na svijetu koja zahtijeva nacionalne smjernice, stvara koncepte zaštite i provodi preventivne edukacije, kaže stručnjak za zaštitu maloljetnika Hans Zollner. No dosljedne reakcije na sustavne uzroke još uvijek uglavnom nedostaju, a proces sveobuhvatnog suočavanja tek počinje i tamo gdje je već započeo, primjerice u Njemačkoj, SAD-u i Francuskoj.
„U mnogim drugim zemljama diljem svijeta, suočavanje sa zlostavljanjem nije propalo, jer problem nije ni započeo u dijelovima Latinske Amerike, Afrike i Azije“, kaže Zollner. Crkva je bila pionir u tome što je u nekim zemljama bila prinuđena naručiti znanstveno plodna izvješća o zlostavljanjima. „Međutim, Crkva svakako nije pionir u medijskom predstavljanju, a nažalost ni kada je riječ o raspravi o rezultatima. Nije pionir u konzekvencama koje bi se morale izvući s temeljnog sustavnog gledišta“, rekao je Zollner.
Obradu istraživanja treba shvatiti opsežnije nego tek pojašnjenje u pravnom smislu. „Mnogi crkveni poglavari i mnogi drugi u Crkvi misle da se toliko toga već dogodilo kada naručite stručno mišljenje, navedete brojke i slučajeve, kada čujete propovijed o tome ili napišete pismo pomirenja. Ali to često nije ono što pogođeni razumiju obradom”, kaže Zollner. Prije svega im je stalo do toga da „budu primijećeni, saslušani i egzistencijalno prihvaćeni“. Pogled na institucionalne, administrativne i organizacijske, a time i sistemske veze, tek je vrlo rudimentaran. „Treba ih promijeniti“, naglašava Zollner.
Kad je riječ o sustavnim uzrocima, ne treba vjerovati da postoje „automatizmi u smislu čarobnih rješenja“ s kojima će sve biti u redu, poput ukidanja obveznog svećeničkog celibata. Münsterska studija o zlostavljanjima jasno je pokazala da se ne radi samo o svećeničkom vodstvu, već i o ljudima u župama: „Mnogi su nešto znali, gledali na drugu stranu i čak umanjivali slučajeve zlostavljanja. Cijela Crkva mora promisliti i naučiti, a ne samo nekoliko biskupa. Često relevantni zakoni već postoje, samo ih treba primijeniti.“
Sve u svemu, Zollner vidi vrlo izmiješanu stvarnost u Crkvi i u društvu: „U Crkvi još uvijek ima zataškavanja i onih koji žele otkriti stvari. Ima onih koji se zalažu za prevenciju i ima onih koji kažu: Ovo dosad je već dobro. Ima onih koji slušaju žrtve, a ima i onih koji ne ulažu baš vremena i energije u to.“ U Vatikanu, međutim, veliki broj ljudi načelno shvaća koliko je pitanje o zlostavljanjima hitno u Crkvi. „Ali postoji i taj talijanski kontekst: ljudi ovdje vole pritajiti probleme. Ne žele se baviti neugodnim stvarima“, kaže Zollner.
Zollner je izrazio žaljenje što Crkva ima problema s jezikom i razumijevanjem zbog svoje krize u području spolnog morala. Stoga, ona ne može prenijeti ono što razumije pod zdravom i integriranom spolnošću. „Zapravo, bilo bi dobro da se o temi roda više čuje glas Crkve i Pape“, uvjeren je isusovac. Potreban je uravnotežen pristup naspram „izrazito ideološki nabijenih populističkih ideja ljevice ili desnice“. Biološki gledano, 99,5 posto ljudi su ili muškarci ili žene: „Mislim da je ekstremna gender pozicija, da je spolnost isključivo društveni konstrukt, zapravo u suprotnosti s kršćanskom slikom čovjeka. Najvažniji razlog za to je što takva rodna slika potpuno podcjenjuje tjelesnost ljudi. Nije sve otvoreno i na slobodno biranje.“ Ako spolnost i rod postanu tek igračka slobodne volje, postaje teško povući granice i objasniti zašto određeni pozicije nisu prihvatljive. To se odnosi na pedofiliju, na primjer, gdje postoji rizik da se takve preferencije vrate u raspravu kao moguće, prihvatljive spolne orijentacije. Katolička Crkva mora raditi na tome da ponovno zauzme srednju poziciju u društvenim i političkim raspravama o rodu. (kta/ika)
Sarajevo, Ned, 31. Pro. 2023.
Žitača, Uto, 31. Lis. 2023.
Dubrovnik, Ned, 08. Lis. 2023.
Foča kod Dervente, Sub, 07. Lis. 2023.
Sarajevo, Pet, 06. Lis. 2023.
Buško jezero, Pet, 06. Lis. 2023.
Marija Bistrica, Sub, 30. Ruj. 2023.
Trebinje, Ned, 24. Ruj. 2023.
Trebinje, Ned, 24. Ruj. 2023.
Sesvetska Sopnica/Zagreb, Ned, 24. Ruj. 2023.
Marseille, Ned, 24. Ruj. 2023.
Banja Luka, Ned, 24. Ruj. 2023.